Pojam “selam” podrazumijeva odricanje i odbacivanje svake vrste zla i nesreće, kao i čuvanje od svakog nedostatka i mahane. Otuda je i Džennet nazvan Darus-selam, tj. Kuća spasa, jer je to boravište lišeno svih vidova zla i nevolja.
Selamom se garantira nepostojanje zla i neprijateljstva, pa je stoga nazivanje i širenje islama jedan od islamskih imperativa.
Rekao je Uzvišeni Allah: “O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite dok dopuštenje ne zatražite i dok ukućanima selam ne nazovete.” (En-Nur, 27)
U ovom se ajetu očituje jedno od pravila lijepog islamskog ponašanja kojem je Uzvišeni Allah podučio vjernike, zabranjujući im da ulaze u tuđe kuće sve dok ne zatraže dozvolu za ulazak i dok ukućane ne pozdrave islamskim pozdravom, tj. dok im ne nazovu selam. Dozvolu za ulazak trebaju zatražiti tri puta, pa ako im se dozvoli, ući će, a ako im se ne dozvoli, okrenut će se i otići.
Također, Uzvišeni je rekao: “A kada ulazite u kuće, vi pozdravite ukućane njene pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim.” (En-Nur, 61)
Dakle, kada određena osoba uđe u neku kuću, ukućanima će nazvati selam, šireći tako ovaj lijepi i blagoslovljeni pozdrav.
I kaže Uzvišeni Allah: “Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite ili ga uzvratite” (En-Nisa, 86), tj. kada vam musliman nazove selam, vi mu uzvratite još ljepšim pozdravom ili barem istim, jer je obaveza, u najmanju ruku, na riječi “es-selamu alejkum” uzvratiti riječima “alejkumus-selam”, a pohvalno je još dodati i “ve rahmetullahi ve berekatuhu”.
Rekao je Uzvišeni Allah: “Je li doprla do tebe vijest o uvaženim gostima Ibrahimovim? Kada oni uđoše i rekoše: ‘Mir – selam vama!’, i on reče: ‘Mir – selam vama!’” (Ez-Zarijat, 24–25).
Ovaj ajet prokomentirali smo i pojasnili u devedeset četvrtom poglavlju “O gostoprimstvu”.
- Od Abdullaha b. Amra b. El-Āsa, radijallahu anhuma, prenosi se da je neki čovjek upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, šta se smatra najboljim vidom islama, a on mu je odgovorio: “Da nahraniš (gladnog) i da nazivaš selam i onome koga poznaješ i onome koga ne poznaješ.” Muttefekun alejhi.
Ovaj je hadis naveden i pojašnjen pod brojem 550, u šezdesetom poglavlju, “Plemenitost, darežljivost i trošenje u dobrotvorne svrhe”.
- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada je Allah stvorio Adema, alejhis-selam, rekao mu je: ‘Idi i nazovi selam onima tamo’ – skupini meleka koji su sjedili – ‘pa poslušaj šta će ti odgovoriti, jer će to biti tvoj pozdrav i tvojih potomaka.’ Adem, alejhis-selam, reče im: ‘Es-selamu alejkum!’, a oni mu odgovoriše: ‘Es-selamu alejke ve rahmetullah!’, dodavši: ‘Ve rahmetullahi.’” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 6/362, i Muslim, 2841.
Propisi, pouke i poruke
– Iz hadisa se saznaje da su meleki bili podalje od Adema, alejhis-selam.
– U ovom hadisu nalazi se i dokaz o tome da je pridošlica obavezan da nazove selam jer su riječi Uzvišenog Allaha: “Idi i nazovi selam!”, koje je uputio Ademu, alejhis-selam, izrečene u obliku imperativa, tj. naredbe.
– Iz hadisa se razumije da je Uzvišeni Allah podučio Adema, alejhis-selam, načinu nazivanja selama jer Adem, alejhis-selam, prije toga ništa nije znao.
– Hadis pojašnjava i način nazivanja selama, kao i to da je selam pozdrav muslimana, a ne neki drugi pozdravi.
– Šerijatski je legitimno na selam uzvratiti na način da se doda ono što nije spomenuo onaj ko je selam nazvao, tj. da se na riječi “es-selamu alejkum” (neka je na tebe spas), uzvrati istim riječima i da se još na to dodaju riječi “ve rahmetullahi” (i Allahova milost), shodno riječima Uzvišenog Allaha: “Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite ili ga uzvratite” (En-Nisa, 86).
– Hadis nas uči da je Adem, alejhis-selam, praotac čitavog čovječanstva.
– Obavezno je stjecati znanje i preuzimati ga od onoga ko ga je stekao i ovladao naučenom materijom.
