Piše: Mr. Osman Smajlović
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravljao je pogrešna shvatanja kod pojedinaca i u zajednici. Adi b. Hatim, Allah njime bio zadovoljan, rekao je: “Kada je objavljeno: ‘… dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore…’, uzeo sam crni i bijeli konac i stavio pod jastuk. Noću sam ih gledao i nisam mogao razlikovati. Sljedećeg jutra došao sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i to mu ispričao, a on reče: ‘To je samo crnina noći i bjelina dana.’” (Buhari) Iz hadisa se može uvidjeti da je Adi pogrešno shvatao ajet, pa mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravio shvatanje riječima: “To je samo crnina noći i bjelina dana.”
Enes b. Malik, Allah njime bio zadovoljan, prenosi kako je jedan pustinjak počeo pomokriti u džamiji, pa su se ashabi prema njemu uputili, ali je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte ga prekidati!” Zatim je naredio da se donese kanta vode, pa je polivena na to mjesto. (Buhari) Ovaj pustinjak došao je iz pustinje u kojoj su na drugačiji način razumijevali način obavljanja nužde i smatrali su da mogu obaviti nuždu u svakom slobodnom prostoru. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ispravio je njegovo krivo poimanje riječima: “Doista ove džamije nisu prikladne za bilo šta od mokraće ili prljavštine, nego su za zikr, spominjanje Allaha, namaz i čitanje Kur’ana.” (Muslim)
Poslanička praksa u ispravljanju krivih shvatanja manifestuje se u mijenjanju prethodnog krivog shvatanje, proširivanju prethodnog shvatanja i unošenju raznolikosti u prethodno shvatanje.
Mijenjanje prethodnog krivog shvatanja
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mijenjao je prethodno krivo shvatanje tako što ga je dokidao drugim novim ispravnim shvatanjem. A primjeri za to su sljedeći:
- Pomaganje nepravednika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pomozi svome bratu, bio on nasilnik ili se njemu učinilo nasilje!” “Allahov Poslaniče!”, rekoše prisutni, “onoga kome je učinjeno nasilje pomažemo, a kako ćemo pomoći onoga ko čini nasilje?” “Tako što ćete ga spriječiti da čini nasilje”, reče on. (Buhari) Pomaganje brata muslimana prvenstveno podrazumijeva pomagati mu kada mu se čini nepravda, odnosno kada je u pravu. Međutim, dodato je novo shvatanje, a to je pomaganje muslimana kada čini nepravdu na način da se spriječi u činjenju nepravde. I na taj način u potpunosti se dokida poimanje Arapa u vremenu džahilijeta, prije islama, o bezrezervnom pomaganju sunarodnjaka kada je u pravu, kad mu se čini nepravda, i kada nije u pravu, kada on čini nepravdu.
- Istinska snaga. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nije snažan onaj koji (u hrvanju) sve obara, već je snažan onaj koji se u srdžbi zna savladati.” (Buhari) Ljudi poimaju istinsku snagu u obliku fizičke snage. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, promijenio je to shvatanje rekavši da je snažan onaj koji se zna savladati u srdžbi.
- Poimanje opstanka i nestanka. Aiša, Allah bio njome zadovoljan, kazuje: “Zaklali su ovcu, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Šta je od nje ostalo?’ Rekla sam: ‘Ništa od nje nije ostalo osim plećke.’ Na to je on rekao: ‘Ostalo je sve osim njene plećke.’” (Tirmizi, vjedodostojan) Ljudi vezuju opstanak i nestanak određene stvari za materijalno postojanje ili nestanak. Ono što je materijalno, ono i postoji i ostat će. Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, izmijenio je to krivo shvatanje. Pojasnio je da su dobra djela trajna i da ona ostaju, iako nekada zahtijevaju nestanak materijalnog. Dakle, u ovom slučaju ostalo je ono što je udijeljeno od ovce, a plećka, neznatan dio, koji nije udijeljen, prestao je da postoji.
