Gotovo bez dlake na jeziku, odlazeći šef Pentagona, američki ministar odbrane Robert Gates, pred kraj sedmice ponudio je sivu sliku budućnosti NATO saveza, ukoliko Evropljani ne promjene svoj odnos prema najjačoj vojnoj alijansi svijeta. Gates se nalazi na 11-todnevnoj svjetskoj turneji, prije nego što 30.juna ode u političku mirovinu i nastavi se baviti znastvenim radom na američkim univerzitetima.
Neizvjesno oko Libije
Gatesove ocjene dolaze u jeku novih, a zapravo – starih nesuglasica članica Alijanse oko nastavka vojne kampanje u Libiji. U vojnim napadima NATO-a, vidno apstinira Turska, iako je druga najjača vojna sila Alijanse, nastojeći da ostane samo u okvirima humanitarnog angažmana u Libiji. No, čini se da i bez Libije, NATO ima dovoljno problema, a Amerikanci, očito o tome žele govoriti sada i otvoreno.
Sudeći prema odlazećem šefu Pentagona, koji je ustvrdio da se NATO “suočava sa tužnom budućnošću”, dodajući da je ona puna neizvjesnosti – problem i nesuglasice se više ne mogu odlagati pod ćilim. Gates je upozorio saveznike da oni moraju uvećati i ispunjenja svojih finansijskih obaveza, “ako žele da spasu budućnost Alijanse”. Sasvim otvoreno je poručio, kako Evropa “ne može uzeti zdravo za gotovo” – kao obavezu, da Amerikanci nastave vojno štititi evropsku sigurnost.
Pouzdani partneri
U svom obraćanju na temu sigurnosti i vojne zaštite ( u Security and Defense Agenda think-tanku) u Brusselsu, Gates je upro prstom na Evropljane i zbog odluke nekih evropskih zemalja da umanje vojne budžete. Naveo je kako su neki “pogrešno shvatili” da se Amerikanci ponajviše trebaju brinuti za evropsku sigurnost, odvajajući za to najviše novaca.
On je nagovjestio, da bi američki Kongres “mogao izgubiti apetit i strpljenje da troši dragocjena sredstva” za one narode (evropske države), koji nisu spremni istom mjerom angažovati vlastite resurse ili napraviti potrebne promjene oko čuvanja vlastite sigurnosti. Gates je ujedno upozorio da Evropljani trebaju osmisliti kako nastaviti dalje, kako bi se na njih računalo kao na “sposobne partnere” u tom sigurnosnom mozaiku na Starom kontinentu.
Naljutili ga nijemci i poljaci
Gates je takodjer priznao da su Amerikanci bili prinudjeni “popunjavati evropske praznine” u okviru NATO-ve vojne intervencije u Libiji. Najveći napredak, prema Gatesu, NATO je ostvario u Avganistanu, ali su, kako to tvrdi američki ministar odbrane — misije NATO-a u obje zemlje zasjenjene “nedostatkom finasijske i političke volje”.
Gates je još rekao, kako je, odmah nakon što su Amerikanci predali komandu nad vojnim operacijam u Libiji, svima postalo “bolno jasno” – da to može dovesti u opasnost efektivnost NATO operacija u Libiji.
Pri tome je upro prstom na nekoliko zemalja, poput Njemačke i Poljske koje su odbile učestvovati u direktnim vojnim operacijama u ovoj sjevernoafričkoj zemlji. Istovremeno, šef Pentagona pohvalio je Norvešku i Dansku, koje “osiguravaju (svega) 12 posto aviona za zračne napade, ali su pogodile 30 posto ciljeva u Libiji”.(Avaz)