Priredio: Mithad R. Ćeman
Takvim je godišnjak kojeg vezujem za najranije dane svoje vjerske svijesti. Mogao se naći u skoro svim džamijama gdje su prisutne džematlije bosanskog govornog područja i bio je na dohvat ruke svim pojedincima kojima je vjera imala ozbiljan značaj u životu. Čuo sam za slučajeve ljudi koji su prije posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu imali običaj da tokom godine Takvim pročitaju i po dva puta. U vremenu rijetkog prisustva vjerske literature ovo i ne treba čuditi.
Za sebe ne mogu reći da Takvim čitam više puta godišnje, ali se trudim da ga pročitam barem jednom. Evo, ova godina nam je na izmaku, i očekujemo izlazak novog Takvima a imao sam želju da se kratko osvrnem na jedan tekst iz ovogodišnjeg, koji mi je privukao pažnju.
Orhan Bajrakratević nas je pokušao upoznati sa Nasr Hamidom Ebu Zejdom (1943.-2010.) i drugačijim čitanjem kur’anskog teksta. Neki od citata koji su mi privukli pažnju su:
U samom uvodu autor teksta podcrtava da je ovo “kritika selefijske metode kao nehistorijske”, a zatim cijeli podnaslov posvećuje toj temi: 2. Razumijevanje umjesto značenja: kritika selefijske metode. U tom dijelu teksta nalazimo:
“…na udaru Nasr Hamidove kritike odmah se našla selefijska misao i selefijska teorija spoznaje koja se vezuje za ‘onostranost teksta, za svijet gajba’, za samo jedno značenje i jedno krajnje tumačenje i razumijevanje Teksta kao neprekidno ponavljanje onog početnog perioda muslimanske prošlosti i shvatanja prve generacije Teksta.”
“…kao bi se savremeni arapsko-muslimanski idejni i mentalni sklop, preko dijalektičko-historijske metode i otvorene interpretacije teksta, oslobodio svekolikog diktata selefijske apsolutizacije višeg svijeta, svijeta gajba…”
“Tako Objava silazi u historiju i postaje ljudsko iskustvo koje razmiče selefijske zidove i okove podređivanja i pokornosti ‘apriornom značenju i samostalnom djelovanju teksta’ i, za nas, koji kao subjekti i jesmo doveli do njene pojave, prevladava tajnu vlastite egzistencije kao svog nadhistorijskog izvora i porijekla.
Fenomenu Objave Nasr Hamid pristupa izvan dogmatsko-selefijskog kategorijalnog skupa…”
U sljedećem podnaslovu 3. jezik, tekst, umjetnost autor teksta kaže: “Na ovaj način on se udaljio od svih selefijskih klasifikacija i kodifikacija teksta još od vremena prije pojave prve teologije, ilmul-kelama i “prve formulacije islama, asru-tedvin”…”
U podnaslovu 6. Istina i tekst: autor i čitalac nalazimo: “Nasr Hamid ovdje udara na samu osnovu selefijsko-sunijskog ‘sistema’ vjerovanja i uvjerenja…”
“Šlajermaherovo zasnivanje ‘umjetnosti razumijevanja’ pojavljuje se kao njegova dodatna argumentacija za kritiku selefijske metode i selefijskog pogleda na svijet.”
Zadnji podnaslov 7. Mi, drugi i tekst, između ostalog, nam kazuje: “Dakle, u svim svojim djelima, u svim istraživanjima, a posebno u analizama i kritikama selefijske metode kao reformacije jedne nadnaravne prošlosti u tekstu i uspostavi vlastite, dijalektičko-historijske metode koja tekst posmatra kao beskonačno otvoreno djelo za neograničena čitanja, tumačenja i razumijevanja…”
Autor teksta, Orhan Bajrakratević, predstavlja nam da je Nasr Hamid selefijsku misao i teoriju imao na udaru, da se oslobodio svekolikog diktata selefijske apsolutizacije, da je razmicao selefijske zidove i okove podređivanja, da se udaljio od svih selefijskih klasifikacija i kodifikacija teksta. Saznajemo da Nasr Hamid udara na samu osnovu selefijsko-sunijskog “sistema” vjerovanja i uvjerenja, i da neumorno kritizira selefijske metode i selefijski pogled na svijet, te da je imao posebne analize i kritike selefijske metode. A šta se dešava ukoliko neko analizira ili kritikuje stavove Nasr Hamida!? E u tom slučaju ili pripadaš konzervativnoj ulemi ili muslimanskim fundamentalistima.
Zadnja rečenica ovog teksta u Takvimu kaže: “Nasr Hamid je bio na udaru savremene egipatske konzervativne uleme i muslimanskih fundametalista u arapskom svijetu.”
Moguće da naše neistomišljenike koji su unutar Institucije možemo reći da su konzervativni, a ukoliko su van Institucije onda ih možemo nazvati fundamentalistima.
Molim Allaha da nas učini fundamentalistima, onima koji smatraju da su suštinske istine nepromjenjive i da su neprikosnoven autoritet.
Tekst “Pojam kur’anskog teksta u savremenoj arapskoj misli: Nasr Hamid Ebu Zejd i uvijek drugačije čitanje” je objavljen u Takvimu 2020. godine (1441/1442. god. po H.) a njegov autor je Orhan Bajraktarević