Direktni pregovori između turske tajne službe i šefa Kurdske radničke partije (PKK) Abdullaha Öcalana koji se nalazi na izdržavanju doživotne kazne zatvora, trebali bi otvoriti put za rješavanje kurdskog konflikta.
Abdullah Öcalan se vratio u središte političkog života. Skoro 14 godina nakon njegovog hapšenja i zatvaranja, u februaru 1999., šef i osnivač Kurdske radničke partije (PKK) igra ulogu koju je oduvijek želio: jedna je od glavnih ličnosti u traženju mirovnog rješenja u kurdskom konfliktu koji traje već od 1984. Visoki službenici turske tajne službe (MIT) su krajem decembra na zatvorskom otoku Imrali kod Istanbula, započeli nove razgovore sa Öcalanom o prestanku nasilja od strane PKK. Kako je prenio turski list “Radikal”, turska vlada je sa Öcalanom postigla dogovor o rješavanju kurdskog pitanja.
Premijer Redzep Tayyip Erdogan i njegova vlada sa Öcalanom žele izraditi plan koji bi kurdskim pobunjenicima omogućio da polože oružje. Vođstvo PKK u sjevernoiračkim Kandil brdima ne bi, prema navodima medija, trebalo biti izvedeno pred sud, već bi trebalo dobiti mogućnost da ode u egzil. Obični borci PKK trebali bi biti reintegrirani u društvo.
Povoljan trenutak
Prilika za početak pregovora je povoljna. Trenutno zbog zimskih uvjeta vlada pauza u borbama između PKK i turske armije. Vjerovatnoća da bi pregovori mogli biti sabotirani kroz nove borbe je dakle manja nego tokom drugih godišnjih doba. Pored toga je Öcalan tek nedavno uspješnim pozivom za okončanje jednog štrajka glađu, kurdskim zatvorenicima iz redova PKK i turskoj državi istovremeno dokazao da je njegov utjecaj još uvijek veliki.
Ovaj trenutak važan je i iz drugog razloga: U narednoj i godini nakon toga, u Turskoj će biti održan pravi izborni maraton: od općih, parlamentarnih do predsjedničkih izbora. “Erdogan sada želi taj uspjeh jer pred sobom ima još tri izbora”, kaže istanbulski politolog Sahin Alpay. Zbog zasićenosti stanovništva ratom i konflikta koji traje skoro tri decenije i u kojem je stradalo više desetina hiljada ljudi, mirovno rješenje bilo bi svojevrsni trofej s kojim bi vlada mogla mahati.
Ankara želi naglasiti vjeodostojnost
Cilj ovih nastojanja je da se PKK u potpunosti odrekne nasilja, kaže zamjenik premijera Bešir Atalay, koji u turskoj vladi koordinira kurdsku politiku. Kako bi se pregovaračkom procesu dalo više vjerodostojnosti, službe su protekle sedmice po prvi put dozvolile posjetu kurdskom političaru Öcalanu koji kaznu izdržava na otoku Imrali. Pregovori između turske tajne službe i šefa PKK također trebaju biti nastavljeni, najavio je Erdogan. Mogući su pregovori i sa ostalim članovima vođstva Kurdske radničke partije.
Ovakvih pregovora između Ankare i PKK bilo je i u proteklim godinama, ali su prekinuti 2011. nakon što su kurdski pobunjenici u jednom napadu u jugoistočnoj Anatoliji ubili 13 turskih vojnika . Tako je PKK sabotirala pregovore, kaže turska vlada.
Kako reaguje PKK?
Na inicijativu Ankare PKK reaguje oprezno. Murat Karayilan, koji je na čelu pobunjenika otkada je Öcalan uhapšen, traži da država unaprijed da dodatne ustupke, kako bi dokazala da želi mir u Turskoj. Pri tome je uglavnom riječ o boljim zatvorskim uvjetima za Öcalana i formalnom priznavanju kurdskog identiteta u turskom Ustavu.
Neki eksperti smatraju da je moguće da Karayilanovi borci pokušaju remetiti mirovni proces, zato što smatraju da nisu uključeni u dijalog između Öcalana i turske vlade. Svi dosadašnji pregovori su završeni neuspjehom. Novi pregovori su možda počeli pod povoljnim uvjetima, ali to ni izdaleka nije garancija za uspjeh.
(DW)