Piše: Abdulvaris Ribo
Neka je hvaljen Allah, Mudri i Sveznajući, koji sve sa mjerom stvorio i ljude bezbrojnim blagodatima obasuo. Salavat i selam neka je na Njegova miljenika i našega poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Od Allahovih znamenja (ajeta) koja potvrđuju Njegovo postojanje, ali i Njegovu svemoć, svakako su i pojave poput smjene dana i noći i smjene različitih godišnjih doba. Uzvišeni Allah kaže: „U stvaranju nebesa i zemlje, u smjeni noći i dana su dokazi za razumom obdarene.“ (Ali Imran, 190.) Ova različitost i smjena godišnjih doba, od proljeća do zime, poziva nas da razmišljamo o svemirskim prostranstvima i o svemu onome što je Mudri i Sveznajući sa svrhom i ciljem u njemu stvorio. I Sunce i Mjesec su potčinjeni Zemlji i njenim stanovnicima, ali ne na način da ih unište, nego da im od koristi budu. Moderna nauka je utvrdila da kada bi Sunce bilo samo malo bliže Zemlji, spalilo bi i Zemlju i sve što je na njoj. Ljude u ljetnom periodu uznemirava prevelika žega, pa šta bi bilo da se Sunce samo malo Zemlji približi?
Isto tako, kada bi se Sunce samo malo udaljilo od Zemlje, i Zemlja i sve na njoj bi se zaledilo.
Oni koji su razumom obdareni i koji razmišljaju, svjesni su ovih činjenica i blagodati Allahovih, a naročito u vrijeme ubitačne zimske hladnoće (zemherije), kao što je ovih dana. Oni su svjesni da je i savršenstvo koje vlada u svemiru velika Allahova blagodat i to što je Suncu tačnu putanju i položaj odredio i sve to čovjeku potčinio. Uzvišeni kaže: „I Sunce se kreće do svoje određene granice, to je odredba Silnoga i Sveznajućeg.“(Jasin, 38.)
Dokaz Allahove moći i opomena ljudima
Ova odavno nezapamčena hladnoća i zima, koja je pogodila ove naše krajeve i u velikoj mjeri paralizirala život i kretanja ljudi, dokaz je Allahove moći nad Svojim robovima. Uzvišeni Allah da hoće, može zalediti i Zemlju i sve ono što je na njoj i niko to ne bi mogao spriječiti niti odgoditi. Ova hladnoća treba nas podsjetiti na neizmjerne Allahove blagodati koje nam je podario. Ljudi većim dijelom godine, a naročito oni koji žive na prostorima umjerene klime, uživaju u blagodatima života i opskrbi Allahovoj, ne trpeći ni preveliku vrućinu, a ni prekomjernu hladnoću, pa ih to učini da zaborave blagodati u kojima žive i uživaju. Zbog toga postanu oholi, obijesni i nemarni. Zato nam Uzvišeni i Svemogući Allah s vremena na vrijeme daje da nas pogode ekstremni vremenski uvjeti, kao što su ove žestoke hladnoće i obilne snježne padavine, da nas podsjeti na Njegove blagodati prema nama i da nas, istovremeno, upozori na naš nemar (gaflet), nepokornost i nezahvalnost prema našem Stvoritelju i Opskrbitelju. Ovo što nas je zadesilo pokazalo je i otkrilo našu ljudsku nemoć i slabost, našu potrebu za Allahovom milišću i blagodatima bez kojih ni jednog trenutka ne možemo. Mnogi prizori zatrpanih sela i gradova i ljudi u njima, blokiranih automobila, neprohodnih puteva i sokaka, to nam najbolje potvrđuju.
Svako zlo i nevolja koja zadesi ljude, bilo da su ekstremne vrućine ili hladnoće, ili druge nevolje i nesreće, zadesile su ih zbog njihovih grijeha, neposlušnosti i nepokornosti prema Allahu. Tako je i sa ovom hladnoćom i zimom koja nas je pogodila i koja nam je velika opomena da se okanimo grijeha, da se Allahu iskreno pokajemo, da Mu postanemo pokorni, te da pomažemo i promoviramo istinu i dobro, a da suzbijamo laž, zlo i pokvarenost.
Ekstremna hladnoća je odušak Džehennema
Jedna od najvećih blagodati i pouka zime,-na što mnogi ljudi ne obraćaju pažnju,- je, svakako, i to da nas zimska zemherija (hladnoća) podsjeća na džehennemsku zemheriju (hladnoću) od koje se Allahu trebamo utjecati i dobrim djelima tražiti spas od nje. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada u danu žestoke hladnoće rob kaže: „La ilahe illellah, što je danas žestoka hladnoća! Allahu moj, sačuvaj me džehennemske zemherije (hladnoće)“, Uzvišeni Allah kaže Džehennemu: „Jedan od Mojih robova zatražio je od Mene da ga zaštitim od tvoga zemherira (hladnoće) i Ja te uzimam za svjedoka da sam ga zaštitio.“ Upitali su: „A šta je to džehennemska zemherija?“ Rekao je: „ To je prebivalište u koje će biti bačen nevjernik i u kojem će se raspadati od žestoke hladnoće.“
(Hadis Bilježi Ibn Es-Sunni u djelu „Amelu-l-jevmi ve-l-lejle, 100/301 i El-Bejheki u djelu El-Esmai ve-s-sifati, 177-178. ) Iako vjerodostojnost ovoga hadisa nije potvrđena, hladnoća koja nas je zadesila, ipak nas treba podsjećati na džhennemski zemherir (hladnoću), od koje svakako trebamo tražiti zaštitu od Allaha.
