- Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: “(Nakon smrti) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umotan je u tri komada sehulskog pamučnog platna, a među njima nije bilo ni košulje ni imāme (turbana).” Muttefekun alejhi.
Sehul je mjesto u Jemenu.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 3/135, i Muslim, 941.
Propisi, pouke i poruke
– U ovom je hadisu objašnjeno u kakve je ćefine umotan Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
– Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je da se umrli umota u bijelu odjeću (tj. platno), pa je tako učinjeno i s njim.
– Umrlom ne treba oblačiti ni košulju ni turban.
- Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Tog jutra, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao je a na sebi je imao crni vuneni ogrtač na kojem su bila naslikana sedla od deva.” Muslim.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Muslim, 2081.
Propisi, pouke i poruke
– Dozvoljeno je nositi odjeću crne boje, međutim, bitno je napomenuti da nošenje crne boje ne smije biti vezano za neko posebno vrijeme ili neki poseban događaj, kako to danas čine neke neznalice. Naime, neki crnu odjeću oblače zbog “žalosti”, kada odlaze na ispraćaj umrlog ili prate njegovu povorku, drugi, pak, smatraju da crninu treba odjenuti mladoženja uoči svadbe, a neki je oblače prilikom službenih prijema ili sastanaka.
- Od Mugire b. Šu‘be, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Jedne noći putovao sam sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa me upita: ‘Imaš li vode?’ Ja odgovorih: ‘Imam.’ On tada siđe sa svoje jahalice i udalji se sve dok nije nestao u noćnoj tami. Vratio se, a ja sam mu posuo (vodu) iz kožne posude. Oprao je svoje lice, a pošto je bio u vunenom ogrtaču (džubetu) i nije mogao izvući svoje podlaktice, učinio je to na način da ih je izvukao ispod džubeta, pa ih je onda oprao, i nakon toga potrao (učinio mesh) po svojoj glavi. Ja sam krenuo da mu skinem obuću, a on mi reče: ‘Ostavi ih, ja sam ih obuo na čiste noge[1]’, a nakon toga potrao je po njima (učinio mesh).” Muttefekun alejhi.
U jednoj verziji navodi se: “…a na sebi je imao sirijsko džube uskih rukava…”
U drugoj se verziji isto navodi da se ovaj događaj desio za vrijeme vojnog pohoda na Tebuk.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 1/285, i Muslim, 273. Drugu spomenutu verziju bilježe Buhari, Fethul-Bari, 1/473, i Muslim, 273 i 77, a treću Buhari, Fethul-Bari, 8/125.
Manje poznata značenja
krenuo da mu skinem obuću – tj. pružio sam svoje ruke prema njemu s tom namjerom.
Propisi, pouke i poruke
– Prilikom obavljanja nužde potrebno je udaljiti se od ljudi i u potpunosti se izgubiti iz njihovog vidokruga.
– Pohvalno je uvijek biti pod abdestom. Ovo se shvata iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka, koji nije zatražio vodu kako bi se njome oprao poslije nužde, već je Mugiri, radijallahu anhu, nakon što se vratio, naredio da mu polijeva vodu kako bi uzeo abdest.[2]
– Prilikom uzimanja abdesta dozvoljeno je od drugih zatražiti pomoć.
– Nakon što čovjek, u nedostatku vode, pri čišćenju poslije nužde koristi kamenje, potrebno je da opere ruke i sa njih otkloni nečistoće, kako je to učinio i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
– Dozvoljeno je oblačiti odjeću nevjernika sve dok se sa sigurnošću ne utvrdi da je nečista, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obukao džube koje je prethodno bilo u vlasništvu Bizantinaca, tj. Rimljana, a da se prije toga nije detaljno raspitivao o toj odjeći, da li je čista ili ne.
– Ovaj je hadis čvrst argument protiv onih koji smatraju da je propis mesha (potiranja) po mestvama derogiran ajetom iz sure El-Maida u kojem se pojašnjava način uzimanja abdesta[3], jer je ova sura objavljena u toku pohoda na Benu Mustalik, dok se događaj opisan u prethodnom hadisu desio za vrijeme Bitke na Tebuku koja se, po jednoglasnom mišljenju učenjaka, odigrala nakon pohoda na Benu Mustalik.
– U toku putovanja pohvalno je kretati se brzo. Zato je na putovanju i lijepo obući nešto užu odjeću jer se u njoj čovjek brže kreće nego u odjeći koja je preširoka.
– Hadis podstiče na ustrajnost u pranju onih dijelova tijela koje je inače sunnet prati prilikom uzimanja abdesta, pa makar čovjek bio i na putovanju.
– Nije dovoljno samo djelimično oprati onaj dio tijela koji je inače prilikom uzimanja abdesta farz oprati, već ga je obaveza oprati u cijelosti. Ovo se zaključuje iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka koji je, kako se to vidi u hadisu, izvukao svoje ruke ispod džubeta te ih oprao u cijelosti, a nije se zadovoljio samo s potiranjem neopranog dijela.
– Pri potiranju glave, obaveza ju je potrati u cijelosti. To zaključujemo iz Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka koji je prvo potrao po nepokrivenom dijelu glave, a zatim je potrao i po svome turbanu, kako bi meshom obuhvatio cijelu glavu, dok tako nije postupio prilikom pranja podlaktica, tj. nije jedan dio oprao, a drugi potrao, već ih je oprao u cijelosti.[4]
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
_______________
[1] Odnosno, nakon što sam prethodno uzeo abdest. (op. prev.)
[2] Autor vjerovatno želi reći da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vodu (koje je bilo malo) radije upotrijebio za uzimanje abdesta nego za čišćenje poslije nužde, što jasno ukazuje na to koliko je pohvalno stalno biti pod abdestom, a Allah najbolje zna. (op. prev.)
[3] Radi se o sljedećem ajetu: “O vjernici, kad hoćete molitvu da obavite, lica svoja i ruke svoje do iza lakata operite – a i glave svoje potarite – i noge svoje do iza članaka, a ako ste džunupi, onda se okupajte…” (El-Maida, 6) (op. prev.)
[4] U citiranoj verziji hadisa ne spominje se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za vrijeme ovog događaja nosio turban, niti da je potirao po njemu, tako da je autor vjerovatno ovaj zaključak izveo uzimajući u obzir druge verzije ove predaje gdje se spominje turban i potiranje po njemu, a Allah najbolje zna. (op. prev.)