San je osjećaj potpunog gubljenja svijesti koje ovlada ljudskim srcem te ga lišava svake objektivne i stvarne percepcije i shvatanja onoga što se dešava oko njega. San se još naziva i “bratom smrti”, kako je rekao Uzvišeni Allah: “Allah uzima duše u času njihove smrti, a i oni koji spavaju, pa zadržava one kojima je odredio da umru, a ostavlja one druge do roka određenog. To su, zaista, dokazi za one koji razmišljaju” (Ez-Zumer, 42).
San je i jedan od Allahovih jasnih znakova: “…i jedan od dokaza Njegovih jeste san vaš noću i po danu, i nastojanje vaše da steknete nešto iz obilja Njegova; to su, zaista, pouke za ljude koji čuju” (Er-Rum, 23). Allah je odredio da se spava noću, kako bi se ljudi odmorili i smirili, te odagnali umor i malaksalost nakon što su danju naporno radili ili putovali.
Poglavlje stotinu dvadeset sedmo
PRAVILA LIJEPOG PONAŠANJA PRILIKOM SPAVANJA I LIJEGANJA
- Od Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lijegao u postelju, legao bi na desnu stranu, a zatim bi proučio:
‘Allahumme eslemtu nefsi ilejke, ve vedždžehtu vedžhi ilejke, ve fevvadtu emri ilejke, ve eldže’tu zahri ilejke, ragbeten ve rehbeten ilejke, la meldžee ve la mendža minke illa ilejke. Amentu bi Kitabikel-lezi enzelte ve bi nebijjikel-lezi erselte!
Allahu moj, Tebi sam predao dušu svoju, i Tebi sam upravio lice svoje, na Tebe se oslanjajući, Tebi prepustio svako svoje stanje, i svoja sam leđa iz želje za čvrstim osloncem Tebi sklonio, a sve ovo iz želje i iz straha za Tobom.[1] Nema skloništa niti spasonosnog pribježišta pred Tobom osim kod Tebe. Vjerujem u Tvoju Knjigu, koju si objavio, i u Tvoga Vjerovjesnika kojeg si poslao.’” U ovoj verziji hadis bilježi Buharija u svom Sahihu, u Knjizi o pristojnosti i lijepom ponašanju.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Buhari, Fethul-Bari, 1/357.
Napomene
– Ovaj hadis u Sahihu imama Buharija nalazi se u Knjizi o abdestu, u Knjizi dova i u Knjizi tevhida, ali ga nisam pronašao u Knjizi o pristojnosti i lijepom ponašanju, kako to tvrdi autor. Što se tiče verzije ovog hadisa koju je naveo autor, ona je u Sahihu imama Buharija zabilježena u Knjizi dova (Fethul-Bari, 11/115) u Poglavlju o spavanju na desnom boku.
– Hadis je zabilježen u oba Sahiha, tj. u Sahihu imama Buharija i u Sahihu imama Muslima, samo što je imam Muslim zabilježio da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom čovjeku naredio da izgovori ovu dovu kada pođe na spavanje.
Propisi, pouke i poruke
– Ukoliko se vjernik želi skloniti od Allaha, tj. Njegove srdžbe, opet je nužno da pribjegne Allahu, tj. Njegovoj milosti.
– U hadisu se potvrđuje čvrsto vjerovanje u Allahovu Knjigu, njeno priznavanje i prihvatanje, kao i vjerovanje u istinitost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kojem je objavljena ta Knjiga.
– Vjernik se u potpunosti okreće i usmjerava svome Gospodaru, čineći to svojim licem (“…Tebi sam upravio lice svoje…”) i svojim srcem, a lice je posebno spomenuto jer je ono najplemenitiji dio čovjekovog tijela.
– Onaj ko se u potpunosti preda Uzvišenom Allahu i Njemu prepusti sve, takvoga će Allah zaštititi i pomoći će mu u njegovim potrebama.
- Također, od Beraa b. Aziba, radijallahu anhu, prenosi se da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada se uputiš ka svojoj postelji, abdesti se onako kako se abdestiš prije stupanja u namaz, a zatim lezi na svoj desni bok i reci: ‘Allahumme eslemtu nefsi ilejke…’”, pa je naveo istu dovu koja je prethodila u prošlom hadisu, s tim da je još dodao: “…i neka ti to budu zadnje riječi koje ćeš izgovoriti (prije spavanja).” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 11/109, i Muslim, 2710.
Propisi, pouke i poruke
– Pohvalno je da musliman prije spavanja uzme abdest kako bi, ukoliko ga smrt iznenadi, bio u stanju potpune čistoće.