Prenosi također Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Džehennemska vatra se požalila svome Gospodaru i rekla: „Sama sebe pojedoh (uništih).“ Allah joj je dopustio dva oduška, jedan zimi, a jedan ljeti i to je najveća vrućina i najveća hladnoća koju osjećate.“ (Buhari, 3020, Muslim, 977)
Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhu, da je rekao: „Stanovnici Džehenema će zatražiti spas od vatre, pa će im biti poslan hladni vjetar od čije hladnoće će se kosti raspadati, a oni će zatražiti da im se ponovo vrati džhennemska vrelina.“ (Ibn Ebi Dunja u djelu Sifetu-n-nar, 152.)
Prenosi se od Abdul-Melika ibn Umejra da je rekao: „Čuo sam da će stanovnici Džehennema zamoliti njegova čuvara da ih izvede u kraj Džehennema. Bit će izvedeni, ali će zateći nesnosnu i ubitačnu hladnoću-zemherir, tako da će se ponovo vratiti u vatru, zbog hladnoće koju su tamo našli.“ Kao što vidimo, kako god će stanovnici Džehennema biti kažnjavani nesnosnom vrućinom, tako će biti kažnjavani i nepodnošljivom hladnoćom, koja se naziva zemherir. Uzvišeni Allah kaže: „Pa neka okušaju vodu ključalu i hladnoću nesnosnu (gassak).“ (Sad, 57.) Ibn Abbas je rekao: „Gassak je hladna zemherija koja će svojom hladnoćom pržiti.“ Neki su kazali da je gassak hladna smrdljiva kapljevina.
Jedan pobožnjak je rekao: „Nikada nisam gledao snijeg kako pada, a da se nisam sjetio lepršanja listova (suhufa) na dan proživljenja i okupljanja.“
Pravi vjernik iz svakog prizora i događaja treba da izvuče pouku, a naročito iz onih neuobičajenih i rijetko vidljivih, kao što su ekstremne vrućine i hladnoće. Prenosi se da je Zubejd El-Jami jedne noći ustao da klanja noćni namaz. Došao je do posude u kojoj je bila voda za abdest i kada je stavio ruku u nju, osjetio je da je voda izuzetno hladna, skoro da se zaledio od njene hladnoće. Tada se sjetio zemherira (džhennemske hladnoće) i ruka mu je ostala u posudi, koju nije izvadio sve dok nije svanulo. Ujutro je došla njegova služavka i kada ga je zatekla u takvom stanju, upitala je: „Šta je tebi, gospodaru? Zašto nisi klanjao ove noći kao što obično klanjaš, nego tako sjediš u tom stanju?“On je odgovorio: „Teško tebi! Stavio sam ruku u ovu posudu u kojoj je bila izuzetno hladna voda. Sjetio sam se zemherira i tako mi Allaha, nisam osjetio žestinu hladnoće sve dok mi ti nisi došla.“Zaboravi i nikome o ovome ne pričaj dok sam živ.“ Niko za to nije ni saznao, sve dok, Allah mu se smilovao, nije umro.“
Hladnoća je teža od vrućine
Iako je vrućina teško podnošljiva,-ona uglavnom nije ubitačna,-ipak je hladnoća gora i teža za podnošenje. Zbog toga se ljudi više pribojavaju hladnoće, nego vrućine, na što upućuje i sam Kur’an. Uzvišeni Allah na početku sure En-nahl spominje glavne i osnovne blagodati koje je dao čovjeku od kojih je i stoka. Uzvišeni kaže: „i stoku On za vas stvara, njome se od hladnoće štitite, a i drugih koristi imate, a njome se i hranite.“ (En-Nahl, 5.) A na kraju sure spominje ono što nadopunjava spomenute blagodati, pa kaže: „..i odjeću koja vas čuva od vrućine i daje vam i oklope koji vas u borbi štite, i tako vam upotpunjava blagodat svoju, da bi ste bili poslušni.“ (En-Nahl, 81.) Uzvišeni Allah u ovome ajetu, odjeću kojom se štitimo od hladnoće, nije spomenuo kao ono čime se upotpunjava Njegova blagodat, zbog toga što ju je spomenuo sa osnovnim i glavnim blagodatima na početku sure. Zaista je odjeća, a posebno ona od krzna i vune, velika blagodat bez koje bi teško podnijeli zimu i velike hladnoće. To najbolje osjetimo i dokučimo kada slabo obučeni izađemo napolje u ovim danima ekstremnih hladnoća.
