Ljetni odmor – plijen vjernika

Musaid

Piše: Kenan-ef. Ćosić

Ljeto je uveliko nastupilo, vrućine dolaze i mnogi razmišljaju kako i gdje provesti godišnji odmor.

Navodimo nekoliko univerzalnih smjernica kako da iskoristimo i provedemo ljetni raspust ili godišnji odmor.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, imetak prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.” (Tirmizi i Nesai kao mursel predanje, a Hakim ga bilježi sa spojenim lancem i kaže da je po uvjetima Buharija i Muslima.)

Plijen vjernika

Tokom radne i školske godine većina ne nalazi slobodnog vremena za samousavršavanje. Školski raspust ili godišnji odmor prilika su i vrijeme koje možemo iskoristiti kako bismo ostvarili cilj i povećali svoj ahiretski račun. Učenje Kur’ana, čitanje korisne literature, slušanje naučnih i vjerskih predavanja, kurs ili seminar u mjestu u kojem provodimo odmor samo su neki od načina kako svoj odmor pretvoriti u potpuni užitak i istinski dobitak.

Allah Uzvišeni kaže: “Tako Mi vremena. Svaki čovjek je na gubitku. Osim onih koji vjeruju i rade dobra djela i koji jedni drugima preporučuju istinu i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.” (El-Asr)

Vrijeme je velika blagodat od Allaha Uzvišenog i zbog toga se ne bismo trebali prema njemu olahko odnositi. Alija, radijallahu anhu, kazao je: “Vrijeme je poput sablje – ako ga pravilno ne iskoristiš, koštat će te glave.”

Ako je raspust ili godišnji odmor, to ne znači da ne možemo učiti Kur’an ili čitati knjigu, naučiti sufaru – arapsko pismo ili možda napamet neku kur’ansku suru. Naprotiv, odmor je prilika da se na ovom polju intenziviramo.

Hasan el-Basri kazao je: “Zima je plijen vjernika: duge noći za kijam – noćni namaz, a kratki dani za sijam – dobrovoljni post.”

Isto tako kažemo: ljetni raspust je plijen za oštroumnog studenta, a godišnji odmor je plijen fizičkog radnika.

Napravi plan za svaki dan

Ono što će sigurno pomoći na tom putu jeste pravljenje konkretnog plana aktivnosti u toku odmora.

Naprimjer, sura El-Mulk ima 30 ajeta. Ako bismo u toku dvije sedmice naučili po 2 ajeta dnevno, vratili bismo se sa odmora kao hafizi ove sure, a to bi bio najbolji suvenir i stalna uspomena s tog putovanja.

Drugi primjer: na raspustu pročitati prijevod časnog Kur’ana i(li) siru Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Svakodnevno čitati 30–40 stranica kako bismo pročitali željeno u roku od 15–20 dana.

Dnevno, između akšama i jacije učiti po dva harfa i završiti sufaru za dvije sedmice.

Zapamti: Konkretni planovi donose konkretne rezultate!

Razmišljaj i uzmi pouku

Jedan od ciljeva putovanja u islamu jeste i uzimanje pouke i poruke iz onoga što se dešavalo prijašnjim narodima. U Kur’anu se na nekoliko mjesta naređuje putovanje i obilaženje Zemlje: “Reci: Putujte po svijetu, zatim pogledajte kako su završili oni koji su poslanike lažnim smatrali!” (El-En’am, 11)

Prirodne ljepote, vodopadi, rijeke i planine koji su stalna destinacija turista samo su pokazatelji ljepote Allahovog stvaranja. Uzvišeni kaže: “U stvaranju nebesa i Zemlje i u izmjeni noći i dana zaista su znamenja za razumom obdarene.” (Alu Imran, 190)

“Stvorio je nebesa koja vi vidite bez stubova, a po Zemlji planine nepomične postavio da se zajedno s vama ne potresa, i po njoj životinje svih vrsta razasuo. Mi s neba vodu spuštamo i činimo da po njoj izniču razne vrste plemenite. To je Allahovo stvaranje, a pokažite Mi šta su drugi, mimo Njega, stvorili! Naprotiv, zulumćari su u očitoj zabludi!” (Lukman, 10–11)

Ne pretjeruj i ne rasipaj

Ono što je potrebno izbjegavati prilikom putovanja ili godišnjeg odmora jeste i pretjerivanje u trošenju imetka i pretjerivanje u jelu i piću. U Kur’anu se jasno kaže: “Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu – da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao.” (El-Isra, 29)

Čuvajmo se pokazivanja i hvalisanja imetkom i blagodatima pred onima kojima Allah nije podario imetak i blagodati koje mi imamo. Budimo skromni i zahvalni. Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom zatražio od svoje porodice začin za jelo, ali su mu odgovorili da nema ništa osim sirćeta, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jeo sa sirćetom i govorio: “Divan li je začin sirće! Divan li je začin sirće!” (Muslim)

Na putovanjima izbjegavajmo mjesta kojima Allah nije zadovoljan, a posebno mjesta alkohola, zinaluka i golotinje. Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čuvajte se sjedenja po putevima.” Rekoše: “O Allahov Poslaniče, sjedenje na putu nama je neophodno, mi tu razgovaramo.”  Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Ako ćete sjediti, onda dajte putu njegovo pravo.” “Šta je pravo puta, o Allahov Poslaniče?”, upitaše, a on reče: “Obarati pogleda, otklanjati neprijatnosti, odgovarati na selam i navraćati na dobro, a odvraćati od zla.” (Muslim)

Nažalost, mnogi muslimani odlaze na mješovite plaže i otkrivaju svoja stidna mjesta, a to su mjesta na koja se spušta Allahova srdžba. Allah Uzvišeni kaže: “O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeću koja će pokrivati stidna mjesta vaša, a i raskošna odijela, ali, odjeća čestitosti, to je ono najbolje. To su neki Allahovi dokazi da bi se oni opametili. O sinovi Ademovi, neka vas nikako ne zavede šejtan kao što je roditelje vaše iz Dženneta izveo, skinuvši s njih odjeću njihovu da bi im stidna mjesta njihova pokazao! On vas vidi, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite. Mi smo učinili šejtane zaštitnicima onih koji ne vjeruju.” (El-A’raf, 26–27)

Zamislimo situaciju da nam neko dođe u kuću i s obzirom na to da je vruće, predloži da se svi skinu u donji veš i tako sjede. Nema sumnje da bismo odmah ustuknuli i zabranili takav postupak iz stida i sramote. Kakva je onda razlika da se izađe među masu svijeta i uradi isto ili čak i gore od toga?!? Nedostatak stida ukazuje na nedostak imana i vjere, ma kakvo mi opravdanje iznosili. Allah Uzvišeni nakon toga kaže: “A kada urade neko ružno djelo, govore: ‘Zatekli smo očeve naše da to rade, a i Allah nam je to zapovjedio.’ Reci: ‘Allah ne zapovjeda da se rade ružna djela! Zašto o Allahu govorite ono što ne znate?’” (El-A’raf, 28)

Dakle, odmor od dunjalučkih obaveza nije odmor od Allahovih prava i naših vjerskih obaveza. Putovanje nudi određene vjerske olakšice, ali ne briše granice između halala i harama.

I na kraju, neka naš odmor bude plijen i prilika koja će nam povećati tas dobrih djela, a ne teret koji ćemo nositi na Sudnjem danu!

El-Asr

 

 

Share This Article
Leave a comment