Priredio: Selman Hadžić
Sva zahvala i hvala pripada smao Allahu uzvišenom, a najljepše i najpotpunije salavate i selame upućujemo Allahovom miljeniku i poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, njegovoj porodici i svim ashabima.
Sura El-Ihlas, mada spada među najkraće kur’anske sure, jer ima svega 4 ajeta, 15 riječi i 47 harfova,[1] ubraja se u najvrijednija i najodlikovanija kur’anska poglavlja. Imajući u vidu, da ovu kur’ansku suru većina bosanskih muslimana od malih nogu napamet pamti, često uči i ponavlja, namjera nam je da približimo i ukažemo na velike vrijednosti kojima je odlikovana ova sura, kako bi to bio dodatni postrek svima nama, da je još više učimo i o njenim značenjima i porukama razmišljamo. U ovom skromnom istraživanju predstavit ćemo s Allahovom pomoći, vjerodostojne predaje koje ukazuju na vrijednosti i odlike ove sure, kao i određene situacije u kojima je preporučeno da se ova sura uči. Spomenut ćemo i neutemeljene predaje koje se vežu za ovu kur’ansku suru, a koje su hadiski stručnjaci ocijenili lažnim ili slabim.
Odlike i vrijednosti sure El-Ihlas
1-Sura El-Ihlas je jednaka trećini Kur’ana.
Hadisi o vrijednosti sure El-Ihlas trećine Kur’ana su dostigli stepen mutevatir hadisa.2 Hadise o toj vrijednosti su prenijelo je više od 20 ashaba: Ebu Se’id El-Hudri, Ebu Hurejre, Ebu Derda, Ebu Ejjub El-Ensari, Abdullah b. Mes’ud, Ebu Mes’ud El-Bedri, Ubej b. Ka’b, Ummu Kulsum bint Ukbe, Abdurahman b. Avf, Abdullah b. Omer, Abdullah b. Amr b. El-As, Enes b. Malik, Mu’az b. Džebel, Rafi’a b. Hudejdž, Ka’b b. Udžre, Osman b.Affan, Ebu Umame El-Bahili, Nu’man b. Bešir, Abdullah b. Abbas, Sa’ad b. Ebi Vekkas, Džabir b. Abdullah, Redža El-Ganevi, Osman b. Affan, Ka’b b. Udžre, Rafi’a b. Hadidž, Također predaje o njenoj vrijednosti trećine Kur’ana prenijeli su kao mursel predaje i slijedeći tabi’ini: Sabit El-Binani, Ibrahim En-Nehai, Humejd b. Abdurahman b. Avf, Ibn Šihab, Ibn Ebi Lejla, Amr b. Mejmun, Ubejd b. Umejr, Ata b. Ebi Rebbah, Asim, Ibn Ebi Ferve.3
Hadisi koji su preneseni o odlikama i vrijednostima sure El-Ihlas te da je ona ravna trećini Kur’ana, su mnogobrojni te su ih mnogi učenjaci ubrajali u mutevatir predaje. Imam Sujuti je spomenuo mnogo lanaca i puteva hadisa o njenoj vrijednosti trećine Kur’ana ali ih nije sve nabrojao4. Adžlani je kazao nakon spominjanja puteva ovog hadisa: ”On je mutevatir kao što to kaže En-Nedžm”5 Spomenuo je također i govor El-Kitanija, i prenio govor En-Nevevija iz djela: Tabekatu-l-fukaha i El-Ezkar od Darekutnija da je kazao: ”Najvjerodostojnije što je preneseno o vrijednostima sura su fadileti sure: ‘Kul huvallahu ehad.”6
Bilježi Imam Buhari, Ebu Davud, Ahmed, Nesai, Malik i drugi od Ebu Seida El-Hudrija radijallahu ‘anhu: „Neki čovjek je čuo drugoga kako uči: ‘Kul huvallahu ehad’ – reci: ‘On-Allah je Jedan’ i stalno je ponavlja. Pa kada je svanula zora otišao je Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i to mu spomenuo, nesmatrajući je toliko vrijednom. Pa je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: ‘Tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, doista je ona (sura El-Ihlas) ravna trećini Kur’ana.” 7