- Od Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, poznatog kao Ebu Umara, prenosi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je sedmero: da obiđemo bolesnika, da pratimo dženazu, da onome ko kihne (pa se Allahu zahvali riječima elhamdulillah), nazdravimo riječima ‘jerhamukellah’ (Allah ti se smilovao), da pomognemo slabom i nevoljnom, da pružimo podršku onome kome je nanesena nepravda, da širimo selam i da udovoljimo zahtjevu onoga koji nas zakune da nešto učinimo.” Muttefekun alejhi. Tekst ovog hadisa jedna je od verzija koje je zabilježio Buhari.
Ovaj je hadis naveden i pojašnjen pod brojem 239, u dvadeset sedmom poglavlju, “Međusobno poštivanje i uvažavanje muslimana, njihove dužnosti i samilost jednih prema drugima”.
- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete biti potpuni vjernici sve dok jedni druge ne zavolite. Želite li da vam ukažem na nešto čega ako se budete pridržavali, tada ćete se međusobno i zavoljeti? Širite selam među sobom!” Muslim.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Muslim, 54.
Propisi, pouke i poruke
– Potpunost čovjekovog imana, tj. islamskog vjerovanja, uvjetovana je postojanjem njegove ljubavi u ime Allaha. Ovim se želi ukazati na važnost i nužnost ljubavi u ime Allaha.
– Mir i sređeno stanje među ljudima zavladat će samo onda kada se zavole u ime Allaha.
– Iz hadisa se saznaje da u Džennet neće ući niko ko ne bude posjedovao iman, tj. ispravno islamsko vjerovanje.
– Hadis podstiče ljude da šire i nazivaju selam svim muslimanima, bez obzira radilo se o onima koje poznaju ili o onima koje ne poznaju.
– Selam je prvi uzročnik prisnosti među muslimanima i ključ kojim se otvaraju vrata međusobne ljubavi i povezanosti. Širenjem selama ostvaruje se međumuslimansko jedinstvo i bliskost, i ovim pozdravom oni ističu jednu od svojih svojstvenih posebnosti i odlika.
– Selam je moto i specifično obilježje muslimana po kojem se odlikuju u odnosu na sve ostale narode i koje ih čini posebnim.
– Hadis nas uči da svoje duše trebamo navikavati na poniznost i blagost prema vjernicima, kao i na poštivanje njihovih svetinja. Imam Buhari u svom Sahihu kao muallek predaju od Ammara b. Jasira, radijallahu anhuma, bilježi da je rekao: “Ko bude posjedovao tri vrline, takav je obuhvatio i upotpunio iman: da bude pravedan prema svima, da širi i naziva selam svakome i da udjeljuje i pomaže drugima iako je i sam u oskudici.”
– Širenje selama jedan je od osnovnih razloga prestanka međumuslimanskih sukoba, nesuglasica, mržnje i neprijateljstva, inače, vrlo loših i negativnih pojava koje najčešće imaju katastrofalne posljedice po muslimane jer dovode do uništavanja njihove vjere. Selam se naziva samo Allaha radi, njegovo izvorište nisu strasti ni ljudski prohtjevi, a njegovo nazivanje i širenje nije ograničeno samo na one osobe koje čovjek poznaje i koje smatra prijateljima, već se selam naziva svim muslimanima.
– Ovaj hadis opovrgava teoriju onih koji vjeru dijele na suštinu i formu, jer, po njihovoj teoriji, nazivanje i širenje selama ubrajalo bi se u puku formu kojoj ne treba pridavati mnogo pažnje, niti je ona, po njima, mnogo bitna, jer, kako se često znaju pravdati, “postoje mnogo bitnije stvari prema kojima bi se ummet trebao usmjeriti i o njima voditi računa, umjesto da se zamara formom”. Međutim, u hadisu se jasno kaže da je ulazak u Džennet uvjetovan posjedovanjem imana, tj. ispravnog islamskog vjerovanja, koje je, opet, uvjetovano nazivanjem i širenjem selama, a selam, po njihovoj podjeli vjere, predstavlja nešto što spada u formu, a ne suštinu vjere islama. Dakle, hadis je kategoričan i neoboriv dokaz koji u potpunosti razotkriva njihovu zabludu i ukazuje na manjkavost njihovog shvatanja.
– Onaj ko se ne bude pridržavao jasnog, nedvosmislenog i u djelo vrlo lahko sprovodivog propisa vjere islama (kao što je to ovdje slučaj sa nazivanjem i širenjem selama), te bude zanemarivao njegovu praktičnu primjenu, sasvim je razumljivo i za očekivati da takav neće htjeti u praksu sprovoditi druge zahtjevnije islamske propise, pa makar ih i bio u stanju sprovoditi u djelo.
– Šerijat je jedino mjerodavan da islamske propise razvrstava i dijeli na bitne i manje bitne.
