Priredio: Ajdin Kovač
Loša navika velikog broja klanjača jeste kašnjenje sa odlaskom u džamiju. Razlog kašnjenja, kod većine onih koji kasne u džamiju, nisu razne obaveze i važni poslovi, već nehat i nemar koji se uvukao u njihova srca, te razne igre i zabave, gledanje TV-a ili rad za kompjuterom, beskorisna sijela i druge stvari kojima gube vrijeme i zarađuju grijehe. Većina takvih osoba, iako im je stan ili radno mjesto blizu džamije, u mesdžid dolazi nakon proučenog ikameta ili početnog tekbira, ili nakon prvog ili drugog rekata, ili jedva stigne na zadnje sjedenje, čime im je uskraćeno veliko dobro.
Ovom prilikom spomenut ću neke od vrijednosti koje su uskraćene osobama kojima je kašnjenje u džamiju postalo svakodnevnica:
• Izostavljanje smirenosti i staloženosti
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čujete ikamet za namaz, idite (u džamiju) smireno i staloženo, i nemojte žuriti.” (Muttefekun alejhi)
U hadisu koji prenosi Ebu Katade, radijallahu anhu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: “Kada idete u džamiju radi obavljanja namaza, budite staloženi i ne žurite pri hodu, ono što ste od namaza stigli, klanjajte sa imamom, a što vam je izmaklo, klanjajte sami!” (Muttefekun alejhi)
A svima nam je dobro poznato da je žurba prilikom odlaska na namaz razlogom izostanka smirenosti i staloženosti.
• Propuštanje mnoštva koraka
Kada osoba kasni, onda i žuri, a kada žuri pravi veće korake i tako do džamije napravi manje koraka nego što bi ih napravila prilikom normalnog i umjerenog hoda.
Ebu Seid, radijallahu anhu, pripovijeda da je pleme Benu Seleme stanovalo na jednom kraju Medine, pa su htjeli da se presele u blizinu Poslanikovog mesdžida, pa im je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vaši koraci se bilježe”, tako da su onda odustali od preseljenja u blizinu mesdžida.
Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kaže: “Za svaki učinjeni korak, ka mjestu obavljanja namaza, imaš sadaku.” (Muttefekun alejhi)
Enes ibn Malik, radijallahu anhu, kada bi išao u mesdžid, koračao bi kratkim koracima kako bi ih što više napravio.
• Meleki traže oprost za one koji iščekuju namaz u džamiji i imaju nagradu onoga ko je u namazu
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alaejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas upotpuni svoj abdest i ode u džamiju isključivo radi namaza, neće učiniti nijedan korak a da mu Allah neće povećati stepen u Džennetu i obrisati jedan grijeh. A kada uđe u džamiju ima nagradu onoga ko je u namazu sve dok ga namaz sprečava da izađe, a meleki na njega donose salavat (mole za oprost) sve dok je na mjestu na kojem je klanjao: ‘Gospodaru naš, oprosti mu, Gospodaru naš, smiluj mu se’, sve dok ih ne uznemiri nečim ili ne izgubi abdest.”‘ (Buhari)
U drugom hadisu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Svaki od vas je u namazu sve dok je namazom zauzet i dok ga jedino namaz sprečava da se vrati porodici.” (Muttefekun alejhi)
• Kašnjenje je razlog neprispijevanja u prvi saff
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada bi ljudi znali vrijednost ezana i prvog saffa i kada se ne bi mogli dogovoriti kome će ta čast pripasti osim bacanjem kocke, bacali bi kocku, a kada bi znali vrijednost ranog dolaska na namaz, natjecali bi se u tome.” (Muttefekun alejhi)
Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji safovi kod muškaraca su prvi safovi, a kod žena posljednji.” (Muslim)
• Kašnjenje je razlog neprispijevanja na početni tekbir
Početni tekbir (iftitahi tekbir) ima svoju posebnu vrijednost koja se spominje u hadisu koji prenosi Enes b. Malik, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja četrdeset dana u džematu prispijevajući na početni tekbir bit će zaštićen od dvije stvari: vatre i licemjerstva (nifaka).” (Tirmizi-hasen)
• Kašnjenje je razlog neobavljanja pritvrđenih sunneta koji se klanjaju prije farzova
Svakako da nafila uopćeno ima svoju vrijednost, ali pritvrđeni sunneti dakako da u tome prednjače. Posebna vrijednost se spominje za sabahske sunnete o kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Dva rekata sabahskih sunneta bolja su od dunjaluka i svega što je na njemu.” (Muslim)
Za pritvrđene, podnevske sunnete, Aiša, radijallahu anha, prenosi da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije izostavljao četiri rekata prije podnevskog farza. (Buhari)
Također, Aiša, radijallahu anha, priča da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada ne bi klanjao prije podnevskih farza, četiri rekata nafile, to bi učinio poslije farza. (Tirmizi-hasen)
• Kašnjenje je razlog neupućivanja dove Allahu u vremenu u kojem Allah uslišava dove, a to je između ezana i ikameta
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Dova upućena između ezana i ikameta se ne odbija.” (Ebu Davud, Tirmizi-hasen)
Osoba koja u džamiju nije stigla prije ezana, u većini slučajeva propušta da čini dovu u ovom periodu, jer smo svjedoci da šejtan nastoji čovjeka odvesti od hajra, tako i u ovom slučaju, ali kada se osoba već nakon završenog namaza nađe u džamiji, u stanju je da smirenije i bez ometanja drugih, skrušeno, okrenuta prema kibli, ispunivši i ostale adabe dove, Allaha, azze ve dželle, moli za ono što želi.
• Kašnjenje je razlog da čovjek ne ponavlja za mujezinom riječi ezana, ali i razlog neučenja dove poslije ezana
Svima nam je dobro poznato da je ponavljanje za mujezinom, uz iskren nijjet pri tome, razlog ulaska u Džennet, kao što bilježi imam Muslim od Omera, radijallahu anhu, i imam Buharija od Džabira, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao, da onaj ko prouči dovu nakon ezana obavezan mu je šefat od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na Sudnjem danu.
Mnogi će reći da su u mogućnosti da ponavljaju za mujezinom i da uče dovu poslije ezana dok su u svojim kućama ili na putu do džamije i tako zadobiju nagradu koja se obećava u hadisu, ali ako malo bolje razmislimo, shvatit ćemo da to nije tako, jer osobu koja je u džamiji dok ezan uči, u većini slučajeva, nema ko da ometa prilikom ponavljanja za mujezinom i učenja dove, dok za razliku kada je kod kuće ili na putu do džamije za vrijeme učenja ezana, šejtan u većini slučajeva, ne dozvoljava da se domognemo te nagrade, pa nam uvijek pošalje nekoga ko nas u tome ometa, najčešće od naših ukućana koji od nas baš u tim trenucima traže neke svoje potrebe, ili nekoga od slučajnih prolaznika koji stupe s nama u razgovor, ili sam šejtan nam ubacuje razne vesvese kako bismo zaboravili na ponavljanje ezana.
• Kašnjenje je razlog neprispijevanja u džemat, a namaz obavljen u džematu vredniji je od namaza pojedinca za 27 puta. Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Namaz u džematu vredniji je od namaza pojedinca za 27 deredža.” (Muttefekun alejhi)
Razlog što su nam džamije prazne, iako ima veliki broj ljudi koji klanjaju ali te namaze obavljaju u svojim kućama, jeste upravo to što ljudi nisu svjesni ove nagrade, jer da su svjesni ne bi propuštali nijednog namaza u džamiji. Problem je što sada, kod mnogih, vlada materijalizam, tako da mnogi ne shvataju nagradu i korist osim ako se isplaćuje u nečemu što se može opipati, tako da nisu u stanju pojmiti ahiretsku nagradu. Mnogi daju prednost dunjaluku i životu na njemu nad vječnim ahiretom, kao što kaže Allah, dželle še’nuhu: “Ali, vi više život na ovom svijetu volite, a onaj svijet je bolji i vječan je.” (El-E’ala, 16, 17)
• Kašnjenje je razlog da čovjek ne uspije stati u blizini imama, odnosno sa njegove desne strane u prvom saffu, jer se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, vrijednost klanjanja namaza na desnoj strani saffa.
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista Allah i meleki donose salavat na desne strane saffova.” (Ebu Davud i Ibn Madže-hasen)
Berra’, radijallahu anhu, kaže: “Kada smo klanjali za Poslanikom, sallallahu alajhi ve sellem, voljeli smo da budemo sa njegove desne strane.” (En-Nesai-sahih)
• Kašnjenje je razlog neizgovaranja riječi »amin« nakon što imam završi sa učenjem Fatihe kada su u pitanju noćni namazi
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas izgovori »amin«, a i meleki na nebu kažu »amin«, i kada se podudari to izgovaranje jedno s drugim, njemu se oproste ranije učinjeni (manji) grijesi.” (Muttefekun alejhi)
• Kašnjenjem na namaz propušta se prilika iskorištavanja vremena prije ezana u zikru, dovi, učenju Kur’ana i drugim vidovima ibadeta, jer osoba koja ranije dođe na namaz provede puno više vremena u džamiji čineći ibadet, nastojeći da se psihički odvoji od dunjaluka i pripremi za namaz, za razliku od osobe koja kasni sa dolaskom u džamiju i koja provede samo nekoliko minuta u namazu kako bi sa sebe skinula tu obavezu ne osvrćući se na rezultate tog obavljenog namaza.
I na kraju, rani odlazak u džamiju i ustrajavanje u tome predstavlja dokaz da je ta osoba jedna od onih čije je srce vezano za džamiju, čime postaje od onih koje će Allah staviti u Svoj hlad na Sudnjem danu, kada drugog hlada mimo Njegovog neće biti, kao što se spominje u hadisu koji bilježe Buharija i Muslim.
Molim Allaha, dželle ve ‘ala, da naše loše običaje i navike zamijeni dobrim, da nam dadne snage da ustrajemo u borbi protiv šejtana, koji je čovjeku stalni i otvoreni neprijatelj, da shvatimo vrijednost ranog odlaska u džamiju i da to u praksi primijenimo i da nas na onom svijetu proživi u društvu Svojih dobrih robova.