Priredio: Sead ef. Jasavić
Imam el-Taberi rhm., u svome tefsiru kaže:
Allah vam je zemlju ravnom učinio tj. na njoj ste stabilni i po njoj vam je utabano i tvrdo da se krećete.
Hafiz Ibnu Kesir rhm., u svome tefsiru kaže:
Allah vam je zemlju ravnom učinio tj. prostro je, utabao i stabilnom učinio, i učvrstio je visokim brdima i planinama.
Šejh Ibnu Ašur rhm., u svome tefsiru el-Tahrir vel-Tenvir, kaže:
Riječ “bisat” u arapskom jeziku označava i postelju koja se prostire radi spavanja, ili platna i mindere radi sjedenja, tako da kada se zemlja opisuje sa rječju “Bisat” u pitanju je metafora tj. nalik prostirci, jer je površina zemlje ravnomjerna, ne zadaje bol onima koji po njoj hode, niti probada bokove onih koji na njoj leže. Ajet ne govori o tome da je Allah dž.š., stvorio zemlju ravnom, zbog toga što je zemlja obla.
Šejh Muhamed Sejjid el-Tantavi rhm., u svome tefsiru el-Vesit, kaže:
Allah Jedini, On je taj koji vam je – iz dobrote i blagodati Svoje – zemlju učinio prostrtom (mebsuta), na kojoj se ponašate onako kako se ponaša čovjek u svojoj postelji. Zemlja vam je tkđ., data sva u puteve i doline (fidžadž). Riječ “Bisat” – prostirka – je metafora tj. nalik je prostirci, što se ne suprostavlja s time da je Zemlja loptasta, jer lopta koja je ogromna jedan njen dio može da bude potpuno ravan. Bisat – znači da se njome može lahko koristiti i da se njome može lahko kretati.
Dr.Muhammed b. Abdul-Aziz el-Hudajri, u svome djelu el-Siradž fi Bejani Garibil-Kur’an, kaže:
Bisat – ravna tj. mumehheda – utabana.
Imam el-Begavi rhm., u svom tefsiru kaže:
Allah vam je zemlju ravnom učinio tj. zastro vam je i prostro!
Šejh Sa’adi rhm., je rekao:
Allah vam je zemlju ravnom učinio tj. prostranom i pripremljenom za korištenje njome!
Ibn Tejmije o obliku zemlje
Šejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., je bio upitan o dvojici ljudi koji se raspravljaju o kakvoći nebesa i Zemlje tj. da li su okrugli? Jedan tvrdi da su okrugli, dok drugi negira smatrajući da takav stav nema utemeljenja i ne prihvata ga – šta je tu ispravno?
Pa je odgovorio:
Nebesa su okrugla shodno onome na čemu je ‘ulema muslimana, dok nam idžma’ – konsenzus muslimana po tom pitanju prenosi ne mali broj uleme, imama islama, poput:
Ibnul-Munadija, Ebul-Husejn, Ahmed b. Dža’afer, jednog od znamenitih imena, iz druge generacije učenika imama Ahmeda rhm., koji ima 400 naučnih djela.
Imam Ibnu Hazm rhm., Ebu Muhammed i Ibnul-Dževzi Ebul-Feredž rhm., nam također prenose idžma’ – konsenzus, po ovom pitanju, što nam ulema prenosi sa senedima i lancima izravno od ashaba i tabi’ina, koji to potkrijepljuju Allahovom Knjigom i Sunnetom Allahovog Poslanika s.a.w.s., pojašnjavajući ovo pitanje tradicionalnim dokazima (dela’il sem’ijja).
Ovo pitanje je potkrijepljeno i raznim matematičkim dokazima (dela’il hisabijja).
Nije mi poznato da je iko od čuvene uleme negirao ovo pitanje, izuzev jedne male skupine apologeta (ehlul-džedel), koji su se raspravljali sa astrolozima (munedždžemun), koji su im pokvarili već pokvarene stavove koje su zauzimali glede raznih stanja (el-ahval), i utjecaja (el-te’sir), koji su međusobno pomješali govor i stavove prilikom matematičkog raspravljanja, kada su rekli, da postoji mogućnost, da bude u pitanju i kocka ili šestougao ili neki drugi oblik, s time da nisu negirali mogućnost da nebesa i zemlja mogu biti i okrugli, već su samo dozvolili da može i neki drugi oblik biti u pitanju.
Nije mi poznato da je neko (od meritornih učenjaka) bio na stavu da nebesa i zemlja nisu okruglog oblika – i da je na tome insistirao – izuzev nekih džahila neukih čiji se stav ne uzima u obzir…
Pogledaj: Medžmu’ul-Fetava, 6/586-7