- Od Džabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mi je na Oproštajnom hadžu: ‘Umiri ljude i reci im da me poslušaju’, a zatim im se obratio riječima: ‘Nemojte se nakon moje smrti vratiti u nevjerstvo te jedni druge po šijama udarati.’” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 1/217, i Muslim, 65.
Manje poznata značenja
jedni druge po šijama udarati – nemojte nakon mene jedni druge ubijati.
Propisi, pouke i poruke
– Učenjaku je dozvoljeno da od prisutnih zatraži da zašute i da obrate pažnju na njegov govor, a isto tako dozvoljeno mu je da nekog drugog opunomoći da to umjesto njega zatraži od onih koji prisustvuju skupu.
– Oni koji uče i stječu znanje obavezni su da pažljivo slušaju onoga ko ih podučava, jer su učenjaci nasljednici Allahovih poslanika.
– Hadis upućuje i na redoslijed kojeg se treba držati prilikom stjecanja znanja. Prvi stepen je šutnja i pažljivo slušanje, nakon toga dolazi memorisanje onoga što se čulo, zatim postupanje po naučenom, a potom širenje usvojenog znanja.
– Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je muslimanima da se vraćaju starim paganskim običajima iz vremena idolopoklonstva kada su se međusobno ubijali i prolijevali krv.
– Međumuslimanski sukobi i ratovanja predstavljaju jednu vrstu poistovjećivanja s nevjernicima, što nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, strogo zabranio u svakom pogledu. Isto tako, on nam je strogo naredio da se nastojimo od njih razlikovati u svemu, kako bismo bili najbolja zajednica – ummet koji se ikada pojavio na Zemlji.
– U ovom hadisu nalazi se jasan znak istinitosti Muhammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva, jer je on na neki način nagovijestio da će muslimani, nakon njega, međusobno ratovati i da će jedni drugima uzalud krv prolijevati, pa im je to strogo i zabranio.
Poglavlje devedeset prvo
SAVJETOVANJE I UMJERENOST U TOME
Rekao je Uzvišeni: “Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima se na najljepši način raspravljaj!” (En-Nahl, 125)
Ibn Kajjim el-Dževzijja, Allah mu se smilovao, u svom djelu Miftahu daris-seada, 1/153, rekao je: “U ovom ajetu Uzvišeni Allah pojasnio je načine pristupa ljudima prilikom pozivanja u Allahovu vjeru, shodno njihovom stanju, prirodi i karakteristikama. Tako se, naprimjer, pametna i inteligentna osoba, koja se ne oholi i ne okreće glavu od jasne istine, u islam poziva mudrošću, dok se osoba koja je željna istine i spremna je da je prihvati, ali pri sebi ima određenu vrstu nemara i nezainteresiranosti, u islam poziva lijepim i dobrim savjetom. Lijep savjet podrazumijeva naređivanje da se čini dobro i zabranjivanje da se čini zlo, navodeći pri tome šerijatske tekstove koji govore o nagradama za dobre i bogobojazne, ali i o kaznama za loše i nepokorne. Treći način pristupa ljudima prilikom pozivanja u vjeru jeste lijepa i umjerena rasprava s dotičnom osobom, a ovoj se metodi pribjegava kada se radi o oholoj i prkosnoj osobi. Ovo je ispravno razumijevanje i tumačenje ovog ajeta. Nasuprot ovom tumačenju nalazi se tumačenje onih koje je zaokupila i svojim zarobljenicima učinila grčka filozofija, koji kažu da se mudrost spomenuta u ajetu koristi prilikom obraćanja posebno odabranoj skupini ljudi, da se lijep savjet primjenjuje prilikom pozivanja običnih, prostih ljudi, a pod metodom najljepše rasprave podrazumijevaju vrhunac u umjetnosti razgovora i argumentacije, i kažu da se ona odnosi na pobijanje zbunjujućih i zamršenih argumenata koje koriste filozofi, a koji su u osnovi utemeljeni na logički ispravnim i prihvatljivim temeljima. Ovakvo je tumačenje, bez sumnje, pogrešno jer se temelji na filozofskim pravilima i postavkama koje u potpunosti odudaraju od ispravnih vjerskih normi i načela koja su poznata i općeprihvaćena među muslimanima.”
- Ebu Vail Šekik b. Selema, radijallahu anhu, prenosi: “Abdullah b. Mesud savjetovao nas je i opominjao svakog četvrtka, pa mu neki čovjek reče: ‘O Ebu Abdurrahmane, volio bih kada bi nam se svaki dan obraćao savjetima i opomenama!’ On tada reče: ‘Jedna me stvar sprečava da tako postupim, a to je što se bojim da ću vam dosaditi. Ja nastojim da odaberem pogodno vrijeme i zgodnu situaciju da vam se obratim savjetom, baš onako kako se i nama obraćao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bojeći se da nam ne dosadi.’” Muttefekun alejhi.
Dokumentacija hadisa
Bilježe ga Buhari, Fethul-Bari, 1/163, i Muslim, 2821.
Manje poznata značenja
da nam ne dosadi – da nas ne optereti i tako nas ozlovolji.
Propisi, pouke i poruke
– Poželjno je i pohvalno povremeno se obraćati ljudima s ciljem opomene i savjetovanja.
– Allahu su najdraža ona djela u kojima se ustraje, pa makar bila i malobrojna.
– Lijepo je da vaiz – islamski propovjednik, na neki način kod ljudi probudi želju i čežnju da prisustvuju njegovom obraćanju, što će biti povod da se oni masovno odazovu na njegova predavanja. Ovo će se ostvariti jedino ukoliko sam vaiz bude postupao po znanju kojem druge podučava.
– Onaj koji savjetuje ljude i drži im predavanja nije se obavezan odazvati svemu onome što mu predlože i savjetuju ljudi, već će on sâm dobro razmotriti i ocijeniti situaciju, te će, imajući u vidu svoje mogućnosti i kapacitete, donijeti odluku koju smatra ispravnom. Jer, ipak je on taj koji donosi zaključke na osnovu svog znanja, dok ljude uglavnom usmjeravaju emocije i osjećaji.
- Od Ammara b. Jasira, radijallahu anhuma, poznatog kao Ebu Jakzan, prenosi se da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Zaista su dužina čovjekovog namaza i kratkoća njegove hutbe znakovi koji upućuju na njegovu učenost i pronicljivost.’” Muslim.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Muslim, 869.
Propisi, pouke i poruke
– Džuma-namaz (dva rekata) treba da je duži od hutbe koja se uči petkom prilikom džume.
– Ne priliči previše duljiti ni namaz ni hutbu kako to ne bi bilo opterećenje klanjačima i kako to ne bi bio razlog zbog kojeg će slabi i nemoćni, kao i ljudi s nekim potrebama, izbjegavati džamiju i namaze u džematu.
– Postupati pravilno i postavljati stvari na njihovo pravo mjesto, u skladu sa šerijatskim zahtjevima, moguće je jedino uz poznavanje i razumijevanje šerijatskih propisa.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović