Ujedinjene nacije (UN) danas slave 68. godišnjicu postojanja, tokom kojih je ova organizacija radila na promociji i očuvanju saradnje na poljima međunarodnog prava, međunarodne sigurnosti, ekonomskog razvoja u svijetu, društvenog napretka.
Kako javlja Anadolu Agency (AA), UN se u proteklim decenijima zalagao za ”ljudska i civilna prava, civilne i političke slobode, demokratiju, te postizanju trajnog mira u svijetu”, no imao je i stanovite promašaje zbog kojih je bila predmetom žestokih kritika.
Nakon raspada Lige naroda, nakon Drugog svjetskog rata, 24. oktobra 1945. godine, osnovan je UN, s ciljem zaustavljanja ratova među zemljama i utemeljenja platforme za dijalog. Pod okriljem State Departmenta 1939. godine rodila se ideja za osnivanje nove svjetske organizacije, a američki predsjednik Franklin D. Roosevelt prvi joj je dao ime Ujedinjene nacije, kao termin koji opisuje savezne zemlje.
U aprilu 1945. održana je konferencija u San Franciscu, kojoj su prisustvovali predstavnici 50 vlada zemalja svijeta, na kojoj je sačinjena skica Povelje UN-a, koju je kasnije ratifikovalo pet zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a: Francuska, Kina, SSSR, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države (SAD) i 46 preostalih zemalja 24. oktobra iste godine.
Ujedinjene nacije sastoje se od Generalne skupštine, Vijeća sigurnosti, Vijeća za ekonomska i socijalna pitanja (ECOSOC), Sekretarijata, Međunarodnog suda pravde, te brojnih drugih organa poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Fonda za djecu UN-a (UNICEF) i drugih. Na čelu UN-a je generalni sekretar koju od 2007. godine obnaša Ban Ki-moon.
Savezna Federativna Republika Jugoslavija bila je jedna od 46 zemalja koje su u oktobru 1945. godine potpisale ratifikaciju Povelje UN-a. Raspadom Jugoslavije, Ujedinjene nacije isključile su je iz Generalne skupštine.
Poslije sedam decenija djelovanja, nameće se pitanje reformi UN-a kako bi on mogao efikasnije djelovati u svijetu kakav poznajemo danas.
Pregovori o reformi Ujedinjenih nacija vode se prvenstveno oko preustroja funkcionisanja Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi organizacija postala efikasnija u postizanju mira u svijetu. Najčešći predmeti rasprava su pitanje veta, stalnog članstva, nedovoljna zastupljenost članica, te neravnopravan status zemalja članica Vijeća.
Grupa G-4, koju čine Njemačka, Japan, Brazil i Indija, najglasnija je u zahtjevima za reformu UN-a, a najveći broj njihovih kritika odnosi se na činjenicu da je Vijeće sigurnosti UN-a i dalje postavljeno na temelju ishoda Drugog svjetskog rata.
Neefikasnost rada Vijeća sigurnosti smatra se najvažnijim razlogom letargije UN-a.
Republika Turska se, takođe, se nalazi među najoštrijim kritičarima neefikasnosti UN-a u borbi protiv kriza u svijetu. U nedavnom obraćanju na zasjedanju Generalne skupštine Un-a u New Yorku, turski predsjednik Abdullah Gul otvoreno je ponovio kritike na račun neefikasnosti UN-a, kao i zahtjeve za reformama.
“Svijetu je potrebno novo Vijeće sigurnosti, koje će biti zasnovano na stvarnim potrebama i organizirano na principima demokracije i ravnopravne zastupljenosti, a koje će u konačnici biti sposobno da odgovori postavljenim zadacima“, poručio je Gul.
Premijer Turske Recep Tayyip Erdogan u više navrata ukazao na neefikasnost mehanizma stalnog članstva u Vijeću sigurnosti, ističući kao primjer situaciju u Siriji. Erdogan poziva na reformu sistema funkcionisanja UN-a, podupirući to tvrdnjama da se svijet ne smije prepustiti volji pet povlaštenih članica.
Jačanje Generalne skupštine UN-a u odnosu na Vijeće sigurnosti, povećanje broja nestalnih članica i otvaranje Vijeća za mogućnost učešća u radu za sve članice UN-a, najčešći su zahtjevi strukturalne reforme UN-a.
Po samom osnivanju, UN se sastojao od 51 zemlje članice. Danas UN okuplja 193, članice te dvije sa statusom zemlje posmatrača.
Sjedište Ujedinjenih nacija nalazi se u New Yorku, a još četiri glavna ureda nalaze se u Ženevi, Den Haagu, Nairobiju i Beču. Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španski su šest zvaničnih jezika Ujedinjenih nacija.
(AA)