– Učenjem prethodne dove, vjernik prvenstveno čisti svoje srce i na takav se način priprema na eventualnu smrt, jer je čistoća srca preča od čistoće tijela.
– Kada vjernik zanoći pod abdestom, veće su šanse da usnije istinite snove, a manje da se šejtan poigrava s njim.
– Pohvalno je zanoćiti ispružen na desni bok.
– Ležanjem na desnoj strani ne vrši se pritisak na srce koje je više nagnuto ka lijevoj strani.
– Tekst i poredak riječi i rečenica raznih dova i zikrova tačno je definiran i precizno određen od Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Te dove i zikrovi imaju svoje posebnosti i tajne, tako da nije dozvoljeno analogijom smišljati njima slične. Stoga je obaveza ograničavati se na tekstove dova i zikrova onako kako su preneseni u hadisima, bez ikakvih izmjena. Zato, kada je Bera b. Azib, radijallahu anhu, koji je ponavljajući ovu dovu napravio lapsus, pa je umjesto riječi: “ve bi nebijjikel-lezi erselte – i u vjerovjesnika kojeg si poslao”, rekao: “ve bi resulikel-lezi erselte – i u poslanika kojeg si poslao”, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravio ga je i rekao mu: “Ne, nego reci: ‘ve bi nebijjikel-lezi erselte – i u vjerovjesnika kojeg si poslao’.”[2]
- Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u noći bi klanjao jedanaest rekata (noćnog namaza), pa kada bi granula zora, klanjao bi dva kratka rekata (sabahskog sunneta), a nakon toga, legao bi na svoj desni bok i tako bi ostao sve dok ne bi došao mujezin i obavijestio ga.” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 11/108–109, i Muslim, 736.
Manje poznata značenja
legao – tj. desnom stranom tijela ispružio bi se po zemlji.
obavijestio ga – o tome da su se ljudi okupili.
Propisi, pouke i poruke
– Noćni namaz ima jedanaest rekata i ne treba prelaziti taj broj. Kada je riječ o broju rekata noćnog namaza, ovo je bila ustaljena praksa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojoj je ustrajavao.
– Sabah-namaz ima dva rekata sunneta koji se klanjaju prije farza, a onaj ko ne uspije klanjati ova dva rekata prije farza, klanjat će ih nakon što okonča sabahski farz.
– Od sunneta je da se čovjek malo ispruži na desnu stranu prije klanjanja sabahskog farza.
– Imam će izaći među ljude onda kada se okupe za klanjanje namaza.
- Od Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, noću legao u postelju, svoju (desnu) ruku stavio bi pod obraz, a zatim bi rekao:
‘Allahumme bismike emutu ve ahja!
Allahu moj, s imenom Tvojim umirem i s imenom Tvojim živim’, a kada bi se probudio, izgovorio bi:
‘Elhamdu lillahil-lezi ahjana ba‘de ma ematena ve ilejhin-nušur!
Hvala Allahu koji nas je oživio nakon što nas je (u snu) bio usmrtio, i Njemu ćemo se vratiti.’” Buhari.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Buhari, Fethul-Bari, 11/113.
Propisi, pouke i poruke
– Sunnet je da čovjek prilikom lijeganja na desni bok svoju desnicu stavi ispod desnog obraza.
– U općenitom smislu, dozvoljeno je san nazvati smrću, i to je vrsta “male smrti”, jer u toku sna duša nije u potpunoj vezi s tijelom, već samo djelimično.
– Uzvišeni Allah je Apsolutni Vladar i Upravitelj kosmosa, i u tome niko osim Njega nema nikakvog udjela. On je jedini Stvoritelj i Onaj koji iz ničega sve stvara, i On je Onaj koji oživljava i usmrćuje.
– Vjernik se stalno i u svim prilikama zahvaljuje Allahu.
- Jeiš b. Tihfa el-Giffari, radijallahu anhu, prenosi da mu je otac rekao: “Dok sam u džamiji ležao potrbuške, osjetio sam kako me neko svojom nogom pomjera (podbada) govoreći: ‘Uistinu Allah mrzi ovakav način ležanja!’ Pogledao sam, i vidio da je to bio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.” Ebu Davud sa ispravnim lancem prenosilaca.
Dokumentacija hadisa
Hadis je sahih li gajrihi – vjerodostojan zbog drugih sličnih predaja istog značenja. Ebu Davud, 5040, Ibn Madža, 3723, i Ahmed, 3/429–430, bilježe ga od Jahje b. Ebu Kesira koji je rekao: “Spomenuti hadis pripovijedao nam je Ebu Selema b. Abdurrahman od Jeiša b. Tihfa b. Kajsa el-Giffarija.”