- Mjerilo vrednovanja. “Neki je čovjek prošao pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Šta kažete za ovog čovjeka?’ ‘On zaslužuje’, rekoše oni, ‘da mu se djevojka, ako je zaprosi, da za suprugu, da mu se, ako nešto zatraži, izađe u susret, i da se, kada govori, sasluša.’ Poslije tih njihovih riječi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušutio je. Nakon toga, pored njih je prošao jedan siromašan musliman, pa ih Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ‘A šta kažete za ovoga?’ ‘On ne zaslužuje’, odgovoriše oni, ‘da mu se djevojka, ako je zaprosi, da za suprugu, niti da mu se, ako nešto zatraži, izađe u susret, niti da se, kada govori, sasluša.’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: ‘Ovaj je bolji od Zemlje pune onih!’” (Buhari) U većini slučajeva mjerilo vrednovanja ljudi jeste njihova pozicija u društvu, bogatstvo i slično. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da je ispravno mjerilo dobrota osobe kod Allaha i pokornost Njemu.
Slično značenje nalazimo u sljedećem hadisu. “Jedna žena dojila je svoga sina, a pored nje je naišao konjanik. Ona, i dalje dojeći dijete, reče: ‘Moj Allahu, ne usmrti mi sina dok ne bude poput ovoga.’ ‘Moj Allahu, nemoj me učiniti poput njega’, reče dijete i nastavi dojiti. Potom je provedena neka žena koju su vukli i poigravali se njome, pa je dječakova majka rekla: ‘Moj Allahu, ne učini mi dijete poput ove!’ ‘Moj Allahu, učini me poput ove’, reče dijete’, a potom nastavi: “Što se tiče jahača, on je nevjernik, a što se tiče one žene, za nju govore: ‘Ti činiš blud!’, a ona govori: ‘Meni je dosta Allah!’, i govore: ‘Ti činiš blud!’, a ona govori: ‘Meni je dosta Allah!’, i govore: ‘Ti kradeš!’, a ona govori: ‘Meni je dosta Allah!’” (Buhari) Poruka hadisa je da je bolja žena ropkinja, vjernica, koju je potvorio bogat nevjernika ugledan u društvu, oholnik, nepravednik.
Proširivanje prethodnog shvatanja
Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, prihvatao bi prethodno shvatanje, a potom bi mu pridodao novo, ispravno shvatanje.
- Povodi pobjede. Sa’d, Allah njime bio zadovoljan, smatrao je da on ima prednost nad drugim, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da li ste vi pomognuti ili orskrbom darovani zbog nečega drugog ili zbog nemoćnih među vama?” (Buhari) Sa’d, Allah njime bio zadovoljan, smatrao je da on ima prednost nad drugim zbog svoje snage i hrabrosti u ratovanju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da pobjeda isključivo dolazi od Allaha i da nemoćni i slabi, uprkos svojoj slabosti, bivaju povodom pobjede i opskrbe radi njihove dove, pokornosti i poniznosti Allahu.
- Poimanje nagrade. “… čak je intimni odnos sa supružnikom sadaka.” Ashabi upitaše: “Zar će neko od nas imati nagradu za to što je zadovoljio svoju strast?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: “Zar ne bi imao grijeh ako bi to uradio na nedozvoljen način?” “Imao bi, Božiji Poslaniče”, rekoše ashabi. Na to Poslanik reče: “Kada zadovolji potrebu na halal način, zaista će imati nagradu.” (Muslim) Ponekad se kod ljudi ograniči poimanje nagrade na ibadet, kao i da se nagrada ne može vezivati za stvari koje sadrže i upražnjavanje ljudskog nagona i strasti. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da uobičajene dozvoljene stvari postaju ibadet i predmet nagrade ako se čine iskreno, radi Allaha.
- Musliman, vjernik i muhadžir. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Da li znate ko je musliman?” Prisutni rekoše: “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.” Na to on reče: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruke mirni drugi muslimani.” Zatim je upitao: “Da li znate ko je vjernik?” Ashabi rekoše: “Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.” “Vjernik je onaj od koga su bezbjedni životi i imeci drugi ljudi. A iseljenik (muhadžir) jeste onaj koji napusti zlo i u potpunosti ga kloni”, reče Poslanik. (Ahmed, vjerodostojan) Musliman i vjernik, u percepciji ljudi, jeste onaj koji vjeruje u Allaha i Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a muhadžir je onaj koji se preseli u drugo mjesto radi svoje vjere. Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, pridodao je tome novo poimanje islama, imana i hidžre: bezbjednost od jezika i ruku, bezbjednost života i imetka, kao i izbjegavanje zla i grijeha.
