Priredio: Ismir Karaga
Allahu se utječemo od toga! U današnjem vremenu čovjek je promijenio svoj način života i udaljio se od univerzalnih vrijednosti, tako da se transformirao u mašinu čija je uloga i preokupacija postala materija i lični interesi, bez osjećanja i ljudskosti.
Jedna od tih izgubljenih vrijednosti jeste pravo komšije. Nekad je pravo komšije bilo sveto: kada su ljudske duše bile ispunjene imanom i kada su islam primjenjivali u praksi natječući se ko će više hajra učiniti. Ali, danas…
Ko je ustvari komšija?
Uistinu, pojam komšija je širok pojam i obuhvata više aspekata, tako naprimjer država može da bude susjed drugoj, grad može da bude susjed drugom gradu, ulice unutar grada susjedne jedna drugoj, unutar ulica zgrade i kuće, na radnom mjestu također postoji susjedstvo kao kancelarija do kancelarije itd.
Allah Uzvišeni dao je pravu komšije visoko mjesto tako da ga je uvrstio među najveće obaveze iz kojih proizlazi sreća i poboljšava se veza između čovjeka i njegovog Gospodara, shodno cilju radi kojeg je Uzvišeni stvorio Svoje robove, a to je da Ga obožavaju i da Mu nikog ravnim ne smatraju.
Kaže Uzvišeni Allah:
“I Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobročinstvo činite, i rođacima, i siročadi, i siromasima, komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vašem posjedu. Allah, zaista, ne voli one koji se ohole i hvališu.”
(En-Nisa, 36)
Granice komšiluka u islamu
Prvi komšija
– Onaj koji će za svoj komšijski odnos biti pitan jeste “džamijski komšija” .
Bilježi Darekutni, Bejheki i Hakim od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, alejhis-selam, rekao: “Nema namaza džamijskom komšiji osim u džamiji.”
Islamski učenjaci naveli su nekoliko stvari po kojima se određuje komšiluk.
Jedni su rekli: ”Ko čuje ezan koji se sa džamije uči bez ozvučenja, on komšija”, dok su drugi rekli: ”Ko s tobom klanja sabah u džematu, tvoj je komšija”, a postoji i mišljenje da krug od četrdeset kuća čini komšiluk.
Koliko obaveznih prava ima komšija u islamu?
Komšija u islamu koji ima tri prava:
1. pravo rodbinske veze,
2. pravo kao musliman,
3. pravo komšiluka, i ovakav komšija ima najveće pravo.
Komšija koji ima dva prava :
pravo kao musliman i pravo komšije.
Komšija koji ima jedno pravo, a to je pravo komšiluka, primjer toga je komšija druge vjere ili bezbožnik.
Prava ove tri skupine proizlaze iz oporuke Uzvišenog Tvorca svjetova u kojoj naređuje da se njihova prava uvažavaju i izvršavaju.
Pa zato, dragi brate i cijenjena sestro, postupi shodno oporuci Uzvišenog, jer je to pokornost Njemu i nikako ih ne obezvrjeđuj!
Druga oporuka
Oporuka Allaha Uzvišenog koji je rekao:
“…i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim…” (En-Nisa, 36.)
Druga oporuka
Od povjerenika objave Džibrila, a.s., koji je oporučio našem Poslaniku, s.a.v.s., lijepo postupanje prema komšijama.
Od Ibn Omera, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
”Džibril mi je toliko preporučivao lijep odnos prema komšiji da sam pomislio da će mu dati pravo u nasljedstvu.” (muttefekun alejhi)
Oporuka od Poslanika, a.s., najboljeg stvorenja, Muhammeda, s.a.v.s.
Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
”Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komšiju.” (muttefekun alejhi)
Od Abdullaha ibn Amra, r.a., prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Najbolji prijatelji kod Allaha su oni koji su najbolji prema svojim prijateljima, a najbolji komšija je onaj koji je najbolji prema svom komšiji.”
(Hadis bilježi Tirmizi i kaže za njega da je hasen garib, i Ibn Huzejme i Ibn Hibban u svojim Sahihima i kaže ispravan po uslovima Muslima.)
Kakva je kazna za onoga koji krši ove oporuke?
