Hatib: Abdullah Mujić
Uzvišeni Gospodar podario je Svojim robovima blagodat prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta, koji su čestiti dani, plemenito vrijeme, blagoslovljena sezona i vrijeme činjenja dobrih djela. Vrijednost dana koje je Uzvišeni Allah odabrao u odnosu na druga vremena, opisana je u hadisu koji bilježi Buharija, da mu se Allah smiluje, u svom Sahihu i Ebu Davud u svom Sunenu od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, a u kojem stoji da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže od onih u zul-hidždžetu, tj. njegovih prvih deset dana.” A kod Darimija bilježi se predanje: ”Nema vrednijeg djela od djela u deset dana zul-hidždžeta.” Ko god dobro razmisli o ovom hadisu, shvatit će veličanstvenost, veličinu i položaj ovih dana i koliko Uzvišeni nagrađuje u njima, odnosno shvatit će da su dobra djela učinjena u ovim danima bolja od djela učinjenih izvan ovih dana.
Na posebnost i vrijednost ovih dana ukazuje i činjenica da se Uzvišeni Allah u suri El-Fedžr zaklinje ovim danima, dajući im tako počast i uzvisujući ih: “Tako Mi zore, i deset noći i parnog i neparnog.” (El-Fedžr, 1-3.) Ibn Abbas, radijallahu anhuma, (a i drugi mufessiri) rekao je : ”Misli se na prvu trećinu mjeseca zul-hidždže.” Imam Ahmed prenosi od Džabira da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Deset je deseti zul-hidždže, (dan Kurban-bajrama), neparni je dan Arefata, a parni prvi dan Kurban-bajrama, jer je on deseti dan u mjesecu.”
Posebnost i vrijednost ovih deset dana ogleda se i u činjenici da su u ovim danima sakupljeni svi temeljni ibadeti, što nije slučaj sa drugim danima: klanjanje namaza, post, hadždž, kurban, sadaka i ostala mnogobrojna dobra djela.
U ovim danima Uzvišeni Allah odredio je da se obavlja hadždž, u njima je Jevmu-tervijeh, tj. osmi dan zul-hidždžeta, kada hadžije iz Mekke izlaze na Minu, u njima je i Jevmu Arefeh, tj. deveti dan zul-hidždžeta, o kojem je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen vatre džehennemske kao na dan Arefata. Uzvišeni Allah ponosi se hadžijama pred Svojim melekima, govoreći: ‘Šta žele ovi ljudi.'” (Prenosi Muslim od Aiše, radijallahu anha) Također, o danu Arefata, Allahov Poslanik, alejhis-salatu ves-selam, rekao je: ”Hadždž je Arefat!” (Prenosi Ahmed od Abdurrahmana b. Ja’mera, radijallahu anhu) U ovim danima hadžije idu na Arefat izgovarajući telbiju. U ovim danima je i Jevmun-nehr, tj. dan Kurbanskog bajrama, a to je najbolji dan kod Uzvišenog Allaha, kako je potvrđeno vjerodostojnom predajom da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Najveći dan kod Allaha je dan Kurbanskog bajrama.” (Ahmed od Abdullaha b. Kurta, radijallahu anhu)
Jedna od vrijednosti ovih dana jeste i da su to dani u kojima je Uzvišeni Allah usavršio ovaj din i upotpunio Svoju blagodat prema vjernicima. Ovo je najveća blagodat Uzvišenog Allaha prema ovome ummetu, kada im je vjeru učinio savršenom i potpunom tako da nemaju potrebe za drugom vjerom, niti za nekim drugim vjerovjesnikom pored svoga, Allahov blagoslov i spas neka je na njega. Bilježe Buharija i Muslim od Tarika b. Šihaba, rahmetullahi alejhi, da je rekao: ”Došao je jedan židov Omeru, radijallahu anhu, pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama židovima objavljen, uzeli bi smo taj dan za blagdan.’ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet?’, a on reče: ‘Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.‘ Na to Omer, radijallahu anhu, odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na Arefatu na dan džume.” ”…bilo je to u predvečerje na Arefatu i to u petak.” Allahov Poslanik, s.a.v.s., poslije Arefata preselio je na ahiret nakon osamdeset i jednog dana.
U ovih deset blagoslovljenih dana propisano je da se prinese kurban, oživljujući tako praksu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, onaj koji želi da se pridržava prakse Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na njemu je da u prvoj trećini mjeseca ne skraćuje kosu, kožu ni nokte.
Kad nastupi sezona trgovine, trgovci prakticiraju i nastoje što bolje iskoristiti tu priliku, tako da se za tu trgovinu pripremaju mjesecima, nabavkom, izlaganjem robe, primamljivim cijenama, ulažući svoj trud i danju i noću, zapostavljajući sebe i svoj odmor, sve iz straha da ne propuste tu prilika i sezonu rasprodaje. To je praksa trgovaca za ovaj svijet, a trgovci za onaj svijet znaju da su nastupajući dani sezona trgovine za onaj svijet, u kojoj kupuju zaštitu od bolne kazne.
Zato se potrudi, o muslimanu, prije nego što prođe sezona i prije nego što vidiš kako su zaradili ahiretski trgovci, a ti zažališ zbog onoga što te je mimoišlo.
Čovjekov slab iman i nagomilani grijesi sprečavaju ga da čini dobra djela u ovim vremenima, zato – Allahovi robovi, potrebno je da svi iskoristimo vrijeme ovih deset nastupajućih dana u kajanju, zikru, spominjanju Uzvišenog Allaha, činjenju ibadeta, dovama i istigfaru.
Molim Uzvišenog Allaha da nas pomogne da iskoristimo ove dane u činjenju ibadeta i da se približimo Uzvišenom i da nas On Uzvišeni zavoli! Amin!