Američki predsjednik Barack Obama izjavio je danas u Ujedinjenim nacijama da su Sjedinjene Američke Države spremne raditi zajedno sa Rusijom i Iranom na prevazilaženju krize u Siriji, ali je ponovio da buduće rješenje ne može značiti povratak na predratni „status quo“, odnosno vlast Bashara al-Assada.
Američkom lideru je nešto kasnije odgovorio ruski kolega Vladimir Putin koji je danas ocijenio da je „saradnja sa teroristima na Bliskom istoku dovela do oružanih sukoba“ i da je nesaradnja sa sirijskim predsjednikom Assadom velika greška, jer je on „borac protiv terorizma“.
„Da li shvatate šta ste uradili“, upitao je Putin u govoru na generalnoj debati na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku.
Obama se u govoru na generalnoj debati na Generalnoj skupštini UN založio za dalju borbu protiv oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), ali i tranziciju koja ne bi uključivala sirijskog predsjednika, i osudio je zemlje koje podržavaju lidere poput Assada koga je optužio za ubijanje djece.
Argument da bi alternativa daljoj podršci Assadu bila „sigurno još gora“, nije rješenje, ocijenio je Obama, aludirajući na stav Rusije uoči susreta sa ruskim predsjednikom Putinom kasnije tokom dana.
U govoru na Generalnoj skupštini UN američki predsjednik je ujedno branio zapadne sankcije Rusiji zbog Ukrajine.
„Svijet ne može da stoji po strani dok Rusija krši integritet i suverenitet Ukrajine. Ukoliko ne bude posljedica za rusku aneksiju Krima, to bi se moglo dogoditi bilo kojoj zemlji u UN“, rekao je Obama, prenosi AP.
Diplomatski angažman
Ruski državni mediji, prema njegovim riječima, opisuju aktuelne događaje kao primjer povratka Rusije, što je stav koji dijele mnogi američki političari misleći da je došlo vrijeme novog Hladnog rata.
„Međutim, to nije istina“, smatra Obama.
„Ukrajinci su više nego ikad zainteresirani da budu uz Zapad, a SAD ne žele da izoliraju Rusiju, već da se Rusija diplomatski angažira na način da omogući Ukrajincima da odluče o svojoj budućnosti.“
Obama je upozorio članice UN na rizike, ukoliko ne budu zajedno radile na rješavanju svjetskih problema.
Sedam decenija od osnivanja posao UN-a je nedovršen, rekao je američki predsjednik, upozorivši da „opasni aktuelni rizici vode u jedan mračniji, neuređeniji svijet“.
On je govorio o liderima koji misle da snažnije države treba da nametnu volju slabijima i da prava pojedinaca nisu važna, a da se red mora nametati silom.
Zemlje se ne mogu vratiti na stari put sukoba i zastrašivanja, a ako ne budemo radili zajedno i efikasnije, „svi ćemo trpjeti posljedice, rekao je Obama.
Putin o pravu na veto
Putin je istakao da su pokušaji potkopavanja autoriteta i legitimiteta UN-a veoma opasni i da su akcije bilo koje države mimo rezolucije UN-a nelegitimne i u suprotnosti sa Poveljom svjetske organizacije i međunarodnim pravom.
Razlika u mišljenjima u UN-u uvijek je bilo, kao prava na veto, što je sasvim prirodno za tako raznovrsne organizacije, a suština UN-a je traganje za kompromisom, rekao je Putin.
Istakao je kako nije bilo razloga za širenje NATO-a na istok, a da je kriza u Ukrajini posljedica ekspanzije Sjevernoatlantskog saveza.
„Zašto su nastavili liniju širenja NATO-a poslije raspada Sovjetskog Saveza i ukidanja Varšavskog pakta? NATO ne samo da je opstao, nego je nastavio širenje svoje vojne infrastrukture“, naveo je Putin.
On je objasnio da su istočnoeuropske države stavljene pred lažni izbor između istoka i zapada, a takva logika konfrontacije morala je prije ili kasnije dovesti do ozbiljne geopolitičke krize, što se dogodilo u Ukrajini.
Ruski predsjednik je istakao da je okončanje sukoba u Ukrajini moguće samo uz potpuno poštovanje Sporazuma iz Minska, kao i da se ciljevi Ukrajine ne mogu ostvariti prijetnjama i silom oružja.
Delegacija Ukrajine napustila je salu neposredno prije početka Putinovog obraćanja, a prethodno je za vrijeme govora ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, salu napustila ruska delegacija.
KATARSKI EMIR: NEMA SUKOBA ŠIITA I SUNITA
Katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani ponudio je da bude domaćin „smislenog dijaloga“ u namjeri da se smire arapsko-iranske razlike koje su u osnovni ključ sukoba na Bliskom istoku, prenosi agencija Anadolija.
Al-Thani je, govoreći pred Generalnom skupštinom UN-a, kazao da, prema njegovom mišljenju, ne postoji sukob između šiitskih i sunitskih muslimana, ali da postoje umjesto toga regionalni politički sporovi između Irana i arapskih zemalja Perzijskog zaljeva.
Emir je istakao da njegova zemlja svakodnevno razvija odnose sa Iranom, te kazao kako „medijatori“ nisu potrebni u odnosima zemalja Bliskog istoka. Arapsko-iranske tenzije posljednjih mjeseci su porasle zbog uloga dviju zemalja u sukobima u Siriji i Jemenu.
(AJ Balkans)