Raspoloženje im nije popravila ni činjenica što su u aranžman uključeni besplatni smještaj i hrana jer su, kako priznaju, očekivali puno više.
Odgovor na pitanje zašto su primanja u tolikoj mjeri smanjena (donedavno su i slabije plaćeni radnici na održavanju u zonama bez ikakvih ratnih dejstava imali do 3000 američkih dolara mjesečno; op.aut) ponudio je bh. građanin koji se nedavno vratio sa privremenog rada u Kabulu.
“Američka kompanija KBR sve manje potražuje radnu snagu sa Balkana jer su u Afganistanu izgubili poslove. Radni kampovi se reduciraju, a nove kompanije koje dobijaju poslove, jeftinije radnike, očito, traže negdje drugo”, kaže Tuzlak koji je izrazio želju da ga ne imenujemo.
Prema dostupnim informacijama u ništa boljem položaju nisu ni ostale kompanije koje su dio radnika angažirali u BiH poput Fluora, Arkela ili Gcc-a…
Dyn Corp International, koji za razliku pobrojanih kompanija radi na puno rizičnijim poslovima zadržao je većinu poslova, ali je, čini se, zbog velike ponude radne snage pogotovo iz Tuzlanskog kantona, odlučio smanjiti izdvajanja i povećati zaradu.
Treba napomenuti da “Dyn Corp International” radi gotovo sve, počevši od dostave, opremanja i izgradnje infrastrukture mada im je uža specijalnost obuka lokalnih vojnih i policijskih snaga.
Prema informacijama koje se mogu naći na njihovom oficijelnom sajtu “Dyn Corp” je do sada obučio oko 6000 policijskih instruktora u jedanaest država: BiH, Afganistan, Irak, Haiti…
Ova kompanija je prije dvije godine dobila posao uvježbavanja i opremanja mirovnih snaga u Somaliji, a aranžmane trenutno imaju i u Ugandi te Burundiju.
Za razliku od kompanija koje su u Lukavcu do sada uglavnom angažirale konobare i kuhare, “Dyn Corp” traži školovaniji kadar koji će raditi na puno rizičnijim poslovima, pa je iznenađenje ponuđenim “skromnim” primanjima time i veće.
Komentar o razlozima “naglog pojeftinjenja” radne snage pokušali smo dobiti i od predstavnika američke kompanije “Dyn Corp International”. Međutim, Ashley Burke, viši direktor za odnose sa javnošću, bio je na službenom putu, a njegov zamjenik Jason Rossbach se nije ni udostojio javiti.
Očekivano, podatke ne posjeduje ni Ministarstvo vanjskih poslova BiH koje, podsjećamo, nema ni otvoreno diplomatsko-konzularno predstavništvo u Kabulu.
“Nemamo podatak da li se u posljednje vrijeme u značajnijoj mjeri reducirao broj bh. građana na privremenom radu u Afganistanu. Najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo BiH je u Islamabadu i u slučaju potrebe možemo reagirati kako bi pomogli i zaštitili sve naše građane”, kaže Željko Samrdžija, šef Kabineta Ane Trišić-Babić, zamjenice ministra vanjskih poslova BiH.