Ibn Hadžer, rahimehullah, veli: „Učač je Katade b. Nu’man, radijallahu anhu. Bilježi Ahmed s lancem od Ebi El-Hejsema, od Ebu Se’ida, da je rekao: „Katade b. Nu’man, je proveo cijelu noć učeći: ‘Kul huvallahu ehad.’ i na nju ništa nije drugo dodavao.“ Najvjerovatnije, da je onak koji ga je čuo Ebu Se’id, prenosioc hadisa, jer je on njegov brat po majci, a bili su i komšije, i to je tvrdio Ibn Abdu-l-berr, kao da je namjerno prešutio sebe i svoga brata. Također, Ed-Darekutni, bilježi ovu predaju od Ishaka b. Et-Tiba’a, a on od Malika u sljedećem obliku: „Zaista ja imam komšiju, koji noć provodi u namazu, a ne uči ništa drugo osim: ‘Kul huvallahu ehad.“ 8
Imam Buhari u Sahihu bilježi predaju od Ebu Se’ida El-Hudrija, radijallahu anhu, da je rekao: „Upitao je poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svoje ashabe: ‘Zar neko od vas nije u stanju svaku noć proučiti trećinu Kur’ana?’ To im se učinilo preteškim, pa upitaše: ‘A ko je to od nas u stanju , Allahov Poslaniče?’ On tada reče: ‘Allahu-l-vadidu-s-samed’ – ‘Allah je Jedan, Utočište je svemu, trećina je Kur’ana.“ 9
Bilježi Imam Muslim u Sahihu od Ebu Derda’a, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem rekao: ”Zar nije u stanju neko od vas da svake noći prouči trećinu Kur’ana”? ‘A kako će proučiti trećinu Kur’ana?’ Upitaše. ‘Kul huvallahu ehad’ – ‘On-Allah je Jedan, ravno je trećini Kur’ana.” 10
Kaže Hafiz Ibn Redžeb Hanbeli, rahimehullah: Pomenutim hadisima se dokazuje da se pod njenoj vrijednosti trećine Kur’ana misli na nagradu i sevab. Također hadis Ebu Derda’a je dokaz da je sura El-Ihlas dio tevhida u Kur’anu, jer je Kur’an podijeljen na tri dijela: tevhid, propisi i kazivanja.11
Imam En-Nevevi, rahimehullah, prenosi od El-Kadi El-Ijada, rahimehullah, da je rekao El-Maziri: Rečeno je: „Značenje ovih predaja ukazuje na to da Kur’an ima tri dijela: kazivanja, propise i svojstva Allaha Uzvišenog, a ‘Kul huvallahu ehad’ sadrži svojstva, te je zato ona trećina i dio od (njegova) tri dijela. Također je rečeno: Značenje je da nagrada učenja sure El-Ihlas, je uvećana koliko iznosi nagrada za učenje trećine Kur’ana, bez uvećanja.“ 12
Ibn Hadžer, rahimehullah, spominje sljedeće faide iz ovog hadisa:
– U hadisu je potvrda vrijednosti sure El-ihlas,
-Ova sura je identična riječi tevhida, jer sadrži potvrdnu i odričnu rečenicu uz dodatak pjašnjenja. Značenje negacije u njoj ogleda se u tome što je Allah El-Halik-Stvoritelj, Er-Rezzak-Opskrbitelj, El-Me’abud-Onaj koji se s pravom obožava, jer iznad Njega nema nikoga ko mu može nešto zabraniti poput roditelja, niti onoga koji mu je ravan u tome poput kuf’a-jednakog, niti onoga ko mu u tome svemu pomaže poput djeteta.13
Rekao je El-Kurtubi, rahimehullah: „Ova sura sadrži dva imena Allaha Uzvišenog koja u sebi sadrže sve vrste savršenstva i potpunosti, a koja se ne nalaze u drugim surama, a to su El-Ehad-Jedan i Es-Samed-Utočište svemu. 14
2-Ko voli učiti suru El-Ihlas Allah će njega zavoljeti
