Piše: Haris Hećimović
Imam Muslim, rahimehullah, bilježi hadis koji Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao (ashabe): “Znate li koji je čovjek bankrotirao?” Ashabi odgovoriše: ”Među nama je bankrotirao onaj koji nema ni dinara niti bilo šta drugo.” Na to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (čovjek) koji će na Sudnji dan doći sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa će se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit će natovaren grijesima onih prema kojima se ogriješio, a zatim će biti bačen u Vatru.” (Sahihu Muslim, poglavlje: O zabrani nepravde, br. 6744.)
Svaki pozivač (daija) ka Allahu, tebareke ve te’ala, kao uostalom i svaki drugi čovjek koji se bavi nekim korisnim radom, može i mora da se ugleda na Allahovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem! Allahov Poslanik, alejhis-selam, želi da poduči svoje drugove – ashabe, ridvanullahi alejhim, nečemu. Međutim, ne radi to na neki moton način, niti metodom pritiska, već na način koji zaslužuje studije i studije istraživanja zbog pozitivnog utjecaja na slušaoca i načina privlačenja pažnje onih kojima želi dostaviti određenu informaciju. Stoga, nakon čitanja prve rečenice ovog veličanstvenog hadisa, ne možemo se oteti dojmu da je naš Poslanik neprikosnoveni učitelj i odgajatelj koji koristi najprefinjenije metode podučavanja i odgajanja. Ovo je ta činjenica zbog koje pozivača u Allahovu vjeru navodimo kao primjer onoga koji treba da se ugleda na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
U ovom hadisu, Poslanik postavlja pitanje želeći privući pažnju ashaba, ubijeđen u to da oni ne znaju odgovor na njega ili da ne znaju ono što on želi da im kaže, međutim, cilj pitanja jeste privlačenje njihove pažnje i navođenje na razmišljanje, da bi im se na kraju plasirala informacija koja će im ostati duboko urezana u pamćenje, a istovremeno, to je informacija koja će im koristiti i na dunjaluku i na ahiretu. Ovo se jasno uočava u riječima: “Znate li koji čovjek je bankrotirao?” Vodeći se ovim hadisom, shvatamo da ne trebamo biti oni koji “popuju” i filozofiraju drugima, jer takav način podučavanja niko ne voli i automatski odbija svaku informaciju koja je tako plasirana. Dakle, treba pokušati spontano i, na neki način, zagonetno pristupiti onima koje pozivamo, bez pokušavanja nametanja “umjetnog” autoriteta.
Nakon postavljenog pitanja, treba da saslušamo mišljenje onoga koga pitamo, ma kakav odgovor nam on dao. U ovom hadisu ashabi odgovaraju shodno svome znanju o tome ko je osoba koja je bankrotirala i kažu: “Među nama je bankrotirao onaj koji nema dinara niti bilo šta drugo.” U mnogim hadisima, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postavlja pitanja ashabima, ali njihov odgovor glasi: “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju”. Ovdje se jasno vidi i osjeća autoritet Allahovog Poslanika i poštovanje od strane ashaba, koje je došlo samo po sebi, ne tako što ga je Poslanik tražio ili zahtijevao. Stoga, ko god postavi pitanje učenom čovjeku, treba da pokaže poštovanje prema njegovoj ličnosti i prema njegovom odgovoru.
Nakon što je Allahov Poslanik, sallallaahu alejhi ve sellem, dobio odgovor od ashaba, kazao im je šta zapravo znači istinski bankrotirati. U tom trenutku ashabi su smatrali da je ustvari bankrotirao čovjek koji nema novca, niti bilo čega drugog, tj. siromah, fukara.
Međutim, Poslanik ih uči ko je pravi gubitnik svega što je vrijedno, govoreći: “Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (čovjek) koji će na Sudnji dan doći sa namazom, postom, zekatom, ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog, pa će se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit će natovaren grijesima onih prema kojima se ogriješio, a zatim će biti bačen u Vatru.”
Na ovaj način Allahov Poslanik poentira, tj. dostavlja i objašnjava ashabima ko je propao na
ahiretu i kako će skončati. Ovo je svojevrsno upozorenje i ashabima i cjelokupnom Poslanikovom ummetu do Sudnjega dana. Jer, sasvim je jasno da se hadis odnosi na vjernike u Allaha, dželle šanuhu, a na to ukazuju riječi Poslanika: “Istinski je bankrotirao u mom ummetu onaj (čovjek) koji će na Sudnji dan doći sa namazom, postom, zekatom…’’Dakle, ovo su stvari koje izvršavaju muslimani, pa makar oni bili muslimani samo po vanjštini.
