Jordanci su u srijedu glasali na parlamentarnim izborima koje su bojkotirali pripadnici Muslimanske braće. Oni tvrde da je izborni sistem izmanipuliran u korist ruralnih plemenskih područja i da je protiv siromašnih iz urbanih dijelova.
Izbore je 5. oktobra 2012. godine raspisao jordanski kralj Abdullah II nakon što je raspustio parlament ove države.
Prema novom izbornom sistemu, koji je izazvao brojne polemike u javnosti, svaki birač ima pravo glasati za kandidata iz svoje regije. Vlada je obećala slobodne i pravedne izbore, uprkos bojkotu Muslimanske braće.
„Ukoliko broj onih koji izađu na glasačka mjesta bude mali, kako se očekuje da će biti, onda će to svakako ugroziti legitimitet budućeg parlamenta“, kazao je Hamzeh Mansour iz Islamskog akcionog fronta.
Stranka Muslimanske braće najpopularnija je u Jordanu, ima jaku podršku u gradovima, a posebno među siromašnim Palestincima koji žive u Jordanu.
Stav posmatrača
Zbog bojkota najpopularnije stranke, izbori su postali takmičenje među plemenskim vođama, vladinim zvaničnicima i biznismenima. Jordanski premijer Abdullah Ensour glasao je u svom rodnom gradu Al-Saltu, istakavši kako će izbori biti pošteni.
„Ovo nije kraj reforme, ali parlamentarni izbori su važan orijentir u tom procesu. Oni su simbol našeg rada i truda. Ako smo nešto postigli ovaj put, onda je to da je jordansko rukovodstvo bilo iskreno u onome što je obećalo, a to su pošteni izbori“, poručio je šef Vlade.
Međunarodni posmatrači, uključujući i one iz Evropske unije, nadgledaju izborni proces i kažu da su primijetili manje probleme, uključujući i kampanje u blizini biračkih mjesta, što nije dopušteno.
„S ljudima se razgovara kad stignu na birališta i dijele im se stranački leci, ali to nije veliki problem. Nema uznemiravanja glasača. Ipak, politička kampanja ne bi se trebala dešavati u blizini birališta“, navodi David Martin, član izborne posmatračke misije.
Izbori bi mogli dati veće ovlasti plemenskim vođama, koji žele nastaviti održavati skupi državni aparat koje služi njihovim interesima, ali siromašni u urbanim dijelovima im to zamjeraju, jer se osjećaju ekonomski i politički zapostavljeni.
Blizu 2,3 miliona Jordanaca ima pravo glasa. Na izbornim listama nalazi se 425 kandidata, među kojima je i 191 žena.
(AJ Balkans)