-Zabilježili su Imami Buhari i Muslim u svojim Sahihima, a i drugi da je majka pravovjernih ‘Aiša radijallahu ‘anha kazala: ”Poslao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, jednog čovjeka kao vođu izvidnice, pa je on kada bi u namazu predvodio svoje drugove uvjek završavao učenje sa: ‘Kul huvallahu ehad’. Kada su se vratili spomenuli su to Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, a on im reče: ‘Upitajte ga zašto to čini’? Pa su ga upitali, a on im je odgovorio: ‘Jer je ona Svojstvo Milostivog, i ja volim da nju učim.’ Na to reče Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem. ‘Obavijestite ga da i Allah njega voli.“ 15
Ibn dekik El-I’d, rahimehullah, veli: „Moguće je da da uzrok Allahove ljubavi prema njemu bude njegova ljubav prema ovoj suri, kao što je moguće, da to bude radi onoga na što ukazuje njegov govor, jer je njegova ljubav prema spominjanju svojstava Gospodara, ukazuje na ispravnost njegova ubjeđenja i vjerovanja.“ 16
3-Ljubav prema suri El-Ihlas uvodi u džennet
-Bilježi Imam Buhari u Sahihu hadis od Enesa b. Malika, radijallahu ‘anhu da je rekao: ”Jedan čovjek od ensarija predvodio je muslimane u namazu u mesdžidu Kuba, pa kad god bi započeo učiti suru od onoga što bi im učio u njihovom namazu prvo bi započeo sa: ‘Kul huvallahu ehad.’ Pa bi je završio, a zatim bi uz nju proučio i drugu suru, i to je činio na svakom rek’atu. Njegove džematlije su sa njim razgovarale i rekle mu: ‘Ti započinješ svoje učenje sa ovom surom, pa misliš da ti ona nije dovoljna sve dok ne proučiš i drugu, pa ili uči samo nju, ili nju ostavi a uči drugu suru.’ On im reče: ‘Ja je neću ostaviti, pa ako hoćete da vas predvodim u namazu ovako, ja ću to činiti, a ako vam se ne sviđa, ja ću vas ostaviti.’ A oni su ga smatrali ponajboljim među njima, i nisu željeli da ih u namazu predvodi neko drugi. Pa kada im je došao Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, oni su ga o tome obavijestili, te im je rekao: ‘O čovječe, šta te spriječava da učiniš ono što od tebe traže tvoji prijatelji? I šta te navodi da se držiš ove sure na svakom rek’atu?’ On na to odgovori: ‘Ja je volim.’ Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem, reče: ‘Tvoja ljubav prema njoj uvela te je u džennet.” 17
Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullah, veli: „Ashab spomenut u ovom hadisu je Kulsum b. Hidme, radijallahu anhu, iz plemena Benu Amr b. Avf, i kod njega je odsjeo Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je nakon hidžre stigao u Kuba. Imam Taberi tvrdi da je je ovaj ashab preselio ubrzo nakon dolaska Resula, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu, prije prvih izvidnica i vojnih pohoda. “ 18
Ibn Hadžer, rahimehullah, spominje faide i koristi ove predaje:
-Obveseljenje džennetom, ukazuje da je za Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zadovoljan njegovim postupkom.
-Izražen je njegov ulazak u džennet s glagolom u prošlom vremenu, mada će ulazak u džennet biti u budućnosti, kako bi se ukazalo, da će se to zasigurno desiti.
-Nasiruddin b. Munir, veli: nemjere mijenjuju propis djela, jer da je ovaj čovjek rekao, da je njegov motiv da ponavlja ovu suru to što ne pamti nijednu drugu, bilo je moguće da mu se naredi da napamet nauči eku drugu suru. Međutim, on je to obrazložio s ljubavlju prema njoj, te se tako očitovala njegova ispravna namjera, pa je njegov postupak potvrđen ispravnim.
