811. Enes, radijallahu anhu, rekao je: ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio je Zubejru i Abdurrahmanu b. Avfu, radijallahu anhuma, da, zbog svraba koji su imali, oblače svilenu odjeću.” Muttefekun alejhi: Buhari, 5839, i Muslim, 2076.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 10/295, i Muslim, 2076.
Manje poznata značenja
svrab – prenosiva kožna bolest s jakim svrbežom, šuga.
Propisi, pouke i poruke
– Zabrana oblačenja svilene odjeće ne odnosi se na one muškarce koji imaju svrab, već je njima nošenje svile dozvoljeno jer im olakšava tegobe uzrokovane tom bolešću. Isto tako, ukoliko čovjek ne nađe nikakvu drugu odjeću osim svilene, dozvoljeno mu je da je obuče kako bi se zaštitio od hladnoće ili vrućine.
– Hadis ukazuje i na činjenicu da je islam vjera lahkoće i širokogrudnosti, i da šerijat uzima u obzir stanja i situacije u kojima se nalaze ljudi.
Zabranjeno je da se koža leoparda koristi kao prostirka i da se na njoj jaše
Muavija, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Nemojte jahati na prostirkama napravljenim od svile i kože leoparda.” Hadis je hasen. Bilježe ga Ebu Davud, 4129, i drugi, sa dobrim lancem prenosilaca.
Dokumentacija hadisa
Hadis je vjerodostojan. Bilježe ga Ebu Davud, 4129, i Ibn Madža, 3656.
Kažem: Predaja je vjerodostojna.
Propisi, pouke i poruke
– Strogo je zabranjeno jahati na sedlima napravljenim od svile.
– Strogo je zabranjena upotreba kože leoparda.
– Poistovjećivanje sa velikim grješnicima i rasipnicima strogo je zabranjeno.
- Ebu Melih prenosi od svoga oca, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio upotrebu kože divljih zvijeri. Hadis bilježe Ebu Davud, 4132, Tirmizi, 1771, i Nesai, 7/176, 4253, sa vjerodostojnim lancima prenosilaca.
U verziji hadisa koju bilježi Tirmizi navodi se: ”Zabranio je da se kože divljih zvijeri koriste kao prostirke.”
Dokumentacija hadisa
Hadis je vjerodostojan. Bilježe ga Ebu Davud, 4132, Nesai, 7/176, Tirmizi, 1770, Ahmed, 5/74–75, i Hakim, 1/148, od Seida b. Ebu Arube, on od Katade, koji ga prenosi od Ebu Meliha b. Usame, a on od svoga oca.
Kažem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan.
Tirmizi, 1771, bilježi ga kao mursel[1] predaju i kaže da je ova predaja jača i vjerodostojnija kada se posmatra kao mursel predaja.
Ne postoji oprečnost između ovo dvoje. Dakle, ukoliko se neka predaja jednim putem prenosi spojenim lancem prenosilaca, a drugim putem sa prekinutim lancem prenosilaca (kao mursel), onda se za nju kaže da je u suštini njen lanac prenosilaca spojen jer onaj ko je prenosi na taj način ima više informacija i bolje je obaviješten o njoj od onoga ko je prenosi kao mursel predaju.
Propisi, pouke i poruke
– Kože divljih zvijeri strogo je zabranjeno koristiti kao prostirke i kao sedla, tj. upotrebljavati ih za izradu sedala.
– Zabranjeno je slijediti praksu oholih i raskošnih ljudi, te se poistovjećivati s njima.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
_____________
[1] Mursel je hadis koji tabiin prenosi direktno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellam, tj. vrsta hadisa kod koga je na kraju seneda ispao prenosilac, što znači da u lancu prenosilaca tog hadisa tabiin direktno prenosi predaju od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. U vezi sa prihvatanjem ovakve vrste hadisa kao dokaza, učenjaci su zauzeli više stavova, što se podrobno pojašnjava u stručnoj hadiskoj literaturi. (op. prev.)