Vrijednost mjeseca ša‘bana

Priredio: Miralem Misini

Uzvišeni je Allah iz Svoje mudrosti i dobrote omogućio i dao Svojim stvorenjima, znajući njihovu slabost, ograničenost i nemoć, određena mjesta, vremena i situacije u kojima su njihova djela vrednija i bolja negoli na drugim mjestima i u drugim vremenima. A šta drugo i očekivati od Najmilostivijeg, Plemenitog, Darežljivog i Mudrog! Allah je na Zemlji dao dva harema i tri posebne džamije u kojima su namazi bolji negoli u ostalim džamijama. Također, određena mjesta učinio je boljim nego ostala, kao mjesta poput Arefata, Šama, zatim postoje i Allahu najdraža mjesta, poput džamije, za razliku od pijaca koje su Allahu najomraženija mjesta. Isto tako, postoje i vremena koja su vrednija za činjenje ibadeta, a takva vremena jesu određeni mjeseci i dani, kao što su četiri sveta mjeseca, tri spojena zaredom i jedan odvojeni – mjesec redžeb. Svetost tih mjeseci vrednovala se još u periodu džahilijeta, tako da bi čovjek sreo ubicu svoga oca ili djeteta, ali mu zbog svetosti mjeseca ne bi nikakvo zlo nanio, a svetost ovih mjeseci potvrđena je i u islamu. Kada su u pitanju odabrani dani, Allah je posebno odabrao dan Arefata, zatim dan Kurban-bajrama i dane tešrika, te deset dana početka svetog mjeseca zul-hidžeta. Također, jedan od odabranih dana jeste i dan Ramazanskog bajrama, prvi ševval, zatim ponedjeljak i četvrtak i dan kojim se Allah zakleo, petak. Uzvišeni Allah također je neke noći odlikovao nad ostalima, pa se deset zadnjih noći mjeseca ramazana smatraju najboljim noćima u godini, a njihov predvodnik i ujedno najblaža noć u godini svakako je Lejletul-kader, Noć kadra, Noć sudbine, ili kod nas poznatija kao Dvadeset sedma noć mjeseca ramazana. To je noć u kojem je objavljena posljednja Božija objava ljudima sve do Sudnjega dana – Kur’an časni. Islamski su učenjaci i blagodatima i vrlinama odabranih mjeseci i dana pojašnjavali i o njima pisali zasebna djela. Jedan od odabranih mjeseci jeste i mjesec ša‘ban, mjesec između dva odabrana mjeseca, redžeba, a koji je kako spomenusmo jedan od svetih mjeseci, i mjeseca ramazana.

Odlike mjeseca ša‘bana

            Odlike mjeseca ša‘bana najbliže ćemo utvrditi listajući stranice Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, kazivanja i njegovih časnih hadisa. Navest ćemo neke od njih:

• To je mjesec u kojem se djela robova uzdižu Uzvišenom Allahu

Od Usame b. Zejda prenosi se da je rekao: “Allahov Poslaniče! Nisam te vidio da postiš neki mjesec onako kao što postiš u ša‘banu?!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori mu: “To je mjesec koji ljudi zapostavljaju između redžeba i ramazana, no to je mjesec u kojem se djela uspinju ka Gospodaru svih svjetova, pa ja volim da se moje djelo uspinje dok postim!”[i]

Hafiz Ibn Hadžer el-Askalani naveo je ovaj hadis u kontekstu najpreče i najvjerodostojnije mudrosti povećavanja posta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom mjesecu.[ii]

• To je jedini mjesec koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio u cijelosti ili nešto manje mimo ramazana

Ovo se navodi u više predanja od Aiše, naše majke i supruge Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a u jednom od njih kaže se: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, toliko bi postio da bi govorili on se nikako ne mrsi, a toliko bi se mrsio da bi govorili nikako ne posti. Nisam vidjela Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je upotpunio post bilo kojeg mjeseca osim ramazana, no, također nisam vidjela da više posti u nekom mjesecu kao što je to činio tokom ša‘bana.”[iii]

