Darežljivost, činjenje dobročinstva i povećano činjenje dobrih djela u mjesecu ramazanu, a posebno u njegovih zadnjih deset dana

Musaid
  1. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji od svih ljudi, a najdarežljivi je bio u ramazanu kada bi se Džibril s njim sastajao, a Džibril se s njim sastajao svake noći tokom ramazana i tada bi ga podučavao Kur’anu. Kada bi se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, s njim (Džibrilom) sastao, uistinu je bio darežljiviji od poslanog vjetra.” Muttefekun alejhi.

Dokumentacija hadisa

 Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 1/30, i Muslim, 2307.

Manje poznata značenja

poslanog vjetra – to je vjetar koji konstantno i blago puše, pa donosi svekoliku korist.[1]

Propisi, pouke i poruke

– Hadis govori o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, darežljivosti, plemenitosti i velikodušnosti koja je posebno bila izražena u ramazanu, koji je inače mjesec ibadeta i period u kojem se intenzivira činjenje dobrih djela, a Allahove blagodati kojima obasipa Svoje robove u ovom mjesecu veće su i izraženije nego u drugim mjesecima. Zbog svega toga, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u potpunosti se prepuštao ovoj ramazanskoj atmosferi koju je Uzvišeni Allah među Svojim robovima učinio posebnom, tako da je, objedinjavajući blagoslov vremena, onoga što mu se objavljuje (Kur’ana) i blizinu onoga koji donosi Objavu (Džibrila), Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postajao još darežljiviji i plemenitiji, a Allah najbolje zna.

– Džibril, alejhis-selam, Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, podučavao je Kur’anu i to u mjesecu ramazanu, kada je Kur’an i objavljen,[2] tako da se podudarilo vrijeme u kojem je Kur’an objavljen i u kojem je proučavan.

– Svaki put kada vjernik posredstvom nečega osnaži svoje vjerovanje, on tada postaje darežljiviji nego što je u ostalim prilikama i okolnostima.

– Oni koji su na putu učenja i stjecanja znanja, kao i islamski učenjaci, zajednički bi trebali proučavati, analizirati i ponavljati islamsko znanje, kako ga ne bi zanemarili i zaboravili.

– Hadis podstiče na darežljivost u svakom vremenu, ali ju je posebno preporučeno povećati i intenzivirati u vremenu druženja sa onima koji su dobri i bogobojazni, kao i u mjesecu ramazanu.

– U mjesecu ramazanu poželjno je i preporučeno što više pažnje posvetiti učenju i proučavanju Kur’ana jer se ramazan još naziva i mjesecom Kur’ana, što on istinski i jeste.

  1. Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: “Kada bi nastupila zadnja trećina mjeseca ramazana, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oživio bi noći (noći bi provodio u ibadetu), budio bi svoje ukućane (na namaz), predano bi se posvetio (činjenju ibadeta) i dobro bi pritegao svoj izar – donji dio odjeće.” Muttefekun alejhi.

Ovaj hadis naveden je i pojašnjen pod brojem 1193, u dvije stotine četrnaestom poglavlju, “Vrijednost i odlike ibadeta u noći Lejletul-kadr, i pojašnjenje u kojoj se noći (ramazana) ona najvjerovatnije nalazi”.

_____________

Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”

Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali

Preveo: Amir Durmić

Redaktura: Abdulvaris Ribo

Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović

 

[1] U nekim komentarima ovaj se vjetar tumači kao vjetar milosti koji Allah šalje kako bi donio plodonosnu kišu i tako “oživio” sušom umrtvljenu zemlju. Vidjeti: Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 4/116. (op. prev.)

[2] Kur’an je u cijelosti objavljen u Noći kadra kada je iz Levhi-mahfuza spušten na prvo dunjalučko nebo, odakle je u periodu od dvadeset tri godine Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavljivan postepeno, shodno dešavanjima i događajima. (op. prev.)

 

Share This Article
Leave a comment