O  donošenju salavata na Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem (2. dio)

Musaid

 

  1. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema nikoga (od vas) ko mi nazove selam a da mi Allah ne vrati dušu kako bih mu selam uzvratio.” Ebu Davud sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.

Dokumentacija hadisa

Ovaj je hadis hasen – dobar. Bilježi ga Ebu Davud, 2041, sa senedom čiji su svi prenosioci pouzdani osim Ebu Sahra Humejda b. Zijada, poznatijeg kao Harrat, koji je inače bio saduk.

Propisi, pouke i poruke

– Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, duša nije permanentno prisutna u njegovom časnom tijelu, već ona, po potrebi, u njega biva vraćena kako bi uzvratila na selam onome ko je od muslimana poselamio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

– Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, život u kaburu najpotpunija je vrsta zagrobnog života koja postoji, ali i pored toga, taj život ne nalikuje životu na ovom svijetu, tako da pojedinosti, detalje i suštinu tog života ne zna niko osim Uzvišenog Allaha. Zbog toga, nije dozvoljeno upoređivati i analogijom povezivati zagrobni i ovosvjetski život te na osnovu navodne (bolje reći, umišljene) sličnosti, jednoj vrsti života davati propise druge vrste i suprotno, kako to već čine neki sumanuti i nepromišljeni ljudi.

– Hadis vjernike podstiče na donošenje salavata i selama na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako bi im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio na selam.

  1. Od Alije, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Škrtac je onaj u čijem se prisustvu spomenem pa na mene ne donese salavat.’” Tirmizi, i kaže da je hasen-sahih.

Dokumentacija hadisa

Ovaj je hadis sahih li gajrihi. Bilježe ga Tirmizi, 3546, Ahmed, 1/201, i drugi, sa lancem prenosilaca koji je, uz Allahovu pomoć, dobar. Svi prenosioci su pouzdani osim Abdullaha b. Alijja b. El-Husejna, od kojeg je ipak hadise prenosila povelika skupina učenjaka, a i Ibn Hibban ga je ocijenio pouzdanim.

Postoje i druge slične predaje koje pojačavaju ovaj hadis, a koje je naveo Kadi Ismail u djelu Fadlus-salati alen-nebijji sallallahi alejhi ve sellem[1], str. 37–39, kao i predaja koju prenosi Enes, radijallahu anhu, a koju je vjerodostojnom ocijenio imam Nesai.

Sve u svemu, ako se u obzir uzmu sve verzije ovog hadisa, on je vjerodostojan.

Propisi, pouke i poruke

– U hadisu je izrečena svojevrsna naredba onome u čijem se prisustvu spomene Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da na njega donese salavat.

– Onaj ko na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne donese salavat, kada se on spomene, takav je uskraćen za veliku nagradu.

– Škrtost je ružna i loša osobina te neprimjeren vid ponašanja, a biti škrt ne znači samo škrtariti u imetku, već se škrtost može manifestirati i na druge načine. Naprimjer, pojedinac može biti škrt u pogledu udjeljivanja imetka, a isto tako može biti škrt kada je riječ o spominjanju i veličanju Uzvišenog Allaha ili o donošenju salavata i selama na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Sličnost između prvog i drugog ogleda se u tome da prvi škrtari u dijeljenju zlatnika i srebrenjaka, dok drugi škrtari u spominjanju i veličanju Allaha, kao i u dovi i hvaljenju Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, oni sliče jedan drugom jer obojica staju na put širenja velikog dobra.

  1. Od Fadale b. Ubejda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo je nekog čovjeka kako u namazu uči dovu, a da (prethodno) nije hvalio i veličao Uzvišenog Allaha, niti je donio salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Ovaj je požurio!’ Nakon toga, pozvao ga je i rekao mu – ili je rekao nekom drugom: ‘Kada neko od vas bude klanjao, neka počne sa zahvalom i pohvalom svoga Slavljenog Gospodara, zatim neka donese salavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a onda neka moli za ono što hoće.’” Ebu Davud i Tirmizi, koji kaže da je hasen-sahih.

