Suštinski odnosi BiH i Srbije ne mogu biti promijenjeni dok Srbija ne odustane od svojih aspiracija prema BiH, odnosno RS, dok se ne distancira od Milorada Dodika i dok sa svoje strane ne pomogne da se BiH integriše u funkcionalnu državu. Naravno i dok ne prizna sve zločine koji su učinjeni nad Bošnjacima, a koji traju čitav vijek, poručila je u razgovoru za Vijesti.ba Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
VIJESTI.BA: Britanska rezolucija o Srebrenici nije usvojena u Vijeću sigurnosti UN-a, jer je Rusija uložila veto. Kako komentarišete rezultat glasanja?
BISERKO: Mislim da je to pirova pobjeda i za Srbiju i za Rusiju. Radi se o ruskom pokušaju nadmetanja sa EU i SAD. Rusija želi da im pokaže da može blokirati njihove rezolucije i bilo koje druge odluke. To se ne tiče mnogo Srbije. Rusija nije podnijela svoj prijedlog rezolucije, ali je stavila veto na britanski. Ona želi da pokaže da može blokirati sve što radi zapad, odnosno EU i SAD.
No, to je i nepoštovanje UN-a i njihovih najviših tijela kao što su Haški tribunal i Međunarodni sud pravde. To je podrivanje sistema, koji ima svoje slabe strane, ali je i garant svijetu da će se stvari dešavati u pravnom okviru i po određenim principima. Rusija je u ovom slučaju riješila da jednu takvu inicijativu potpuno obesmisli i da na nju stavi veto, što nikako ne mijenja stanje stvari kada je u pitanju genocid u Srebrenici.
VIJESTI.BA: Kakva je reakcija Srbije?
BISERKO: Način na koji je Srbija reagovala je sramotan i moralno neprihvatljiv. Ovakvim reagovanjem pokazuje da je kriva, a što je više poricanja odgovornost je veća. Paranoja, histerija koja ovih dana vlada u Srbiji, prvenstveno u njenoj eliti, pokazatelj je loše savjesti i nemogućnosti da se u samoj Srbiji otvori ta tema kao relevantna za budućnost ove zemlje. Da ne govorim o tome koliko je važno da Srbija pokaže gest empatije prema srebreničkim žrtvama, ali i svim ostalim žrtvama u BiH. Ovo je nova manifestacija neodgovornosti i neosjetljivosti, te bježanje od uređene zemlje i uvođenja pravnog okvira.
VIJESTI.BA: Kako će se neusvajanje rezolucije o Srebrenici reflektovati na odnose u regionu, prvenstveno BiH i Srbije?
BISERKO: Odnosi BiH i Srbije već 25 godina su na vrlo niskom nivou. Ono što se dešava na najvišem političkom nivou uglavnom je rezultat pritiska EU i Amerike. Odnosi nisu iskreni, ali barem se krenulo sa nekim deklaracijama… Međutim, suštinski odnosi dvaju zemalja ne mogu biti promijenjeni dok Srbija ne odustane od svojih aspiracija prema BiH, odnosno RS, dok se ne distancira od Milorada Dodika i dok sa svoje strane ne pomogne da se BiH integriše u funkcionalnu državu. Naravno i dok ne prizna sve zločine koji su učinjeni nad Bošnjacima, a koji traju čitav vijek.
Dakle, to mora biti dijalog između traumatizovane žrtve, Bošnjaka, i paranoične zajednice u Srbiji, koja to ne želi priznati, jer ima određene strahove da će morati ovo ili ono platiti. Međutim, mora se pronaći tačka na kojoj će početi razgovor, pa makar na nižem nivou, na nivou civilnog društva i običnih ljudi. Mora se prekinuti začarani krug koji odnos Bošnjaka i Srba drži u fazi latentnog neprijateljstva.
VIJESTI.BA: Kako gledate na činjenicu da je premijer Aleksandar Vučić potvrdio dolazak u Srebrenicu 11. jula, o čemu je postignuta saglasnost u Vladi Srbije?
BISERKO: Prema mom mišljenju, Vučić u Srebrenici mora pokazati odnos koji će se razlikovati od svega što je do sada govorio. S obzirom da su on i njegove stranačke kolege učestvovali u ratu u BiH, zna se na koji način, Vučić bi u Srebrenici morao izraziti lično i suštinsko pokajanje. U toj prilici ne bi smio pominjati druge žrtve, jer je genocid zločin koji nema poređenja sa drugim. Govorom o srpskim žrtvama, on će samo razvodniti gest odlaska tamo.
VIJESTI.BA: U Beogradu će 11. jula određene nevladine organizacije odati počast žrtvama Srebrenice u okviru akcije “Sedam hiljada”. Međutim, suočeni ste sa prijetnjama i pozivima na linč. Zašto?
BISERKO: Radi se o kampanji i agresiji na sve koji drugačije misle. Niko iz pravosudnih organa ne reaguje na pozive na linč. Ovo je, poslije 2000. godine, najgori trenutak koji je Srbija pokazala u odnosu na samu sebe, ali i region. Prosto, sramotno je.
Recimo, Vojislav Šešelj pozvao je članove svoje partije da se obuku u crno i sa četničkim zastavama dođu ispred Skupštine Srbije. To je stvarno moralni šljam, neprihvatljivo je i stvarno me je stid toga.
Razgovarala: Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)