Posjeta američkog državnog tajnika Johna Kerryja Bliskom istoku se događa, kako pišu izraelski mediji, nakon što je Izrael predložio da trasa kojom prolazi sigurnosna ograda na Zapadnoj obali, a ne granice do 1967. godine, kao što traže Palestinci, bude polazište za mirovne pregovore.
Izraelski pregovarači su svojim palestinskim kolegama predložili da trasa kojom prolazi ta ograda bude polazište za pregovore, javljaju u utorak dnevnik Yediot Aharonot i izraelski javni radio, uz napomenu kako Izrael želi sačuvati i neka izolirana židovska naselja na Zapadnoj obali, kao što su Beit El, Psagot i Nokdim.
Glasnogovornik premijera Netanyahua nije potvrdio te informacije odgovarajući na novinarska pitanja, rekavši samo da ne komentira pregovore dok traju, no poznato je kako je državni tajnik Kerry objema stranama nametnuo medijsku cenzuru.
Pregovori u teškoćama
Po Kerryjevim riječima izraelsko-palestinski razgovori suočeni su s teškoćama, no ipak misli kako je još moguće postići određeni dogovor.
Izraelski i palestinski dužnosnici ocijenili su da razgovori, koji su ponovno pokrenuti u julu pod Kerryjevim pokroviteljstvom, nigdje ne vode.
„Došao sam ovdje bez iluzija o teškoćama, ali sam došao odlučan raditi“, rekao je Kerry po dolasku u Izrael uoči razgovora koje će u srijedu imati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom.
„Vjerujemo da je to moguće, da je dobro za sve i da se može postići“, rekao je Kerry nakon odavanja počasti bivšem izraelskom premijeru Yitzhaku Rabinu, kojega je 4. novembra 2005. godine ubio izraelski desničar koji se protivio njegovim nastojanjima da postigne mir s Palestincima.
Frustracije pregovarača
Sa sastanka izraelske i palestinske strane, koji su se održali na tajnim lokacijama i u neobjavljenim terminima, doznaje se malo pojedinosti, u skladu s obećanjima da će se spriječavati curenje informacija, no obje strane iskazuju svoju frustraciju zbog izostanka napretka u osnovnim pitanjima poput granica palestinske države, sporazuma o sigurnosti, budućnosti izraelskih naselja na okupiranim teritorijima i sudbini palestinskih izbjeglica.
„Palestinci ne vode razgovore u dobroj vjeri”, rekao je za vojni radio Gideon Saar, izraelski ministar unutarnjih poslova uz dodatak kako su „Palestinci čvrsto na svojim stavovima i ne pokazuju fleksibilnost u početnim stajalištima“.
Predsjednik Abass je, u govoru emitiranom u ponedjeljak, pak rekao da nakon „svih krugova pregovora na terenu nema ničega“.
Izraelski mediji su u ponedjeljak izvijestili da Kerry, koji je stranama dao devet mejseci za postizanje sporazuma, planira u januaru iznijeti mirovni prijedlog ukoliko se ne ostvari veći napredak u razgovorima.
‘Zid aparthejda’
Državni tajnik Kerry trebao bi se u srijedu prvo sastati s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom u Betlehemu, a potom i s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i predsjednikom Shimonom Peresom u Jerusalemu.
Došao je u trenutku kada su Palestinci ljuti zbog širenja židovskih naselja na okupiranoj palestinskoj zemlji i kada izraelski pregovarači sugeriraju da separacijska ograda koju je Izrael podignuo prema Zapadnoj obali bude buduća granica palestinske države.
Od obnove pregovora palestinska strana se više puta žalila da Izrael ne iznosi jasne stavove o granicama, nego inzistira da osnova pregovora budu granice koje su postojale prije šestodnevnog rata 1967. godine, u kome je Izrael osvojio pojas Gaze i Zapadnu obalu s istočnim Jerusalemom.
Netanyahu je, međutim, odbacio svaki povratak na te granice, definirajući ih kao „neobranjive“ i ističući da se moraju uzeti u obzir „demografske promjene na terenu“ u posljednjih 46 godina, čime je aludirao na židovska naselja.
Izrael je 2002. počeo graditi ogradu u jeku drugog palestinskog ustanka (intifade) protiv izraelske okupacije, označivši je sigurnosnom.
Palestinci tu ogradu nazivaju „zidom aparthejda“ i tvrde kako se radi o „otimačini zemlje“, naglašavajući da će, kada bude završena, 85 posto zalaziti u Zapadnu obalu.
Godine 2004. Međunarodni sud pravde u Hagu iznio je neobvezujuće mišljenje po kojem je ograda suprotna međunarodnom pravu i da bi je trebalo srušiti na mjestima gdje zalazi u palestinsku teritoriju, ali se Izrael nije na to osvrtao.
(AJB)