- Značenje šehida. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Koga smatrate šehidom?” Prisutni rekoše: “O Božiji Poslaniče! Šehid je onaj ko pogine na Allahovom putu.” Na to Poslanik reče: “U tom slučaju doista je malo šehida u mom ummetu.” Ashabi upitaše: “Ko su oni, o Božiji Poslaniče?”, a on odgovori: “Šehid je onaj ko pogine na Allahovom putu. Šehid je onaj ko umre na Allahovom putu. Šehid je onaj ko umre od kuge. Šehid je onaj ko umre od stomačne bolesti.” (Muslim) Pored uobičajnog poimanja šehida, a to je onaj koji pogine na Allahovom putu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dodao je nove kategorije šehida.
- Istinski stid. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Stidite se Allaha istinskim stidom. Onaj koji se stidi Allaha istinskim stidom, neka čuva svoju glavu i misli koje se u glavi vrte, svoj stomak i ono što u njega stavlja i neka se stalno sjeća smrti i ništavnosti. Onaj ko istinski želi ahiret, ostavit će ukrase ovoga svijeta. Onaj ko uradi prethodno, on se uistinu stidi Allaha istinskim stidom.” (Tirmizi, vjerodostojan) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, proširio je u prethodnom hadisu značenje istinskog stida od Allaha.
Raznolikost prethodnog shvatanja
Prihvatanje prethodnog shvatanja i dodavanje novog koje nije u vezi sa prethodnim, naprotiv neovisno je samo po sebi iako potpada pod prethodno shvatanje možemo ilustrirati u sljedećim primjerima
- Neplodnost. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je prisutne: “Koga smatrate neplodnim?”, a oni su odgovorili: “To je onaj koji ne može imati djecu.” Odgovorio je: “Nije to taj, već onaj kome nije umrlo dijete za njegova života.” (Muslim) Odgovor ashaba o osobi koja je neplodna bio je u duhu onoga što su poimali i što je bilo rasprostanjeno među njima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo je dodatno različito poimanje neplodnosti koje se odnosi na muškarca i ženu kojima nije umrlo dijete za njihovog života, pa da bude nagrađen za gubitak djeteta i da mu bude zalog na ahiretu.
- Istinski bankrot. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je prisutne: “Znate li vi ko je bankrot?” Ashabi odgovoriše: “Bankrot je kod nas onaj koji nema ni novca ni robe.” Allahov Poslanik reče: “Bankrot u mom ummetu je onaj ko dođe na Sudnji dan s namazom, postom i zekatom, ali je uvrijedio onog, potvorio ovog, zakinuo onog, prolio krv ovog, udario onog, pa će se svakom od njih dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela prije nego što se svima oduži, onda će se uzeti od njihovih loših djela i prebaciti na njega, pa će se onda strovaliti u Vatru.”(Muslim) Osoba koja je bankrotirala ustvari je osoba koja je izgubila svoj imetak. Međutim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve selem, pojasnio je drugo različito poimanje bankrota: osoba koja dođe na Sudnji dan sa mnogo dobrih djela pa ih izgubi radi svojih grijeha i nepravde prema ljudima.
• Istinski škrtica. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Škrtica je onaj koji ne donese salavat na mene kada se spomenem u njegovom prisustvu.” (Tirmizi, vjerodostojan) Termin škrtost poznat je ljudima. U ovom hadisu navodi se dodatno značenje škrtice, a to je ona osoba u čijem se prisustvu spomene Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a ona ne kaže “sallallahu alejhi ve sellem” i slično. Škrt je do te mjere da mu je teško donijeti salavat na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. - Istinsko bogatstvo. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nije bogatstvo u mnoštvu ovosvjetskih dobara, već je bogatstvo – bogatstvo duše!” (Buhari) Ljudi u stvarnosti poimaju istinsko bogastvo u mnoštvu imetka i dunjalučkih dobara. Međutim, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio je da je istinsko bogatstvo zapravo bogatstvo duše, i duševno zadovoljstvo onim što se posjeduje, bez pohlepe.
- Najgori kradljivac. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najgori kradljivac je onaj koji potkrada svoj namaz.” Prisutni upitaše: “O Božiji Poslaniče! Kako potkrada svoj namaz?”, a on odgovori: “Tako što ne upotpunjava rukū i sedždu.” (Ibn Hibban, vjerodostojan) Kradljivac u percepciji ljudi je onaj koji krade imetak drugih ljudi. Ovaj hadis ukazuje na to da je kradljivac onaj koji potkrada sam sebe, svoj namaz, i sam sebi šteti na ahiretu.
El-Asr, br. 126.