Dokumentacija hadisa

Ovaj je hadis vjerodostojan. Bilježe ga Ebu Davud, 1481, Tirmizi, 3476 i 3477, Nesai, 3/44–45, Ahmed, 6/18, i drugi, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. Svi prenosioci su pouzdani i svi se ubrajaju u prenosioce čije je predaje prihvatao imam Muslim, osim Amra b. Malika en-Nukrijja, ali i on je pouzdan prenosilac.

Propisi, pouke i poruke

– Pohvalno je i vrlo poželjno dovu započeti sa zahvalom Allahu Uzvišenom i salavatima i selamom na Allahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

– Pokuđeno je žuriti s dovom, tj. učiti je nabrzinu.

– Donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jedan je od povoda da dova bude uslišana.

– Vjerniku je dozvoljeno da od Uzvišenog Allaha traži i moli bilo kakav vid dunjalučkog ili ahiretskog dobra, a nije mu dozvoljeno moliti za nešto što je grijeh ili što vodi ka prekidanju rodbinskih veza.

  1. Od Ebu Muhammeda Ka‘ba b. Udžre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom je izašao među nas, a mi mu rekosmo: ‘Allahov Poslaniče, znamo kako da na tebe donosimo selame, ali kako da na tebe donosimo salavate?’ On reče: ‘Recite:

Allahumme salli ‘ala Muhammed, ve ‘ala ali Muhammed, kema sallejte ‘ala ali Ibrahime, inneke hamidun medžid. Allahumme barik ‘ala Muhammed, ve ‘ala ali Muhammed, kema barekte ‘ala ali Ibrahime, inneke hamidun medžid!

 Allahu moj, donesi salavat (učini posebnu milost) na Muhammeda i na njegov rod, kao što si to učinio na Ibrahimov rod, Ti si uistinu hvaljen i slavljen! Allahu moj, Ti obaspi obiljem Svoga blagoslova Muhammeda i njegov rod, kao što si tako blagoslovio Ibrahimov rod, Ti si, uistinu hvaljen i slavljen!’” Muttefekun alejhi.

Dokumentacija hadisa

Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 6/408, i Muslim, 406.

  1. Od Ebu Mesuda el-Berijja, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Došao nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a mi smo bili na sijelu kod Sa‘da b. Ubade, radijallahu anhu. Bišr b. Sa‘d reče mu: ‘Uzvišeni Allah naredio nam je da donosimo salavate na tebe, Božiji Poslaniče, pa pojasni nam kako da to činimo?’ Allahov Poslanik (nakon pitanja) toliko je dugo šutio da smo poželjeli da ga (Bišr) to nikada nije ni upitao, a zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Recite:

Allahumme salli ‘ala Muhammed, ve ‘ala ali Muhammed, kema sallejte ‘ala ali Ibrahime, ve barik ‘ala Muhammed, ve ‘ala ali Muhammed, kema barekte ‘ala ali Ibrahim, inneke hamidun medžid!

 Allahu moj, donesi salavat (učini posebnu milost) na Muhammeda i na njegov rod kao što si salavat donio na Ibrahimov rod, i blagoslovi Muhammeda i njegov rod kao što si blagoslovio Ibrahimov rod, Ti si uistinu hvaljen i slavljen! – a selam na mene već vam je poznat.’” Muslim.

Dokumentacija hadisa

Bilježi ga Muslim, 405.

Propisi, pouke i poruke

– I ovaj hadis ukazuje na vrijednost donošenja salavata na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, čije je donošenje Poslaniku propisao i naredio njegov Gospodar. Isto tako, u hadisu dolazi do izražaja brižnost ashaba i velika želja da saznaju način na koji će donositi salavate.