-U hadisu je dokaz da je dozvoljeno da se odabere jedan dio Kur’ana, radi lične naklonosti, i da se često i mnogo uči, te da se to ne smatra zapostavljanjem drugih cjelina Kur’ana.
-U ovom hadisu je i išaret da je sura El-ihlas mekkanska sura.19
Bilježi Tirmizi, Ahmed, Nesai, Malik, Hakim i drugi od Ubejda b. Hunejna da je rekao: Čuo sam Ebu Hurejru, radijallahu anhu, da je kazao: ”Došao sam sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve selam, pa je čuo čovjeka kako uči: ‘Kul huvallahu ead, Allahu-s-Samed, lem jelid ve lem juled, ve lem jekullehu kufuven ehad.’ te je rekao: ‘Obavezan je.’ Upitao sam ga: A šta to Allahov poslaniče? ”Džennet.’ Reče. Ebu Hurejre kaže: Htio sam da odem do tog čovjeka pa da ga obradujem, ali sam se pobojao da ne propustim jutro sa Allahovim poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam dao prednost druženju uz Resula, sallallahu alejhi ve selam, a nakon toga sam otišao do tog čovjeka, ali on je već bio otišao.20
4-Sura El-Ihlas uz Muavvizetejn3 je najbolja zaštita od svakog zla
Bilježi Tirmizi, Ebu Davud Nesai i drugi od Abdullaha b. Hubejba, a on od njegova oca prenosi da je rekao: „Izašli smo jedne kišovite i mračne noći tražiti Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da nam klanja, pa kad ga sustigoh on mi reče: ‘Reci.’ a ja ne rekoh ništa. Ponovo mi reče: ‘Reci.’ A ja opet ne rekoh ništa. Opet mi reče: ‘Reci.’ Ja tada rekoh: ‘O Allahov poslaniče, a šta da kažem?’ Reče: ‘Reci: Kul huvallahu ehad, i muavizetejni kada omrkneš i kada osvaneš po tri puta, zaštitiće te od svega.“ 21
Rekao je Et-Tibi, rahimehullah, u komentaru ovog hadisa: „Tj. od tebe će odbiti svako zlo, jer je prilog: min-od, to dodatno potvrđuje, a i radi toga što glagol: tekfike-dovoljne su ti, u sebi sadrži negaciju, što je poznato iz njegovog pojašnjenja s: tedfeu-od tebe će dbiti. Ispravno je, također, da značenje bude: od tebe će odbiti i otkloniti od najmanjeg stepena zla pa do najvećeg. Prilog min-od, može se odnositi i na dio, tj. dio svake vrste od vrsta zla. A moguće je i da značenje bude: One (tri sure) su ti dovoljne, u odnose na druge mimo njih.“ 22
Rekao je Azim El-Abadi, rahimehullah: Tekfike-dovoljne su ti, tj. ove tri sure, min kulli šej’in-od svake stvari, tj. od svakog zla ili od svakog virda-dove s kojim se traži zaštita.“ 23
Bilježi Nesai u Sunenu od Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, da je kazao: „Dok sam u jednom vojnom pohodu vodio Resulovu, sallallahu alejhi ve sellem, jahalicu, on mi reče: ‘O Ukbe uči!’ Pa sam slušao, a on mi je ponovo rekao: ‘O Ukbe uči!’ Pa sam slušao, a on mi je ponovo rekao: ‘O Ukbe uči!’ i to se ponovilo tri puta. Zatim mi je rekao, Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ‘Kul huvallahu ehad.’ Pa je proučio suru sve do njenog kraja. A zatim je proučio: ‘Kul e’uzu bi rabbi-l-felek, min šerri ma halek.’ A i ja sam sa njim učio , sve dok je nije dovršio. Zatim proučio: ‘Kul e’uzu bi rabbi-n-nas.’ A i ja sam sa njim učio , sve dok je nije dovršio. Potom je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: Niko nije zatražio zaštitu sa nečim sličnim njima.“ 24
Bilježi Bezzar u Musnedu od Enesa b. Malika radijallahu ‘anhu da je rekao: „Rekao je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: ‘Kada svoj bok staviš na postelju i pručiš suru El-Fatihu, i Kul huvallahu ehad, siguran si onda od svega izuzev smrti.“ 25
5- Sure El-Ihlas i Muavvizetejn su jedinstvene i posebne, te im nema sličnih sura ni u Tevratu, Indžilu, Zeburu a ni u Kur’anu.
