Pet samoubistava koja su se desila u BiH u posljednja dva dana nastavak su negativnog trenda iz 2010. godine, tokom koje je zabilježen veći broj samoubistava nego godinu ranije. Lani je sebi život oduzelo 513 građana. Prema podacima Federalne uprave policije (FUP), u FBiH je 2010. godine evidentirano 256 samoubistava ili 22 više nego u 2009. godini. Od tog broja 200 je muškaraca i 56 žena.
Vješanje najčešće
– Najviše onih koji su izvršili suicid bilo je u dobi između 50 i 60 godina. Najviše samoubistava izvršeno je vješanjem – 140, a slijede vatreno oružje, utapanje, skok s visine… – kazala nam je portparol FUP-a Mersiha Novalić.
Najviše samoubistava zabilježeno je u Tuzlanskom kantonu, gdje je 61 stanovnik lani digao ruku na sebe. Slijedi Kanton Sarajevo, gdje su 53 osobe izvršile samoubistvo.
U toku prošle godine Kriminalistička policija MUP-a RS obradila je 257 slučajeva samoubistva, što je više za šest nego godinu prije. Među 211 muškaraca i 46 žena koji su sebi oduzeli život bile su i tri maloljetne osobe. Najviše samoubistava izvršile su osobe starije od 50 godina.
– Motive i razloge samoubistva nije uvijek moguće pouzdano utvrditi, a često su u pitanju višestruki motivi. Pokazatelji do kojih se došlo ukazuju da su najčešći motivi starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo – kaže portparol MUP-a RS Mirna Šoja.
Psiholog prof. dr. Jasmina Dizdarević podsjeća da su u skorije vrijeme samoubistva počinili i osnovci, srednjoškolci, studenti i da suicid vrše sve populacije.
– Agresija na BiH povećala je broj socijalnih slučajeva, depresije i onih koji su imali predispozicije za psihosomatske tegobe. Poratni uvjeti života ostavili su traga i doveli do toga da se ljudi osjećaju nesposobnijima da se uhvate ukoštac s problemima – kaže dr. Dizdarević.
Ubijeno dostojanstvo
Dodaje da se bh. društvo nakon rata “potrudilo” da ubije dostojanstvo u bh. čovjeku.
– Ono nije u stanju da ljudima osigura pristojan život, da borcima pruži osnovne uvjete, da mladom čovjeku osigura posao. Osim toga, zaboravili smo na naš komšiluk, ne poznajemo ljude koji rade s nama, egoistični smo. Na tome svako treba poraditi i promijeniti se – zaključuje naša sagovornica.
Prema njenim riječima, bez obzira na probleme, svaki čovjek može utjecati na sebe, povećati svoj motivacioni faktor i uživati u životu.
– Pogled unazad nije preporučljiv nikome. Treba samo ići naprijed – poručila je dr. Dizdarević.
Grižnja savjesti i ljaga
– Statistika je pokazala da se suicid genetski razvija dalje. Ako se ubije otac, ubija se i sin ili kćerka. S druge strane, samoubistvom se ništa ne rješava, već se samo dodatni okovi nanose porodici. Na njoj ostaje grižnja savjesti. Mi smo patrijarhalna sredina u kojoj suicid kao ljaga ostaje na teret porodici čovjeka koji je prekratio svoj život – kaže dr. Dizdarević.
Crna statistika
513 samoubistava u BiH
256 samoubistava u FBiH
257 samoubistava u RS(Avaz)