Međutim, pored ovoga, Allahov Poslanik dopunjava hadis i spominje druga djela s kojima će neko doći na Sudnji dan, a to su djela koja će ga upropastiti! Zato, brate i sestro, dobro razmisli o ovom hadisu, jer je on upućen i tebi i meni! Nekada se neko od nas fokusira na izvršavanje obaveznih i dobrovoljnih ibadeta, posvećujući im mnogo vremena i trudeći se da ih što ljepše, potpunije i iskrenije obavi, što je pohvalno, ali, s druge strane, ne smijemo zaboraviti prava i obaveze drugih ljudi kod nas. Ako to zaboravimo i učinimo ono što ne smijemo prema drugim ljudima, pa čak i ako nisu muslimani, to će nas možda upropastiti na Dan kad će nam naša djela biti najpotrebnija.
Posebno treba obratiti pažnju na grijehe koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo u hadisu, a to su: “… ali je nekoga klevetao, nekoga je potvorio, (bespravno) je jeo imetak ovog, prolio krv onog, udario ovog…” Dakle, svaki od ovih grijeha predstavlja ustvari narušavanje prava drugih ljudi. To su grijesi koji se moraju izravnati prema onima prema kojima smo ih počinili, a to su drugi ljudi. Na Sudnjem danu Allah će pravedno presuditi između tebe i onoga kome si učinio nešto nažao, ako te račune ne izravnate na dunjaluku.
Prije svega, moraš se čuvati toga da nekom činiš nepravdu bilo koje vrste i u svakom momentu trebaš imati na umu da je to djelo koje će te možda učiniti od onih koji su bankrotirali na Sudnjemu danu. Ako u svakom odnosu s drugim ljudima ovo budeš imao na umu, osjećat ćeš strah od Allaha i nećeš nikome učiniti ono što ti je zabranjeno. Ali, ako upadneš u grijeh takve vrste, dužan si da se sa drugom stranom razračunaš i halališ odmah na dunjaluku, kako ne bi snosio kobne posljedice na ahiretu.
Istinu je rekao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kada je kazao: “… pa će se jednome dati od njegovih (dobrih) djela i drugome ce se dati od njegovih (dobrih) dijela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego vrati pravo drugih kojima je skrivio, bit će natovaren grijesima onih prema kojima se ogriješio, a zatim će biti bačen u Vatru.”
Ovo je taj trenutak istine s kojim će se suočiti svako onaj ko dođe na Sudnji dan neriješenih računa s drugim ljudima. To je trenutak u kojem će čovjek vidjeti svakog onog kome je ostao bilo šta dužan. Tada će morati da poravna račune sa dunjaluka. Morat će dati ono što je njemu toliko potrebno. Počet će da se tope brda dobrih djela sa kojima je došao, kao što je to spomenuo Allahov Poslanik u drugom rivajetu: “…koji dođe sa dobrim djelima velikim poput brda…”
To je dan kada će mnogi poželjeti da se vrate na dunjaluk i da isprave greške, ali bit će kasno! To je dan kada će mnogi poželjeti da nisu nikad ni postojali i da su zemlja ostali! Kaže Allah, azze ve dželle: “Mi vas na skoru patnju upozoravamo, na Dan u kojem će čovjek djela ruku svojih vidjeti, a nevjernik uzviknuti: ‘Da sam, bogdo, zemlja ostao.”’ (Prijevod značenja En-Nebe’, 40)
Brate i sestro, na ovaj Strašni dan najmanje što ćeš poželjeti jeste to da ti neko uzima od dobrih djela! To je Dan kad će dijete osijedjeti, pa šta će biti s tobom i sa mnom? Molim Milostivog da nam se smiluje na taj Dan i da nikako ne budemo od onih za koje Allahov Miljenik, sallallahu alejhi ve sellem, na kraju ovog hadisa, kaže: “…a zatim će biti bačen u Vatru!”
Riješi sve nesuglasice i razmirice sa svojim bratom, komšijom, sugrađaninom! Ne dozvoli da tvoja nada u oprost zasjeni tvoj strah od Allahove kazne! Allah će svakome nadoknaditi ono što si mu ti uzeo ili mu nažao učinio, a ta nadoknada će biti u vidu tvojih dobrih djela, ili u vidu njegovih loših djela koja će biti data tebi, PA ĆEŠ BITI BAČEN U VATRU! Da nas Allah sačuva džehennemske vatre i počasti nas na Sudnjemu danu Svojim hladom, kada drugog hlada neće biti!