Bilježi Imam Ahmed od Ukbe b. Amira radijallahu ‘anhu da je rekao: „Kazao mi je Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem: ”Da li želiš da te podučim trima najvrijednijim surama koje su objavljene u Tevratu, Indžilu, Zeburu i Kur’anu?’ Rekoh: Svakako. Pa me je naučio učiti: ‘Kul huvallahu ehad, Kul e’uzu bi rabbi-l-felek i Kul e’uzu bi rabbi-n-nas.’ Zatim mi je rekao: ‘O Ukbe, nemoj zanoćiti a da ih ne proučiš.” 26
A u drugom rivajetu u Ahmedovom Musnedu: ”O Ukbe sine Amirov, dali želiš da te podučim surama kojima nisu slične objavljene ni u Tevratu, Indžilu, Zeburu a ni u Furkanu? Nemoj da ti dođe noć a da u njoj ne proučiš: Kul huvallahu ehad, Kul e’uzu bi rabbi-l-felek, i Kul e’uzu bi rabbi-n-nas.’ „I nikada mi nije došla noć, a da nisam u njoj proučio ove sure, a i moja je obaveza da ih nikada ne ostavljam, jer mi je njhovo učenje naredio Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.“ Rekao je Ukbe. 27
Bilježi Darimu u Sunenu od Safvana b. Ejfe’a b. Ubejda El-Kilai’a da je rekao: „Neki čovjek je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koja je sura u Kur’anu najveličanstvenija? Rekao je: ”Kul huvallahu ehad.” 28
6-Ko prouči deset puta suru El-Ihlas Allah će mu sagraditi dvorac u džennetu
Bilježi Ahmed, Darimi, Taberani i drugi od Sehla b. Mu’aza b. Enesa El-Džuhenija a on od njegova oca Mu’aza b. Enesa El-Džuhenija, radijallahu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ko prouči Kul huvallahu ehad sve do kraja deset puta Allah će mu sagraditi dvorac u džennetu.” Omer b. Hattab reče: Allahov poslaniče, onda ćemo imati mnogo dvoraca! Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem reče: ”Allah posjeduje još i ljepše i još više od toga.” 29
Kaže Muhammed b. Rizk b. Tarhuni: Hadis je daif-slab jer se u njegovom lancu nalazi Zeban b. Faid, koji je slab prenosioc, mada je bio pobožan i dobar. Međutim Ovaj hadis ima nekoliko šahida-drugih verzija hadisa koji ga podupiru, te mursel-predaja prenesenih od Sejjida b. Musejjiba, koje su Ahmed i Šafija smatrali najispravnijim murselima. Tako se prenose šahidi koji potvrđuju i ojačavaju ovaj hadis i uspinju ga na stepen hasen li gajrihi-dobrog hadisa radi drugih hadisa, od slijedećih ashaba: Ebu Hurejre, Hulejdže Fehri, Enes b. Malik, Abdullah b. Omer, Halid b. Zejd, Ibn Abbas, Džerir b. Abdullah, te tri mursel predaje od: Sejjid b. Musejjiba, Ishaka b. Ebi Ferve i Hilala.30
7-Sura El-Ihlas sadrži Najveličanstvenije Allahovo ime sa kojim kada bude zamoljen dova se prima.
