Riječ znanje (ar. el-‘ilm) u suštini govora Uzvišenog Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne odnosi ni na što drugo osim na kur’anske ajete koji sadrže vjerske propise, ili na univerzalne riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, tj. na njegov sunnet, ili na idžmu, tj. saglasnost muslimana o nekom pitanju, pomoću koje se otklanjaju poteškoće i razilaženja. Dokaz za ovu tvrdnju iz Allahove Knjige jesu riječi Uzvišenog Allaha koji je rekao: “A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge proturječnosti. Kada saznaju za nešto važno, a tiče se bezbjednosti ili opasnosti, oni to razglase. A da se oni s tim obrate Poslaniku ili predstavnicima svojim, saznali bi od njih ono što žele da saznaju. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, i vi biste, osim malo vas, sigurno šejtana slijedili.” (En-Nisa, 82–83)
Što se tiče sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u njemu se nalazi mnogo primjera koji ukazuju na prethodno rečeno. Između ostalog, to je i hadis koji bilježi Buhari, a prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, u kojem se navodi da je rekao: “Neko je upitao:[1] ‘Allahov Poslaniče, ko će se najviše usrećiti tvojim šefatom (zauzimanjem) na Sudnjem danu?’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: ‘I mislio sam, Ebu Hurejre, da me niko prije tebe o tome neće upitati jer sam uočio tvoju veliku želju (revnost) za hadisom. Na Sudnjem danu mojim će se zauzimanjem najviše usrećiti onaj ko je iskreno iz svoga srca ili iz dna svoje duše govorio: nema drugog istinskog boga osim Allaha.’”
Ibn Abdulberr, Allah mu se smilovao, u svom djelu Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, sa svojim je senedom zabilježio drugu verziju ovog hadisa u kojem se navodi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Ebu Hurejri, radijallahu anhu, rekao: “I mislio sam, Ebu Hurejre, da me niko prije tebe o tome neće upitati jer sam uočio tvoju veliku želju za znanjem.”
Nakon toga, Ibn Abdulberr, Allah mu se smilovao, u istom je djelu, 2/27–29, rekao: “U prvoj verziji ovog hadisa kaže se: ‘…jer sam uočio tvoju veliku želju (revnost) za hadisom’, a u drugoj se navodi ovako: ‘…jer sam uočio tvoju veliku želju za znanjem’, iz čega se vidi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hadis općenito nazvao znanjem, tj. naukom. Sličan ovome jeste i hadis u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neka Allah krasnim i blistavim učini čovjeka koji čuje moj govor pa ga upamti, a potom ga prenese drugima, jer ponekad onaj ko prenosi fikh (znanje) sâm nije fakih (znalac), a ponekad će onaj ko prenosi fikh dostaviti ga onome ko će ga bolje shvatiti od njega samoga (onoga ko ga prenosi).’ Dakle, u ovom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hadis je općenito nazvao fikhom, a samim tim i znanjem.
U sličnom kontekstu izrečene su i Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio Abdullahu b. Amru b. El-Āsu, radijallahu anhuma, dozvoljavajući mu da zapisuje njegove hadise, rekavši mu: ‘Uhvati i sputaj znanje!’ On ga upita: ‘Allahov Poslaniče, kako ću sputati znanje?’ ‘Tako što ćeš ga zapisati’, odgovori mu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. I u ovoj je predaji jasno naznačeno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoje hadise općenito nazvao znanjem, tj. ilmom, za svakoga onoga ko ih razumije i o njima duboko promišlja.” (sažeto)
Što se tiče drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oni su bili čuvari istinskog znanja. Imam Evzai rekao je: “Znanje je ono što je preneseno od drugova Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, a ono što se ne prenosi ni od jednog od njih, to i nije znanje.”
Neki su učenjaci u stihu izrecitirali ono što smo prethodno rekli:
“Rekao je Allah i Njegov Poslanik”, to je pravo znanje
I “rekli su ashabi”, e, to nije obmanjivanje!
Dalje se u ovim stihovima govori o imanu, propisima halala i harama, islamskog ćudoređa – ahlaka, dobrim djelima itd.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
[1] Ovaj hadis imam Buhari u svom Sahihu bilježi na dva mjesta. Na prvom mjestu, pod brojem 99, Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kaže: “Neko je rekao: ‘Allahov Poslaniče…’”, dok na drugom mjestu, pod brojem 6570, Ebu Hurejra, radijallahu anhu, kaže: “Rekao sam: ‘Allahov Poslaniče…’”. (op. prev.)