Zbog velikog interesa javnosti u Bosni i Hercegovini, te velikog broja diskusija na temu načina izjašnjavanja o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti, agencija “Prizma istraživanja” provela je istraživanje o etničkom, odnosno nacionalnom izjašnjavanju građana na predstojećem popisu stanovništva u toj zemlji.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.563 građanina Bosne i Hercegovine, u oba entiteta, Brčko Distriktu, u 18 geografskih regiona i 52 općine u Bosni i Hercegovini. Kako je ocijenjeno, uzorak za ovo istraživanje dizajniran je na istim principima, kao i uzorak za probni popis stanovništva.
Nakon što se pitanje o etničkoj, odnosno nacionalnoj pripadnosti postavi potpuno otvoreno, bez unaprijed predloženih modaliteta odgovora, 81 posto građana BiH se opredijelilo za jedan od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati).
Tako je 32 posto ispitanih za sebe kazalo da su Bošnjaci, više od četiri posto su se izjasnili kao muslimani, 0,4 kao muslimani/Bošnjaci, 8,2 posto kao Hrvati i 1,7 posto kao katolici. Također, više od 21 posto građana izjasnili su se kao Srbi, a 20 posto kao Srbi/pravoslavci. Prema tom istraživanju 3,4 posto je Bosanaca, dok je oko jedan posto manjina ili ostalih.
S druge strane, građani koji su o nacionalnosti pitani, ali im nisu čitani mogući odgovori, to jeste Bošnjak, Hrvat, Srbin i ostali (kao što će raditi i službeni popisivači), dali su nešto drugačije odgovore.
Naime, 49,5 posto građana BiH nazvalo se Bošnjacima, 10,6 posto je Hrvata, a skoro 33 posto Srba. Bosanaca je oko 4,3 posto, manjina 0,6 posto, muslimana 0,4 posto, katolika 0,9 posto, dok se 0,8 posto građana nije htjelo izjasniti o navedenom pitanju.
U slučaju kada su građani pitani o nacionalnosti, ali su im je otvoreno ponuđeno da se izjasne kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, odgovori su, tvrde u agenciji koja je provela istraživanje, izgledali ovako.
Više od 53 posto ispitanika izjasnili su se kao Bošnjaci. Bilo je 8,8 posto Hrvata, te 35,2 posto Srba. Ostalih je bilo 1,7 posto, dok se jedan posto građana nije htjelo izjasniti.
“Ako se odgovori ispitanika, građana na sva tri pitanja ukrste sa odgovorima na pitanja o religijskoj pripadnosti, odnosno vjeroispovijesti, te pretpostavljajući da je u BiH upravo to najvažnija odrednica etničkog identiteta, možemo zaključiti da je treće pitanje, poluotvoreno pitanje sa modalitetima odgovora koji se čitaju, zapravo daje najtačniju sliku o etničkoj, odnosno nacionalnoj strukturi ispitanika, odnosno građana”, navode iz agencije “Prizma istraživanja”.
Ovi rezultati, pojašnjava se, pokazuju da građani iz sva tri konstitutivna naroda pokazuju slične znakove zbunjenosti oko izjašnjavanja vezano za svoju etničku, odnosno nacionalnu pripadnost.
“Mišljenja smo da toj zbunjenosti značajno doprinosi i javna diskusija koja je koncetrisana na političke, a ne na stručne, odnosno metodološke aspekte problema”, navedeno je.
(Anadolija)