Panel pod nazivom “Imidž Osmanlija i drugih naroda u udžbenicima historije na Balkanu” u organizaciji Instituta Yunus Emre Sarajevo, a u saradnji sa BALKAR-om (Centar za balkanska i crnomorska istraživanja) Yıldız Teknik univerziteta i Odsjekom za historiju Univerziteta u Sarajevu, upriličen je danas u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
Panel je održan na bosanskom, turskom i engleskom jeziku. Jedan od učesnika je bio profesor na Odsjeku za historiju Univerziteta u Sarajevu Edin Radušić, kazao je danas da je današnji panel izuzetno značajan.
“Prije svega zbog komparativnog pristupa zajedničkim problemima koji su naslijedile države koje su nekada bile dio Osmanskog carstva. Unutar ovog današnjeg zajedničkog okupljanja i rasprave faktički će se otvarati krupna pitanja odnosa između balkanskih nacionalnih država i imperije koja je ostavila svoje tragove”, pojasnio je Radušić.
Prema njegovim riječima, ova tema će biti sukobljavanje različitih narativa prema istoj istovjetnoj prošlosti koju su preživljeli ovi narodi.
“Predavanje historije u školi je odraz i slika savremene bh. političke scene, jer, kao što znamo, obrazovanje ima svog ministra. Politika propisuje šta će se podučavati i mislim da je ova današnja tema veoma važna ili čak važnija od nekih naučnih velikih rasprava ili istraživanja prošlosti”, pojasnio je Radušić.
Kako je kazao, treba pristupati multiperspektivno.
“Za razliku od dominantnijeg diskursa na Balkanu gdje je nacionalno i ‘mi’ u fokusu, treba ostaviti prostora za drugačija sagledavanja posebno u ovom svijetu u kojem mi živimo gdje svijet faktički postaje jedno malo selo, gdje upoznavanje drugoga istovremeno znači upoznavanje samoga sebe”, kazao je Radušić.
Dodaje da je suštinski problem taj što je dobar dio nauke pod uticajem politike.
“Svaki govor jeste insistiranje na promjenama. Suštinski akademska zajednica nema moć naređivanja”, kazao je Radušić.
Prof. Dr. Mehmet Hacisalihoglu još je jedan od današnjih govornika na panelu, a, kako je kazao, cilj panela je prikazati odnos pogleda na osmansko carstvo na Balkanu te kakav uticaj taj pogled u udžbenicima ima na današnje odnose.
Pored navedenih, na danjašnjem panelu govorit će i prof. Dr. Gencer Özcan (Udžbenici historije u Srbiji i Crnog Gori), Neriman Ersoy Hacisalihoglu (Udžbenici historije u Bugarskoj), Jahja Muhasilović (Udžbenici historije u Bosni i Hercegovini), Emin Uzun (Udžbenici historije u Azerbejdžanu), dr. Amila Kasumović (Marginirane grupe u udžbenicima za historiju), zatim Amir Duranović (Poteškoće u podučavanju historije u Bosni i Hercegovini) i Melisa Forić (Aktivnosti Euroclia u Bosni i Hercegovini).
(AA)