Kažem: Ovaj lanac prenosilaca je slab i sadrži dvije mahane:
prva, spomenuti Jeiš je medžhul – anoniman i nepoznat prenosilac;
druga, u hadisu je došlo do tzv. idtiraba[3] – nejasnosti, i to u dva oblika:
- nejasnost i zbrkanost (idtirab) u imenu spomenutog Jeiša i imenu njegovog oca[4], što je pojasnio hafiz Mizzi u svom djelu Tehzibul-kemal, 13/375–376;
- zbrkanost (idtirab) u lancu prenosilaca ovog hadisa, jer isti ovaj hadis Jeiš prenosi od Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem se navodi da se događaj desio njemu (Ebu Zerru, radijallahu anhu), a ne ocu spomenutog Jeiša. Predaja u ovom obliku bilježi se u Sunenu Ibn Madže, 3724, i ona je munker, kako to tvrdi Hafiz Ibn Hadžer u djelu Tehzibut-tehzib, 5/10. Pored toga, zabrana spavanja na stomaku vjerodostojno je potvrđena predajom koju prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu. Tirmizi, 2768, Ahmed, 2/287 i 304, Ibn Hibban, 5549, i Hakim, 4/271, ovu predaju o zabrani spavanja na stomaku bilježe od Muhammeda b. Amra, koji je prenosi od Ebu Seleme, a on od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
Kažem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar, jer je Muhammed b. Amr prihvatljiv prenosilac.
Sve u svemu, kada se u obzir uzmu sve predaje i mnoštvo puteva kojima je prenesena, zabrana spavanja na stomaku vjerodostojno je potvrđena, a Allah najbolje zna.
Propisi, pouke i poruke
– Strogo je zabranjeno spavati potrbuške, jer takav način spavanja mrzi Uzvišeni Allah, i to je karakteristika stanovnika Vatre.
- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko sjedne na neko mjesto i na njemu ne spomene Uzvišenog Allaha, takav će biti upropašten i imat će loš ishod, a onaj ko legne na neko mjesto i pri tome ne bude spomenuo Uzvišenog Allaha, i njega će Allah u propast odvesti i imat će loš ishod.” Ebu Davud sa dobrim lancem prenosilaca.
Dokumentacija hadisa
Hadis je dobar – hasen. Bilježe ga Ebu Davud, 4856 i 5059, i Nesai, Amelul-jevmi vel-lejla, 4040, u potpunoj verziji. Bilježi ga i Humejdi, Musned, 1158, ali samo prvi dio, dok Ibn Sunni, Amelul-jevmi vel-lejla, 745, bilježi samo drugi dio. Svi oni hadis bilježe od Muhammeda b. Adžlana, on od Seida el-Makburijja, a on od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.
Kažem: Ovaj lanac prenosilaca je dobar jer je Muhammed b. Adžlan saduk –prihvatljiv.
Propisi, poruke i pouke
– Hadis podučava vjernike kako da iskoriste svoje vrijeme, preporučujući da ga ispune zikrom, tj. spominjanjem Uzvišenog Allaha.
– Sva djela ljudi jedna su vrsta kušnje i probe za njih, stoga moraju voditi računa o svojim djelima, jer će čovjek biti pitan za svaku riječ koju izgovori i svaki pokret koji napravi, kao što će biti pitan i za vrijeme u kojem je mirovao. Sve se to uredno piše i bilježi.
– Kada se Uzvišeni Allah spomene na nekom sijelu ili skupu, to sijelo čini potpunim, a na sijelima u kojima se ne spominje Uzvišeni Allah, nema nikakvog dobra.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
_______________
[1] Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “…a sve ovo iz želje i iz straha za Tobom”, tj. iz želje za Tvojom nagradom i iz straha pred Tvojom srdžbom i kaznom. Vidjeti: Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 11/111. (op. prev.)
[2] Ovaj se detalj spominje u punoj verziji hadisa koju ni autor ni komentator ovdje nisu citirali. (op. prev.)
[3] Hadis mudtarib (zbrkan, zamršen) vrsta je slabog hadisa koji se prenosi u više oblika, od kojih je svaki ravan ostalima po snazi, tj. u lancu prenosilaca ili u samom tekstu hadisa prenosioci su se razišli oko nekih pojedinosti, tako da se ne može dati prednost jednoj predaji nad drugom. Idtirab, odnosno ova vrsta mahane može biti u senedu – lancu prenosilaca hadisa ili, pak, njegovom metnu – tekstu hadisa. (op. prev.)
[4] Naime, prenosilac hadisa Jeiš b. Tihfa el-Giffari u nekim se drugim lancima prenosilaca naziva Kajs b. Tihfa el-Giffari, npr. u Sunenu Ibn Madže, br. 3723. (op. prev.)