1.Manjkavost imana
Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje! Tako mi Allaha, ne vjeruje!’’ Prisutni ashabi upitaše: ‘’Ko, Allahov Poslaniče?’’, a on odgovori: ”Onaj od čijeg zla nije miran njegov komšija.” Hadis bilježe Buharija i Muslim.
2. Čini jedan od najvećih grijeha
U dva Sahiha prenosi se od Ibn Mes’uda da je Poslanik, s.a.v.s., upitan: ”Koji je najveći grijeh?”, pa je rekao: ”Da Allahu nekoga ravnim smatraš, a On te je stvorio.” Zatim su ga opet upitali: ”A koji zatim?”, a on je rekao: “Da ubiješ svoje dijete strahujući za njegovu nafaku.” Opet su ga upitali: ”A koji zatim?”, pa je rekao: “Da počiniš blud sa ženom svoga komšije.”
2.Neće ući u džennet
U Muslimovom Sahihu prenosi Ebu Hurejre od Poslanika, s.a.v.s.:
”Neće ući u Džennet onaj od čijeg zla nije miran njegov komšija.”
4. U njemu nema dobra
Bilježi imam Ahmed sa senedom od Ebu Hurejre, r.a., koji prenosi da su jednom prilikom upitali Allahovog Poslanika: ”O Allahov Poslaniče, jedna žena klanja noću i posti danju, ali svojim jezikom uznemirava svoje komšije?”, pa je on rekao: ”U njoj nema dobra, ona je u Vatri.” Nakon toga, upitali su ga za ženu koja klanja propisane namaze i posti ramazan, udjeljuje ono što joj je obaveza i ne uznemirava nikoga, pa je rekao: “Ona je u Džennetu.”
U drugom rivajetu navodi se: ”…svojim jezikom ne uznemirava svoje komšije.”
Vrijednost lijepog ophođenja prema komšiji
Pogledaj, dragi brate i cijenjena sestro, kolika je vrijednost komšije bila u prvim generacijama muslimana, kod onih koji su znali pravo i vrijednost komšije.
Kod njih je vrijednost komšije bila kolika je bila i vrijednost kuće.
Da li kod nas komšija toliko vrijedi?
Zato uzmimo najbolju generaciju za uzor i povedimo se za njima, odnosno sprovedimo u praksu ono što nam naš Gospodar naređuje – da se lijepo ophodimo prema komšijama, ma gdje i na bilo kojem mjestu živjeli.
Abdullah ibn Mubarek imao je komšiju židova koji je, kada je htio da proda kuću, upitan: “Koliko vrijedi?”, pa je rekao: “Dvije hiljade dirhema.” Na to su mu odgovorili da kuća ne vrijedi toliko, nego da je njena realna vrijednost hiljadu dirhema, pa je rekao: “U pravu ste, ali moj komšiluk, to jest Abdullah ibn Mubarek, vrijedi hiljadu dinara.”
Kada je Abdullah ibn Mubarek obaviješten o tome, pozvao je svog komšiju židova, dao mu novca u vrijednosti kuće i rekao mu da je ne prodaje.
Jedne prilike, Ebu Džehm el-Adevij prodavao je kuću za sto hiljada dirhema, pa je dodao: ”…a koliko dajete za komšiluk Seida ibn El-Asa?”
Na to ga kupci upitaše: ”Zar se i komšiluk kupuje?”
On im reče: “Vratite mi moju kuću i uzmite svoj novac, neću ostaviti komšiju koji, kada me ne vidi neko vrijeme, pita za mene, kada me vidi, obraduje mi se, kada sam odsutan, čuva moju čast i imetak, kada sam u društvu sa njim, napravi mi mjesta da sjednem pored njega, ako nešto zatražim od njega, dadne mi, ako me kakva nedaća pogodi, pomogne mi da je otklonim.”
Kada je za to čuo Seid, poslao mu je sto hiljada dirhema i tražio da ne prodaje kuću.
U ovim primjerima je pouka svim muslimanima ma gdje živjeli, a pogotovo nama u Bosni i Hercegovini jer smo često za komšiluk znali izabrati neprijatelja ili nas uopće nije zanimalo ko nam komšija!
Također u ovim primjerima je poruka i pouka svima onima koji su nanovo zasnovali komšiluke, zbog protjerivanja iz svojih domova ili bilo kojeg razloga, da ih sad izgrade na zdravim temeljima koje nam nalaže naša vjera.