Savršenstvo blagodati koje će uživati stanovnici Dženneta, ogleda se i u tome da u njemu neće osjetiti ni vrućine ni hladnoće.Uzvišeni Allaha kaže: „.. naslonjeni na divanima, oni u njemu ni žegu ni hladnoću neće osjetiti.“(El-Insan, 13.) Katade je rekao: „Allah je znao da žega i žestoka hladnoća uznemiravaju ljude i pričinjavaju im neugodnosti, pa ih je (džennetlije) u Džennetu sačuvao i jednog i drugog ezijeta.“
Zima je proljeće za vjerničku dušu
Iako zima sa sobom donosi mnoge neugodnosti, donosi i jednu veliku blagodat, a to je prilika za dobro djelo i ibadete u zimskim danima i noćima. Zimske noći su duge i to je jedinstvena prilika da ih provodimo u ibadetu, kao što je učenje Kur’ana i noćni namaz. S druge strane, zimski dani su kratki i pohladni, pa nam je to rijetka prilika da dobar dio tih dana provedemo u dobrovoljnom postu. Prenosi se od Ebu Seida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,rekao: „Zima je proljeće za vjernika:“ (Ahmed u Musnedu, 11291. Albani je ovaj hadis ocijenio slabim.) Ibn Redžeb je o značenju ovoga hadisa rekao: „Zima je proljeće za vjernika zbog toga što on zimi svoju dušu hrani u baštama pokornosti, slobodno hodi po mejdanima ibadeta, srce čisti u vrtovima dobrih djela do kojih zimi lakše dolazi. Kao što se životinje nahrane u proljetnim pašnjacima, pa nadebljaju i oporave se, tako se i zimi popravi vjera pravoga vjernika, uz ibadete koje mu je Allah u tim danima olakšao. Vjernik je u stanju da posti zimske dane bez poteškoće i napora, koji bi mu mogli prouzročiti glad i žeđ, zbog toga što su ti dani kratki i hladni.“Prenosi se od Amira ibn Mesuda El-Džumehija da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Post u zimskim danima je hladni (lahki) plijen.“(Timrizi, 7272, Ahmed u Musnedu, 18191 i hadis je vjerodostojan.) Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu da je rekao: „Hoćete li da vam kažem šta je hladni plijen?“ „Naravno“,- rekli su. On je rekao: „Post zimi.“ (Letaifu-l-me’arif, 356.)
Velikani iz prvih generacija muslimana ozbiljno su prihvatili ove poslaničke savjete, pa su zimske noći provodili u ibadetu, a dane postili. Prenosi se od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, da je, kada bi nastupila zima, govorio: „Dobro došla zima! U njoj se spušta bereket, u njoj su noći duge za noćni namaz, a dani su kratki za posta.“
Jahja ibn Muaz je govorio: „Noć je duga i nemoj je svojim spavanjem skraćivati, islam je čist i nemoj ga svojim grijesima prljati.“
Prenosi se da je Muaz ibn Džebel, kada mu je došla smrt, jako plakao, pa je upitan: „Šta te je rasplakalo?“ Rekao je: „Plačem za postom u danima žege, za noćnim namazom u zimskim noćima i za sjedenjem na koljenima pred ulemom.“ Allahu ekber! Oni su plakali zbog toga što su nestale prilike za ibadet i pokornost Allahu, a danas većina ljudi plače za onim što od dunjaluka izgube i što ih prođe.
Sjetimo se gladnih i nemoćnih
Dok sjedimo u svojim toplim domovima, siti i bezbjedni, sjetimo se onih beskućnika, siromašnih i gladnih, koji u svakom mjestu ima i koji u ovim hladnim zimskim danima, nemaju tople domove, nemaju šta naložiti i nemaju čime nahraniti svoju čeljad. Pomozimo ih u ovim danima nepodnošljive hladnoće i zime. Odnesimo im hrane, odjeće i ogrijeva. Tako ćemo se najbolje Allahu zahvaliti na blagodatima koje nam je podario. Isto tako, nemojmo zaboraviti našu braću muslimane u islamskom svijetu, koji ne uživaju blagodati koje mi uživamo, a naročito muslimane u Palestini i Siriji, koji trpe torture nasilnika i koje ove zimske dane provode u strahu, nesigurnosti, mnogi od njih bez svoga doma, u kolektivnim centrima i šatorskim naseljima. Sjetimo ih se pa makar dovom, jer oni su naša braća muslimani, oni su ljudi. To je naša najmanja obaveza i pokazatelj našeg imana. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: „Vjernike u njihovoj međusobnoj samilosti, ljubavi i suosjećanju, vidiš kao jedno tijelo. Kada jedan organ oboli, cijelo tijelo zbog toga osjeća nesanicu i groznicu.“
Saff br. 310.