Bilježe sakupljači sunena, Ahmed i drugi od Abdullaha b. Burejde, a on o njegova oca da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, čuo nekog čovjeka kako kaže: „”Allahumme inni es’eluke enni ešhedu enneke ente la ilahe illa ente, El-Ehadu, Es-Samedu ellezi lem jelid ve lem juled, ve lem jeku-l-lehu kufuven ehad.“- ”O Allahu, ja Te molim, jer si Ti Allah Jedini, Utočište si svemu, Ti nisi rodio i rođen nisi, i Tebi niko ravan nije.” Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je zatim rekao: ‘On je zamolio Allaha sa Njegovim Najveličanstvenim imenom, sa kojim kada bude zamoljen, dadne, a kada bude Njime pozvan odazove se.” 31
Ibn Hadžer, rahimehullah, veli: „Predaju bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ibn Hibban, i Hakim, od Burejde, i ovaj hadis je najverodostojniji sa strane svoga seneda-lanca prenosioca, od svih drugih predaja po ovom pitanju (Allahovog Najveličanstvenog imena).“ 32
U ovom hadisu spomenuta su tri lijepa Allahova imena, koja ćemo ukratko spomenuti i njihova značenja pojasniti, kroz govor Abdurrahmana Es-Sa’dija, rahimehullah.
1-Allah: Onaj koji se Bogom smatra i obožava, Onaj koji posjeduje svojstva božastvenosti-uluhijeta te svojstva ubudujeta, tj. zaslužnosti da Jedini bude obožavan od svih Njegovih stvorenja. jer je On odlikovan svojstvima božastvenosti-uluhijeta, koja su sva savršena i potpuna.
El-Ehad: On je Onaj koji se Jedini izdvaja pos svim svojstvima savršenstva i potpunosti, tako da u tome s Njim niko drugi ne učestvuje. Obaveza je robovima da vjeruju u Njegovu Jednoću i jedinstvenost, i to potvrđuju: ubjeđenjem, govorom i postupcima, te da Mu priznaju apsolutno savršenstvo, Njegovi izdvojenost po pitanju obožavanja, te da samo Njemu sve vrste ibadeta upućuju.
3-Es-Samed: Onaj kome se sva stvorenja obraćaju u svim svojim željama, stanjima i nevoljama, zbog toga što On posjeduje apsolutno savršenstvo, u svome biću, imenima, svojstvima i djelima.33
Bilježi Seid b. Mensur od Muhammeda b. Munkedira, da je rekao: ”Čuo je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem jednog čovjeka kako uči Kul huvallahu ehad i uljepšava pri tome svoje učenje, pa mu je rekao: ”Traži od Allaha dat će ti se.” 34
Po pitanju Allahovog najveličanstvenijeg imena, islamski učenjaci imaju veliki broj različitih mišljenja, tako Imam Ševkani, spominje da je po pitanju Allahovog najvećeg imena imam Sujuti napisao zasebno djelo: ‘Ed-Durru-l-munezzam fi ismi-i-l-e’azam’ u kojem je iznio oko 40 mišljenja učenjaka. 1 Hafiz Ibn Hadžer El-Askalani, u svom vrijednom djelu Fethu-l-bari, spominje 14 mišljenja po ovom pitanju. A mi ćemo ih ovdje ukratko spomenuti.
