Američki i afganistanski dužnosnici uključeni su u sve zajedljivije tajne pregovore o uspostavi dugoročnog sigurnosnog aranžmana, na temelju kojeg bi se osigurala prisutnost američkih trupa, špijuna i zračnih snaga u Afganistanu u narednim desetljećima.
Iako nisu javni, pregovori traju već duže od mjesec dana, a cilj je osigurati strateško partnerstvo i američku prisutnost u Afganistanu i nakon kraja 2014. godine, za kada je dogovoreno pčetak povlačenja svih 130.000 američkih vojnika iz te zemlje. U Washingtonu, i drugim zemljama koje su dijelom koalicije koja se bori u Afganistanu, već se odavno raspravlja o brzini povlačenja snaga.
Različita tumačenja “vojne prisutnosti”
Američki su dužnosnici kazali da izjava Hillary Clinton kako Washington ne želi nikakve trajne baze u Afganistanu, može biti protumačena na razne načine i dopušta niz mogućih aranžmana.
“Američke trupa stacionirane su u raznim zemljama već duže periode vremena, a nisu tamo trajno”, kazao je za Guardian jedan američki dužnosnik.
U Afganistanu će nakon 2014. godine ostati i britanske trupe, uglavnom u ulozi trenera i mentora za afganistanske vojnike. Iako neće biti klasificirane kao “borbene jedinice”, to ne znači da neće moći sudjelovati u borbama. Mentori bi se npr. mogli redovito boriti uz afganistanske trupe.
Američka prisutnost bit će geostrateški problem za Rusiju i Kinu
Postoji najmanje pet baza u Afganistanu koje su izgledni kandidati da udome velike kontingente američkih specijalnih jedinica, operativce tajnih službi i opremu nakon 2014. godine. U srcu jedne od najnestabilnijih regija na svijetu, i blizu granica s Pakistanom, Iranom i Kinom, kao i Perzijskog zaljeva, ove baze bi predstavljale vrijedne strateške resurse.
Tajni pregovori već su izazvali reakcije Rusije, Kine i Indije koje se protive trajnom sporazumu o američkoj prisutnosti u regiji. Američki pregovarači bi krajem mjeseca trebali stići u Kabul na novu rundu pregovora.
(Index.hr)