- Od Ibn Mesuda, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Neka Allah uljepša i sjajnim učini onoga ko od nas nešto čuje, pa to prenese (drugome) isto onako kako je i čuo. Ponekad će onaj kome se (vijest) prenese (istu) bolje shvatiti od onoga koji (ju) je čuo.’” Tirmizi, i kaže da je hasen-sahih.
Dokumentacija hadisa
Ovaj je hadis vjerodostojan. Bilježe ga Tirmizi, 2657 i 2658, Ibn Madža, 232, Ahmed, 1/347, Humejdi, 88, Begavi, Šerhus-sunna, 112, i drugi, različitim putevima, od navedenog prenosioca.
Ovaj hadis pojačavaju i druge predaje vrlo sličnog sadržaja koje se prenose od skupine ashaba, pa je značenje ove predaje doseglo stepen tevatura – neupitne kategoričnosti.
Manje poznata značenja
neka Allah uljepša i sjajnim učini – ovo je vrsta dove za ovakvu osobu kojom se od Allaha traži da uljepša njen moral i ponašanje, te da joj podari još veće poštovanje.
Propisi, pouke i poruke
– Ovaj hadis podstiče vjernike na prenošenje znanja i podučavanje ljudi dobru.
– Onaj ko znanje prenosi, treba ga čuvati na način da onome što je čuo ništa ne dodaje niti oduzima, jer je on osoba kojoj je nešto povjereno, pa taj emanet treba dosljedno i ispuniti.
– Ljudi se razlikuju u pogledu shvatanja onoga što čuju, tako da se može desiti da osoba kojoj je prenesena neka vijest istu bolje razumije od onoga koji ju je direktno čuo, kao što se može desiti i to da onaj ko zna napamet neke informacije vezane za islamske propise iste u suštini i ne razumije, i ne može se nazvati fakihom – dobrim poznavaocem islamskih propisa.
– Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je dovu za onoga ko njegovom ummetu prenese hadis koji je čuo, što podrazumijeva da će takav biti u okrilju Allahove milosti i da se ubraja u one koji će na Sudnjem danu uspjeti.
- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: ‘Ko bude upitan o nečemu što zna pa to znanje sakrije, na Sudnjem će danu biti zauzdan uzdama od vatre.’” Ebu Davud i Tirmizi, koji kaže da je hadis hasen.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Ebu Davud, 3658, Tirmizi, 2649, Ibn Madža, 261, Ahmed, 2/263, 305, 344, 353 i 395, i drugi, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Propisi, pouke i poruke
– Na Sudnjem danu kazna neće zaobići onoga ko namjerno skrije nešto od znanja i propisa koji su potrebni muslimanima.
– Onaj ko postane stručan u nekoj znanstvenoj oblasti obavezan je da daje zekat na to znanje, odnosno dužan je da ga širi među svijetom.
- Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko bude učio znanje kojim se traži Allahovo zadovoljstvo samo kako bi stekao djelić ovosvjetskog dobra, takav neće osjetiti miruh Dženneta na Sudnjem danu.” Odnosno, neće osjetiti njegov miris. Ebu Davud sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Ebu Davud, 3664, Ibn Madža, 252, Ahmed, 2/338, i drugi. U lancu prenosilaca ovog hadisa nalazi se izvjesni Fulejh b. Sulejman oko kojeg postoji blaga polemika, međutim, on nije jedini koji prenosi ovaj hadis, već ga prenosi i Ebu Sulejman el-Huzai u predaji koju bilježi Ibn Abdulberr u djelu Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/190. Ovo pojačava ovu predaju, tako da je hadis vjerodostojan, a Allah najbolje zna.
Manje poznata značenja
djelić – nešto malo, neznatan dio.
miruh – miris, upravo onako kako je to pojašnjeno nakon hadisa.
Propisi, pouke i poruke
– U ovom hadisu pojašnjava se da učenje, odnosno stjecanje i prenošenje znanja drugima obavezno mora biti popraćeno iskrenošću.
– Onaj kome znanje bude sredstvo preko kojeg će ostvarivati ovosvjetske naslade i njegove ukrase, Allah će takvoga kazniti na Sudnjem danu.
- Od Abdullaha b. Amra b. El-Āsa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Uistinu Allah neće odstraniti znanje na način što će ga (silom) oduzeti od ljudi, već će znanje uzeti uzimanjem učenjaka, pa kada ne bude ostavio nijednog učenog čovjeka, ljudi će za svoje vođe uzeti neznalice koji, kada budu upitani (o određenim vjerskim pitanjima), davat će fetve (odgovore) bez odgovarajućeg znanja, pa će otići u zabludu, a i druge će u zabludu odvoditi.’” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 11/194, i Muslim, 2673.
Manje poznata značenja
uzimanjem učenjaka – njihovom smrću.
Propisi, pouke i poruke
– Smrt islamskih učenjaka velika je nevolja, ali i nenadoknadivi gubitak za islam i islamski ummet.
– U hadisu se nalazi svojevrsni poticaj na bavljenje naukom i učenje, ali i upozorenje da za vjerske poglavare ne treba postavljati neznalice.
– Na funkcije u instituciji vjerskog poglavarstva dozvoljeno je postavljati samo ljude koji su osposobljeni za izdavanje fetvi, stoga se prijekor i upućuje osobi koja pristupa obnašanju tako odgovorne dužnosti a ne posjeduje dovoljno znanja.
– Kada islamski učenjaci ne budu davali sve od sebe u pogledu izvršavanja onoga što su dužni, tada će neznalice postati poglavari.
– Izdavanje fetvi po vlastitom mišljenju i nahođenju vodi u zabludu onoga ko tako postupa, ali je to i način odvođenja drugih u zabludu.
– Samo neznalica srlja i olahko izdaje fetve jer odgovara bez znanja, dok istinski učenjaci, kada budu upitani o nečemu s čime nisu upoznati, oni jednostavno kažu da ne znaju ili da im nije poznato.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović