Priredio: Bilal Dervišić
Korisno znanje je znanje koje prati djelo, a učenjak ili daija koji ne postupa po svome znanju bit će pitan o tome na Sudnjem danu. U vezi sa obaveznosti postupanja po znanju i čuvanja od znanja koje ne prate djela, postoje brojni dokazi iz Kur’ana i sunneta, ali i stavovi imama mezheba.
Kaže Uzvišeni Allah: ”O vjernici, zašto jedno govorite a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koja djela ne prate!”
”Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete?”
Korisno znanje je znanje koje prati djelo, a učenjak ili daija koji ne postupa po svome znanju bit će pitan o tome na Sudnjem danu. U vezi sa obaveznosti postupanja po znanju i čuvanja od znanja koje ne prate djela, postoje brojni dokazi iz Kur’ana i sunneta, ali i stavovi imama mezheba.
Kaže Uzvišeni Allah: ”O vjernici, zašto jedno govorite a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kada govorite riječi koja djela ne prate!”
”Zar da od drugih tražite da dobra djela čine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu učite? Zar se opametiti nećete?”
Nema sumnje da su bogobojaznost, ustrajnost u prakticiranju Božijih propisa i slijeđenje Kur’ana i sunneta oružje bez kojeg se nikada ne može ni zamisliti učenik koji nastoji steći Allahovo zadovoljstvo i spasiti se nurom znanja, njegovim blagoslovom i zaslugom.
Kaže Allah Uzvišeni: ”I bojte se Allaha – Allah vas uči i Allah sve zna.”
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da će učenjak biti pitan o svome znanju na Sudnjem danu, dakle bit će pitan o tome šta je radio sa stečenim znanjem.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da će učenjak biti pitan o svome znanju na Sudnjem danu, dakle bit će pitan o tome šta je radio sa stečenim znanjem.
❀ Bilježi Tirmizi od Ebu Berze Eslemija, radijalahu anhu, da je rekao: ”Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Na Sudnjem danu čovjek se neće pomjeriti sa mjesta (obračuna) sve dok ne bude pitan o svome životu – u šta ga je proveo, o svome znanju – kako je radio, o svome imetku – odakle ga je stekao i u šta utrošio, i o svome tijelu – u šta ga je pohabao.’“
❀ Bilježi Muslim od Usame ibn Zejda, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Na Sudnjem danu bit će doveden čovjek pa će biti bačen u Vatru. Crijeva će mu se prosuti a on će kružiti oko njih kao što magarac kruži oko mlina, pa će se okupiti oko njega stanovnici Džehennema govoreći: ‘Šta je tebi, čovječe?! Zar nisi naređivao dobro, a zabranjivao zlo?’ ‘Jesam’, reći će. ‘Naređivao sam dobro, ali ga nisam činio i zabranjivao sam zlo a sâm sam ga činio.”’
❀ Bilježi Muslim od Usame ibn Zejda, radijallahu anhu, da je rekao: Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ”Na Sudnjem danu bit će doveden čovjek pa će biti bačen u Vatru. Crijeva će mu se prosuti a on će kružiti oko njih kao što magarac kruži oko mlina, pa će se okupiti oko njega stanovnici Džehennema govoreći: ‘Šta je tebi, čovječe?! Zar nisi naređivao dobro, a zabranjivao zlo?’ ‘Jesam’, reći će. ‘Naređivao sam dobro, ali ga nisam činio i zabranjivao sam zlo a sâm sam ga činio.”’
– Ovo je primjer zbog kojeg se naježi koža na tijelu, a ova kazna nagoviještena je svakome onome ko ne radi po znanju koje mu je Uzvišeni Allah podario, već se samo zadovoljava time što drugim ljudima naređuje i zabranjuje, a sam se odaje griješenju daleko od ljudskih očiju. Međutim, činjenica je da se od Allaha Uzvišenog ništa ne može sakriti, tako da će grješnika koji uspije skriti svoje griješenje na dunjaluku, toliko da ljudi čak pomisle da je ispravan – Uzvišeni Allah osramotiti pred svima na Sudnjem danu. Otuda su časni ashabi, radijallahu anhum – iako su bili na velikom stepenu bogojaznosti i pridržavali se Allahove Knjige i Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, sunneta – strahovali da neće biti zaustavljeni na Sudnjem danu i pitani o svome znanju, tj. da li su radili po njemu ili ne.
❀ Od Ebu Derda’a, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: ”Bojim se da mi se na Sudnjem danu ne kaže: ‘Jesi li znao ili nisi?’, a da odgovorim da sam znao, pa da ne ostane nijedan ajet iz Allahove Knjige, koji naređuje ili zabranjuje, a da mi ne dođe pitajući me da li sam izvršio svoju obavezu, tako da me ajet naredbe upita: ‘Jesi li naređivao?’, a ajet zabrane: ‘Jesi li zabranjivao?’, zato se utječem Allahu, dž.š., od znanja koje ne koristi.” (Džamiu Bejanil-ilmi ve fadiletihi, 2/3)
❀ Od Ebu Derda’a, radijallahu anhu, također se prenosi da je rekao: ”Nemoj biti učenjak ako nećeš raditi po stečenom znanju. Jer, plod znanja je rad, a od korisnog znanja ljudi vide tragove na onome ko ga nosi: nur na njegovom licu, bogobojaznost u njegovom srcu, ispravnost u ophođenju, iskrenost sa Allahom, ljudima i sa samim sobom.” (Ahkamul-ulema, 57)
❀ Prenosi se od Hasana el-Basrija da je rekao: ”Kada čovjek (iskreno) traži znanje, ne prođe mnogo vremena dok se to ne pokaže u njegovoj skrušenosti, ophođenju, jeziku, pogledu i djelima.” (El-Džamiu li ahkamir-ravi ve adabis-samia, 1/142)
❀ Od Ebu Derda’a, radijallahu anhu, također se prenosi da je rekao: ”Nemoj biti učenjak ako nećeš raditi po stečenom znanju. Jer, plod znanja je rad, a od korisnog znanja ljudi vide tragove na onome ko ga nosi: nur na njegovom licu, bogobojaznost u njegovom srcu, ispravnost u ophođenju, iskrenost sa Allahom, ljudima i sa samim sobom.” (Ahkamul-ulema, 57)
❀ Prenosi se od Hasana el-Basrija da je rekao: ”Kada čovjek (iskreno) traži znanje, ne prođe mnogo vremena dok se to ne pokaže u njegovoj skrušenosti, ophođenju, jeziku, pogledu i djelima.” (El-Džamiu li ahkamir-ravi ve adabis-samia, 1/142)
– Borba protiv svoje duše u pogledu ostavljanja grijeha, stjecatelju znanja pomaže u stjecanju blagoslova nauke, njena nura i iskrenosti, zato što griješenje ostavlja tmine na srcu, a na potamnjelom srcu nema mjesta za svjetlo znanja, osim s pokajanjem i iskrenošću prema Uzvišenom Allahom. Prve generacije muslimana shvatale su da je ostavljanje grijeha temelj bez kojeg se znanje ne može stjecati, pamtiti, učvršćivati i ne zaboravljati.
❀ Od Bišra ibn Harisa bilježi se da je rekao: ”Ako želiš da učiš, ne griješi.” (E-Džamiu li ahkamir-ravi ve adabis-samia, 1/258)
❀ Bilježi se od Kasima ibn Abdurrahmana da je rekao: ”Rekao je Abdullah: ‘Ja vjerujem da čovjek zaboravlja znanje zbog grijeha koji uradi.” (E-Džamiu li ahkamir-ravi ve adabis-samia, 1/258)
❀ Bilježi se od Kasima ibn Abdurrahmana da je rekao: ”Rekao je Abdullah: ‘Ja vjerujem da čovjek zaboravlja znanje zbog grijeha koji uradi.” (E-Džamiu li ahkamir-ravi ve adabis-samia, 1/258)
– Zato je interesantno da se imam Šafija, Allah mu se smilovao, koji je bio poznat po brzini pamćenja (dovoljno je bilo da pogleda u stranicu i odmah je zapamti, ali jednoga dana vidio je otkriveno stopalo neke žene koja je prolazila pored njega i nakon toga morao je dva puta da pročita stranicu da bi je zapamtio), žalio svome učitelju Veki’i kako mu se pamćenje usporilo jednog dana, pa ga je uputio na pravi lijek, a to je ostavljanje grijeha i odstranjivanje iz srca svega što udaljava od Allaha Uzvišenog. O tome je rekao imam Šafija:
Požalio sam se Veki’i za loše pamćenje
pa me je posavjetovao da se klonim grijeha
pa me je posavjetovao da se klonim grijeha
I obavijestio me da je znanje nur
a Allahov nur se ne poklanja grješnicima.
a Allahov nur se ne poklanja grješnicima.
-Ukoliko se srce zabavi ovosvjetskim stvarima, nema nikakve sumnje da će ga to odvesti daleko od puta nauke, a srce koje su zacrnjeli grijesi šejtan okreće od spominjanja Uzvišenog Allaha i učenja sve dok u potpunosti ne zaboravi na učenje.
Kaže Uzvišeni Allah: ”Njima je ovladao šejtan i učinio da zaborave na Allaha…”
– Rekao je imam Ibn Munadi: ”Za pamćenje postoje određeni uvjeti, a jedan od njih jeste suzdržavanje od svih manjkavosti, tj. ostavljanje grijeha – a to je stanje kada čovjek suzbija svoju strast i potpuno se okrene Uzvišenom Allahu, njegov sluh se otvori i razum mu se očisti od nečistoće.
– Pod nečistoćom se podrazumijevaju grijesi koji prekrivaju srce, kao što kaže Uzvišeni: ”A nije tako! Ono što su radili prekrilo je srca njihova.”
– Stoga stjecatelj znanja treba kontrolirati svoja stanja i preispitivati se u svakom trenutku u kojem pomisli na grijeh, ali isto tako treba se čuvati samoobmane i šejtanskih došaptavanja.
– Postoji čvrsta veza između znanja i djela, koja omogućava čišćenje duše od svih prljavština, odnosno znanje i djelo utječu na čišćenje duše kao što voda utječe na čišćenje tijela. Uzvišeni Allah nazvao je nauku i ibadet životom: ”O vi koji vjerujete, odazovite se Allahu i Poslaniku kada vas pozove onome što vas oživljava.”
– Zato je znanje od kojeg će njegov vlasnik imati koristi na ahiretu ono znanje koje prati djelo i to je trajno znanje.
❀ Alija, radijallahu anhu, rekao je: ”Znanje poziva djela, pa ako se ne odazovu, ono odlazi.” (Iktidaul-ilmil-amele, 36)
❀ Hubejb ibn Ubejd rekao je: ”Tražite znanje, pamtite ga i koristite se njime. Nemojte ga učiti da se uljepšavate njime, jer bojati se da, ako vam se život odulji, da ćete se kititi znanjem kao što se čovjek kiti odjećom.” (Iktidaul-ilmil-amele, 34)
❀ Fudejl ibn Ijad rekao je: ”Učenjak je neznalica u onome što je naučio sve dok svoje znanje ne pretoči u praksu, a tek kada znanje pretoči u praksu, onda je učenjak.” (Iktidaul-ilmil-amele, 44)
❀ Malik ibn Dinar je rekao: ”Ukoliko učenjak ne radi po svome znanju, njegovi savjeti sklizavaju sa srca kao kapi vode sa glatkog kamena.” (Sifetus-saf’veti, 3/238)
❀ Hubejb ibn Ubejd rekao je: ”Tražite znanje, pamtite ga i koristite se njime. Nemojte ga učiti da se uljepšavate njime, jer bojati se da, ako vam se život odulji, da ćete se kititi znanjem kao što se čovjek kiti odjećom.” (Iktidaul-ilmil-amele, 34)
❀ Fudejl ibn Ijad rekao je: ”Učenjak je neznalica u onome što je naučio sve dok svoje znanje ne pretoči u praksu, a tek kada znanje pretoči u praksu, onda je učenjak.” (Iktidaul-ilmil-amele, 44)
❀ Malik ibn Dinar je rekao: ”Ukoliko učenjak ne radi po svome znanju, njegovi savjeti sklizavaju sa srca kao kapi vode sa glatkog kamena.” (Sifetus-saf’veti, 3/238)
– Jedan od najljepših savjeta na ovu temu jeste savjet imama Gazalija svome učeniku: ”Kada bi učio nauku sto godina i sastavio hiljadu knjiga, ne bi bio dostojan Allahove milosti osim sa djelima, a to na osnovu riječi Allaha Uzvišenog koji kaže: ‘I da je čovjekovo samo ono što sam uradi’, i riječi: ‘Ko žudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka čini dobra djela.”’ (Ejjuhel-veled, 99)
– Također, imam Gazali, podstičući na postupanje po stečenom znanju, savjetovao je svome učeniku kako bi bio koristan na ovom i na onom svijetu: ‘Znaj, danas će te znanje udaljiti od griješenja i podstaknuti na pokornost, a sutra će te udaljiti od džehennemske vatre samo ako budeš radio po njemu, i znaj, nećeš požaliti za prošlim danima govoreći sutra: ‘Vrati nas, radit ćemo dobro.”’ (Ejjuhel-veled, 109)
Iz serijala: ”Vrline stjecatelja znanja”. Pogledaj:
Nastavlja se inšallah…