- Od Ebu Jusufa Abdullaha b. Selama, radijallahu anhu, prenosi se da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “O ljudi, širite selam, hranite gladne, spajajte i održavajte rodbinske veze, i obavljajte namaz dok drugi spavaju, pa ćete u Džennet ući spokojno (sa selamom).” Tirmizi i kaže da je hasen-sahih.
Dokumentacija hadisa
Hadis je vjerodostojan. Tirmizi, 2485, Ibn Madža, 1334 i 3251, Ahmed, 5/451, Darimi, 1/340–341 i 2/275, i Hakim, 3/13, bilježe ga od Avfa b. Ebu Džemile, koji ga prenosi od Zurare b. Ebu Evfaa, koji kazuje da mu je Abdullah b. Selam pripovijedao citirani hadis.
Kažem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je ispravan.
Sličnu predaju prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, a bilježi je Hakim, 4/129, sa slabim lancem prenosilaca.
Propisi, pouke i poruke
– Zastupljenost selama među muslimanima upućuje na prisutnost mira i spokoja među njima. Stabilnost i čvrstina svakog pojedinca iz ummeta postiže se, između ostalog, i posredstvom širenja selama onako kako je to propisano šerijatom, jer on biva uzrokom zadobijanja međusobnog povjerenja.
– Kao i nazivanjem selama, i hranjenjem gladnih i siromašnih također se širi mir i spokoj, jer selamom se otklanjaju strah i netrpeljivost, a hranjenjem gladnih pobjeđuje se siromaštvo. Tada se srca zbližuju, što opet vodi ka spajanju rodbinskih veza, tj. ka poštivanju i posjećivanju rodbine.
– Mir i sigurnost, kao i sitost i smiraj duše, faktori su koji svakom pojedincu pomažu da dosljedno i odgovorno izvršava ono što mu je Uzvišeni Allah stavio u obavezu.
– Činjenje dobrih djela i izgovaranje lijepih i ugodnih riječi dovodi do ulaska u Džennet.
– Hadis upućuje i na to da je jedan od prioriteta šerijata da ljudima detaljno pojasni sve vidove dobra koji vode u Džennet.
- Tufejl b. Ubejj b. Ka‘b pripovijeda: “Običavao sam doći kod Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, pa bih se zajedno sa njim zaputio na pijacu. Kada bismo došli na pijacu, Abdullah b. Omer ne bi prošao ni pored prodavača slabovrijedne robe, ni pored trgovca, ni pored siromaha, niti pored bilo koga drugog a da mu ne bi nazvao selam. Jednom sam došao kod Abdullaha b. Omera pa je zatražio od mene da zajedno s njim krenem na pijacu. Ja ga upitah: ‘Šta ti ustvari radiš na pijaci, jer ti niti šta kupuješ, niti se o robi raspituješ, niti se cjenkaš, niti sijeliš po sijelima na pijaci? Sjedi ovdje da malo porazgovaramo!’ Na sve to, Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, reče mi: ‘Poslušaj me, trblati!’ – jer je Tufejl bio trbušast – ‘na pijacu idemo radi selama, da ga nazivamo onome koga sretnemo.’” Bilježi Malik, Muvetta, sa ispravnim lancem prenosilaca.
Dokumentacija hadisa
Hadis je vjerodostojan. Bilježi ga Malik, 2/961–962, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, upravo onako kako to tvrdi i autor.
Manje poznata značenja
prodavača slabovrijedne robe – onaj koji prodaje uglavnom lošu i ne tako vrijednu robu.
Propisi, pouke i poruke
– Dozvoljeno je druge ljude pozvati da uzmu učešće u primjeni Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, prakse i tradicije koja donosi veliko i sveobuhvatno dobro onome ko je primijeni i sprovede u praksu.
– Pohvalno je da se musliman odazove pozivu svoga brata muslimana, pa makar i ne znao zbog čega i gdje ga poziva, naravno, ukoliko je siguran da se ne radi o grijehu i nepokornosti.
– Pohvalno je nazivati selam svim muslimanima, bez obzira radilo se o poznanicima ili ne.
– Pijace su mjesta na kojima vlada nemar i na kojima se Allah malo spominje, stoga je obaveza da na takvim mjestima bude onih koji će ljude opominjati i podsjećati na veličanje Allaha.
– Onaj ko obavi posao zbog kojeg je došao na pijacu, treba odmah da je i napusti jer bi se u suprotnom njegovo srce i um mogli zainteresirati za pijacu, tako da im ona postane preokupacija. Tada bi čovjek mogao zanemariti stvarni razlog zbog kojeg je došao na pijacu, a želja za ovosvjetskim nasladama i ukrasima postepeno bi ga svladala. Bespotrebno i prekomjerno zadržavanje na pijaci kod čovjeka može izazvati žudnju za onim što mu u osnovi nije propisano niti dodijeljeno, što na kraju može dovesti do slabljenja njegove vjere.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
____________________