Od čega je umro Arafat Džaradat? Oko uzroka smrti mladog Palestinca u jednom izraelskom zatvoru i dalje se raspravlja. Ali tema je daleko šira od prostog medicinskoj objašnjenja.
Gdje počinje mučenje? I gdje ono prestaje? Oko toga sukobljavaju Izraelci i Palestinci nakon smrti tridesetogodišnjeg Arafata Džaradata u izraelskom zatvoru. Zajednički izvedena palestinsko-izraelska obdukcija pronašla je dva slomljena rebra. Da li je to posljedica maltretiranja? Ne, kažu Izraelci, oba rebra su polomljena kada su ljekari pokušali da ožive zatvorenika. Na drugoj strani, Palestinci govore o teškim podlivima na leđima preminulog, što je za njih znak da Džaradat mučen.
Za Liora Ben Dora, portparola izraelskog Ministarstva spoljnih poslova, jasno je kakve motive imaju Palestinci za te optužbe. On smatra da Palestinci koriste smrt Džaradata u političke svrhe. Optužbe da je zatvorenik preminuo od posljedica nasilja dio su palestinske hajke na Izrael. „Ali to nema veze sa stvarnošću“ kaže Ben Dor u razgovoru za DW.
Smrt u zatvoru
Istovremeno, pojedina pitanja još uvijek su bez odgovora. Po podacima palestinske nevladine organizacije Al Hak, 200 Palestinaca umrlo je u izraelskim zatvorima od 1967. godine. To je mnogo, a jedno od mogućih objašnjenja je tretman zatvorenika.
Lior Ben Dor upozorava na ozbiljnost situacije: „Oni koji se nalaze u izraelskim zatvorima su tamo jer su učestvovali u neprijateljskim i terorističkim napadima na Izrael i njegove stanovnike.“ Pojedini zatvorenici imaju informacije koje su nužne za zaštitu izraelskih građana. Oni se saslušavaju. „Čak i kada se pri tome koriste određene metode, one su uvijek u skladu sa internacionalnim konvencijama i međunarodnim pravom“, kaže Ben Dor.
Šavan Džabarin, direktor organizacije „Al Hak“, iznosi suprotan stav. Dio hapšenja zasniva se na optužbama poput onih za bacanje kamenja ili učestvovanje na demonstracijama. Drugi se u zatvoru drže iz administrativnih razloga. Ponekad i nema optužnice „da zatvorenici ne bi mogli da se brane“.
Mučenje kao politički alat
Organizacija za ljudska prava „B’Tselem“ dokumentovala je metode koje se koriste pri saslušanju, u izvještaju koji je objavljen 2010. Većina ćelija u kojima su zatvorenici smješteni prije saslušanja nemaju prozore. Četvrtina ispitanih zatvorenika, kažu u „B’Tselemu“, izvještavaju da je vazduh iz sistema ventilacije prehladan ili prevruć. Drugi se žale na smrdljive toalete i prljave dušeke i posteljinu. Tokom saslušanja, uhapšeni sjede na fiksiranoj stolici i jedva mogu da se pokreću. Neki od zatvorenika koje je ispitao „B’Tselem“ govore o višednevnim saslušanjima i lišavanju sna. Dobra trećina govori o vrijeđanju, jedna desetina o fizičkom nasilju.
Takve metode koriste se sasvim svjesno, piše palestinski list „Al Kuds“ u vezi sa smrću Arager Džaradata. „To nije ni rijetko, ni neuobičajeno, već proizilazi direktno iz okupacije. Iako mučenje potiče iz snaga bezbjednosti, oni imaju blagoslov i podršku političkih i pravnih instanci Izraela.“ I Šavan Džabarin misli na isti način: „Izraelski pritisak na palestinske zatvorenike sastavni je dio njegovog političkog arsenala.“
Po podacima „B’Tselema“, trenutno se u izraelskim zatvorima nalazi 4.600 Palestinaca. Na smrt Arafata Džaradata reagovali su jednodnevnim štrajkom glađu. Neki od njih će nastaviti sa štrajkom, pojedini i dugoročno. „Imam utisak da će lavina postati sve veća“, objašnjava Džabarin.
Intifada?
Izraelci optužuju Palestince i prije svega palestinske institucije da žele da privuku što više pažnje prije posjete američkog predsjednika Baraka Obame krajem marta. Mahmud Abas, predsjednik palestinske uprave, koristi tragediju za politički napad, piše izraelski list „Israel Havom“: „To je njegovo pravo, ali taj korak Palestinaca znači da se Ramala udaljava od svog proklamovanog stava saradnje sa Izraelom.“ Abas namjerno „podgrijava“ ovaj sukob, pišu izraelske novine.
Tome se Palestinci protive. List „Al Kuds“ pominje međunarodni sud u Hagu. Otkako je palestinskim institucijama dodijeljen status posmatrača u UN, Palestinci imaju tu mogućnost. Konflikt ima sve snažniju međunarodnu dimenziju. Mirni rasplet još uvek nije izvjestan. Posmatrači već govore o mogućnosti treće Intifade.
(DW)