Povod za sastanak između sirijskog predsjednika Bešara el-Assada i ruskog predsjednika Vladimira Putina bila je politička budućnost Sirije, smatraju stručnjaci.
Potpredsjednik ruskog parlamenta, Nikolay Levichev, izjavio je u srijedu da je posjeta predsjednika Assada Moskvi “odražava našu želju da pribjegnemo političkim mjerama u jeku vojnih operacija,” prenijela je novinska agencija RIA Novosti.
“Na sastanku sa utorka na srijedu, dvojica su lidera najvjerovatnije razgovarali o mogućem Assadovom odstupanju sa pozicije predsjednika i odlasku iz zemlje,” komentira ruski politički analitičar Anatol Nesemyan, na web portalu Svobodnaya Pressa.
“Kakav će se proces odvijati, još uvijek nije jasno. Rusija očigledno razmatra formiranje prijelazne vlade, kako bi pokrila Assadovo predsjedavanje državom,” smatra Nesemyan.
Rusija na predstojećem sastanku u Beču, zakazanom za 23. oktobar, želi predložiti svoj plan razriješenja sirijske krize ministrima vanjskih poslova SAD-a, Saudijske Arabije i Turske. Na ovom sastanku, ruski i američki ministri vanjskih poslova, Lavrov i Kerry, razgovaraće o “realnim i izvodljivim opcijama, koje bi možda mogle pokrenuti politički proces i uvesti političku tranziciju u Siriji,” kazao je John Kerry novinarima u ponedjeljak.
“Iz toga razloga je od ključne važnosti bilo da Rusija i Sirija dođu do mape puta za buduću političku nagodbu,” kaže Lyonid Isayev, u komentaru za Report Agency.
“Assad je između redova dao do znanja da je spreman napustiti svoju političku poziciju, pod određenim uslovima. Putin i Assad su najvjerovatnije i razgovarali o tranziciji i pogodbi koja bi bila prihvatljiva zapadnjačkim silama i ključnim političkim faktorima na Bliskom Istoku,” kazao je Isayev.
Ruski komentator i analitičar, Stanislav Tarasov, ističe pak u tekstu koji je objavila Svobodnaya Pressa da su sa Zapada već najavili nekoliko opcija.
“Prva je potreba da se iz vojne faze ove krize krene ka političkoj i diplomatskoj nagodbi. Druga je pitanje Assadove političke budućnosti. Zapad je spreman da mu da oduška do nekih šest mjeseci, a od momenta kada bi pristao na to riješenje, počelo bi odbojavanje do početka prijelaznog mirovnog riješenja,” smatra Tarasov.
“Amerikancima je dobro poznato da je kriza u Siriji dugoročno pitanje i da bi se Assadu možda trebao omogućiti tranzicioni period. Pretpostavlja se da Assad ne bi baš odmah podnio ostavku, nakon što se nagodba postigne,” dodao je ovaj analitičar.
Grigory Trofimchuk je pri stavu da je Assad uveliko produžio svoj opstanak na vlasti. Osim toga, teži ka jačanju morala njegovih pristalica, koji su lagano gubili vjeru u opstanak režima.
Za Putina je ovaj razgovor potvrda njegove uloge kao medijatora među silama u regionu, smatra Dmitry Trenin, analitičar Moscow Carnegie Centra. “Sastanak u Beču bi mogao značiti i okončanje krize u Siriji,” izjavio je Trenin u intervjuu za televizijsku mrežu ABC.
(AA)