1- Hu
2- Allah,
3- Allah Er-rahman Er-rahim,
4- El-Kajjum Er-rahman Er-rahim,
5- El-Hajju-l-Kajjum,
6- El-Hannanu El-Mennanu Bediu-l-Mennanu Bedi’u-s-semavati ve-l-erdi Zu-l-dželali ve-l-ikram El-Hajju-l-Kajjum,
7- Bedi’u-s-semavati ve-l-erdi Zu-l-dželali ve-l-ikram,
8- Zu-l-dželali ve-l-ikram,
9-Allahu la ilahe illa huve El-Ehadu Es-Samedu ellezi lem jelid ve lem juled ve lem jekullehu kufuven ehad,
10- Rabb,
11- Dova Zu-n-Nuna: „La ilahe illa ente subhaneke inni kuntu mine-z-zalimin.“
12- la ilahe illa huve rabbu-l-arši-l-azim,
13-To ime je sakriveno,
14-La ilahe illahahu.35
8-Sura El-Ihlas je opis Plemenitih Svojstava Allaha Milostivog
Zabilježili su Imami Buhari i Muslim a i drugi da je majka pravovjernih ‘Aiša radijallahu ‘anha kazala: ”Poslao je Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem jednog čovjeka kao vođu izvidnice, pa je on kada bi u namazu predvodio svoje drugove uvjek završavao učenje sa: ‘Kul huvallahu ehad’. Kada su se vratili spomenuli su to Poslaniku, sallalllahu alejhi ve sellem, a on im reče: ‘Upitajte ga zašto to čini’? Pa su ga upitali, a on im je rekao: ‘Jer je ona Svojstvo Milostivog, i ja volim da nju učim.’ ‘Obavijestite ga da i Allah njega voli.” Reče Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. 36
Bilježi Ibn Ebi Hatim u Tefsiru, od Ikrime a on od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da su Jevreji došli Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, a među njima Hujej b. Ahtab i K’ab b. Ešref te su rekli: ”O Muhammede opiši nam svoga Gospodara koji te je poslao? Pa je Allah Uzvišeni objavio: ‘Kul huvallahu ehad, Allahu-s-Samed.” 37
Bilježi Bejheki, u djelu Esma ve-s-sifat, od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da su jevreji došli kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, te su kazali: „Opiši nam svojstva svoga Gospodara kojega ti obožavaš.’ Pa je Uzvišeni Allah objavio: ‘Kul huvallahu ehad.’ Pa do njenog kraja, pa je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, rekaogo: ‘Ovo su svojstva moga Gospodara Uzvišenog i Plemenitog.“ 38
9-Onaj ko sa ovom surom zatraži oprost grijeha biće mu oprošteno.
Bilježi Ahmed, Ebu Davud, Nesai, Bejheki i drugi od Mihdžena b. Edre’a, radijallhu ‘anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao u džamiju, te primijetio čovjeka koji je završio namaz obavljajući tešehud govori: ”Allahumme inni es’eluke ja Allahu bienneke El-Vahidu, El-Ehadu, Es-Samedu ellezi lem jelid ve lem juled, ve lem jeku-l-lehu kufuven ehad, en tagfire li zunubi, inneke entel-Gafuru-r-Rahim.“- „O Allahu ja Te molim, o Allahu Jedini, o Ti koji si utočište svemu, koji nije rodio, niti je rođen i kome niko nije ravan da mi oprostiš, jer Ti si Onaj koji mnogo prašta i Milostivi.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada tri puta reče: ”Ovom čovjeku je oprošteno, ovom čovjeku je oprošteno, ovom čovjeku je oprošteno.” 39
Hadis ukazuje na propisanost približavanja Allahu Uzvišenom s Njegovim lijepim imenima i Uzvišenim svojstvima, te vrijednost upućivanja dove s njima, i da je to uzrokom primanja dove.
-U hadisu je i podstrek i posticaj da se u činjenju dove Allahu Uzvišenom i Plemenitom uloži maksimalni trud. 40
[1] El-Hazin, Lubabu-t-te’vil, 7/319.
2 Ibn Tarhuni, Mevsu’atu suver ve ajati-l-kur’an, 2/443.
3 Ibn Tarhuni, Mevsu’atu suver ve ajati-l-kur’an, 2/443-489.
4 Katfu-l-ezhar-l-mutenasire fi-l-ahbari-l-mutevatire, str. 166-166.
5 Kešfu-l-hifa, 2/131.
6 Nazmu-l-mutenasir mine-l-hadisi-l-mutevatir, str. 187.
7 Buhari, br. 5013, Ahmed, br. 11392, Ebu Davud, br. 1461, Nesai, br. 995, i drugi.
8 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 9/75.
9 Buhari, br. 5015, Muslim, br. 1887.
10 Muslim, br. 811.
11 Ibn Redžeb, Kelam ala sureti-l-Ihlas, str. 35.
12 En-Nevevi, Šerh Sahih Muslim, 6/335.
13 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 9/78.
14 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 9/77.
15 Buhari, br. 7375, Muslim, br. 1887.
16 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 13/437.
17 Buhari, br. 774.
18 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 2/334.
19 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 2/ 335.