  1. Od Ebu Humejda es-Saidijja, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Rekli su (ashabi): ‘Allahov Poslaniče, kako da na tebe donosimo salavate?’, a on reče: ‘Recite:

Allahumme salli ala Muhammed, ve ‘ala ezvadžihi ve zurrijetihi, kema sallejte ‘ala ali Ibrahim, ve barik ‘ala Muhammed, ve ‘ala ezvadžihi ve zurrijjetihi, kema barekte ‘ala ali Ibrahim, inneke hamidun medžid!

Allahu moj, donesi salavat (učini posebnu milost) na Muhammeda, na njegove supruge i na potomstvo njegovo kao što si salavat donio na Ibrahimov rod, i blagoslovi Muhammeda, njegove supruge i potomstvo njegovo kao što si blagoslovio rod Ibrahimov, Ti si uistinu hvaljen i slavljen!’” Muttefekun alejhi.

Dokumentacija hadisa

Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 6/407, i Muslim, 407.

Propisi, pouke i poruke

– Forma donošenja salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tj. poredak riječi i rečenica u njima, naznačena je i strogo precizirana od strane Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Dakle, u njih nije dozvoljeno ništa dodavati, kao što to čine neki pa u salavate dodaju još i sljedeći dodatak: “…ver-ham Muhammeden” (i smiluj se Muhammedu), o čemu je detaljno govorio imam Nevevi, Allah mu se smilovao, u svom djelu El-Ezkar.

– Dozvoljeno je donositi salavate i na nekoga drugog mimo Allahovih vjerovjesnika, ali samo u slučaju da se taj salavat u osnovi donosi na vjerovjesnike, a drugi se uz njih spomenu usputno. Pored toga, imajući u vidu da je donošenje salavata na nekoga drugog mimo Allahovih vjerovjesnika postala praksa nekih grupacija koje slijede svoje strasti, takav je postupak bolje izbjegavati kako im ne bismo pružili zadovoljstvo i postupali onako kako oni postupaju.

– Dozvoljeno je donijeti samo salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bez donošenja selama, i obrnuto, a dokaz za to jeste činjenica da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabe prvo podučio donošenju selama, a tek ih je poslije podučio na koji će način donositi salavate na njega, odnosno, jedan određeni vremenski period ashabi su na tešehhudu donosili samo selame bez salavata. Pored toga, bolje je i potpunije donijeti i selame i salavate zajedno, jer je tako naređeno u prethodno citiranom ajetu.

– Ako se u obzir uzmu svi šerijatski tekstovi koji govore na ovu temu, ono što preferiramo u pogledu ovog pitanja jeste da je donošenje salavata i selama na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vadžib – stroga obaveza, jer je u tim tekstovima donošenje salavata i selama naređeno jasnom naredbom. Tome pridodajemo činjenicu da za taj postupak slijedi ogromna nagrada, a, sa druge strane, u tim je tekstovima jasno naznačeno da je osoba koja tako ne postupi grješna i da joj je upućen prijekor i na dunjaluku i na ahiretu.

Koristi naredbe o donošenju salavata i selama na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ogledaju se, između ostalog, i u sljedećem:

  1. Nastojanje da se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, uzvrati na njegovo dobročinstvo koje je besprekidno i koje nikada ne prestaje. Dakle, pored toga što se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, nikada ne možemo odužiti na njegovom dobročinstvu, ipak nam ostaje obaveza da za njega stalno dovimo, donoseći salavate i selame na njega.
  2. Stalno i ustrajno donošenje salavata i selama na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, očit je dokaz ispravnog vjerovanja i iskrenog nijeta, kao i pokazivanje velike ljubavi i ustrajnosti u činjenju dobra i konstantne pokornosti Allahu Uzvišenom. Također, donošenjem salavata i selama pokazujemo veliko poštovanje prema tom plemenitom posredniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, koji nam je od Svemoćnog Gospodara dostavio vjeru islam.

______________

Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”

Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali

Preveo: Amir Durmić

Redaktura: Abdulvaris Ribo

Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović

_______________

 

[1] Vrijednost donošenja salavata na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Share This Article
Leave a comment