Također, i majka vjernika Ummu Selema to je primijetila pa se od nje prenosi da je rekla: “Nisam vidjela Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da zaredom posti dva mjeseca osim ša‘bana i ramazana.”[iv]

U drugom predanju od Aiše također se navodi: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ni u jednom mjesecu nije (dobrovoljno) postio više (dana) od mjeseca ša‘bana. On bi postio čitav ša‘ban, osim nešto malo dana, zapravo on bi postio cijeli ša’ban.”[v]

Od Aiše, Allah njime zadovoljan bio, također se prenosi da je rekla: “Ša‘ban je bio njemu najdraži mjesec da u njemu posti, potom bi ga (postom) spojio sa ramazanom.”[vi]

• Napaštanje propuštenog dobrovoljnog posta u ša‘banu

Kada govore o postu u mjesecu ša‘banu, Ibn Dihja el-Kelbi i ostali napominju kako je jedna od odlika i berićeta posta u mjesecu ša‘banu i činjenica da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tražio da se naposte dani ša‘bana nakon ramazana. To potkrepljuju poznatom predajom od Imrana b. Husajna u kojoj se navodi da je njemu ili onome ko ga je upitao naredio da posti od sredine ša‘bana rekavši mu: “Da li si postio od sredine ša‘bana?” “Ne”, odgovori mu. “Kada prekineš post (nakon ramazana), isposti dva dana!”[vii] Ibn Dihja el-Kelbi, nakon ovog hadisa, rekao je: “Ovim je riječima Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podstakao na post tokom mjeseca ša‘bana i onome koji u ovom mjesecu nije ništa postio naredio da nakon ramazana posti dva dana zbog berićeta ša‘bana.”[viii]

Na osnovu ovoga možemo zaključiti da je dozvoljeno propuštene nafile naknadno obaviti.

• Allahovo gledanje, onako kako Njemu to dolikuje, petnaeste noći mjeseca ša‘bana i opraštanje grijeha Svojim robovima

Na odabranost petnaeste noći ovog mubarek mjeseca ukazuju brojne predaje, a u jednoj od tih predaja Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzvišeni Allah u noći koja se nalazi u polovini mjeseca ša‘bana gleda Svoja stvorenja, i oprašta svim Svojim stvorenjima, osim idolopokloniku – mušriku i tiraninu.” Ovo su od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prenijeli mnogi njegovi drugovi među kojima i Muaz b. Džebel[ix], Ebu Sa‘leba Hušeni[x], Abdullah b. Amr[xi], Ebu Musa Eš‘ari[xii], Ebu Hurejra[xiii], Ebu Bekr es-Siddik[xiv], Avf b. Malik[xv] i ostali ashabi, neka je Allahovo zadovoljstvo na njih. Ovu su predaju mnogi učenjaci okarakterisali dobrom imajući u vidu sve ove hadise i predanja.

Gledajući i istražujući govore možemo zaključiti kako noć koja se nalazi u polovini mjeseca ša‘bana ima svoju vrijednost i odlikovanost te da je treba nastojati provesti u pokornosti Allahu i činjenju ibadeta, no i pored toga vrijedi napomenuti kako učenjaci nisu odredili neke posebne ili jedinstvene ibadete koje bi čovjek eventualno mogao poduzeti u toku ove noći. U slučaju da osobe koje inače ne prakticiraju činjenje noćnih ibadeta u drugim noćima, ovu noć izuzmu i provedu u ibadetu, to će se smatrati pokuđenim, ružnim i neutemeljenim. Ovo posebno dolazi do izražaja u našem vremenu kada su upravo oni ljudi koji se posebno trude  iskorištavanju ovakvih odabranih noći, upravo ti koji, u većini situacija, osim kome se Allah smilovao, uopće ne izvršavaju ni propisane obaveze, u vidu beš vakat-namaza, posta, zekata i hadža, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napomenuo je i od Allaha Uzvišenog prenio Njegove riječi: “Moj se rob Meni ne može približiti ni sa čim Meni dražim od onoga što sam mu u obavezu kao farz dao!”[xvi]