20 Tirmizi, br. 2897, Ahmed, br. 8011, Nesai, br. 994. Hadis su vjerodostojnim ocijenili: Ibn Abdu-l-berr, Šu’ajb Arnaut, Albani i drugi.
3 Muavvizetejn: Sure El-Felek i En-Nas, nazvane su zaštitnicama jer onoga ko ih uči štite od zla.
21 Tirmizi, br. 3575, Ebu Davud, br. 5082, Nesai, br. 5443, Ahmed, br. 22716. Hadis je vjerodostojnim ocijenio Šejh Albani u djelu Sahihu-l-džami’u, br. 4406.
22 El-Mubarekfuri, Tuhfetu-l-ahvezi, 9/89-90.
23 El-Abadi, Avnu-l-me’abud, 8/373.
24 Nesai, Sunen, br. 5430, Taberani, br. 925, Sujuti, Durru-l-mensur fi-t-tefsiri-l-me’sur, 6/713. Hadis je vjerodostojnim ocijenio Albani, Sahih sunen Nesai, 5445.
25 Bezzar, 4/310. Kaže Hejsemi: Bilježi ga Bezzar, a u njemu je Gasana b. Ubejd, koji je daif-slab, međutim, povjerljivim ga je smatrao Ibn Hiban, a ostali prenosioci su vjerodostojni i pouzdani. Medžme’u-z-zevaid , 10/121.
26 Ahmed, Musned, br. 17334, Taberani, br. 739. Šu’ajb Arnaut, za ovu predaju kaže da je hasen-dobra, Tahridžu-l-musned, br. 17334.
27 Ahmed, Musned, br. 17452, Taberani, br.739. Hadis su ocijenili vjerodostojnim, Šuajb El-Arnaut, Tahridžul-musned, 17452, Hejsemi, Medžmeu-z-zevaid, 7/151, Eš-Ševkani, Tuhfet-z-zakirin, 444, El-Albani, Silsiletu-s-Sahiha, br. 891, 2861.
28 Darimi, Sunen, 2/321.
29 Ahmed, Musned, 15610, Taberani, br. 397. Ibn Sinni, br. 255, Ukajli, 2/96. Hadis je sahihom ocijenio Albani, Silsiletu-s-sahiha, br. 579, Sahihu-l-džami’u, br. 6472.
30 Ibn Tarhuni, Mevsu’atu fedailu suver ve-l-ajati , 2/399-405.
31 Ebu Davud, br. 1494, Tirmizi, br. 3475, br. Nesai, Sunenu-l-kubra, 7666, 8058, Ibn Madže, br. 3857, Ahmed, br. 22952, Tahavi, Muškilu-l-asar ,1/61, Ibn Ebi Šejbe, Musannef, 10/9409. Hadis su vejrodostojnim ocijenili Šu’ajb Arnaut, Tahridž Sunen ebu Davud, 1494, Albani, Sahih Ebu Davud, br. 1493.
32 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 11/ 269.
33 Abdurrahman Es-Sa’di, Tejsiru-l-kerimi-r-rahman, str. 15.
34 Sujuti, Durru-l-mensur, 6/ 712.
1 Ševkani, Tuhfet-z-zakirin, 1/83.
35 Ibn Hadžer, Fethu-l-bari, 11/225.
36 Buhari, br. 7375, Muslim, br. 813.
37 Ibn Ebi Hatim, El-Fetava, 17/222,
38 Bejheki, Esmau ve-s-sifat, str. 353-354. Isnad-lanac prenosilaca je hasenom – dobrim ocijenio Bejheki, kao što to spominje Ibn Hadžer u Fethu–l-bari , 13/436.
39 Ahmed, 4/338, Ebu Davud, br. 985, Nesai, br. 1300, Bejheki, Esmau ve-s-sifat, str. 78. Hadis je vjerodostojnim ocijenio Šu’ajb Arnaut, Tahridž Sunen Ebu Davud, br. 985, El-Albani, Et-Tevvesul, br.31
40 https://dorar.net/hadith/sharh/32475.