- Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko posjeti bolesnika kojem još uvijek nije došla smrt i sedam puta kod njega izgovori:
‘Es’elullahel-‘Azim Rabbel-‘Aršil-‘azim en ješfike!
Molim Veličanstvenog Allaha, Gospodara Arša veličanstvenog, da te izliječi!’ – takvoga će Allah izliječiti od te bolesti.’” Ebu Davud i Tirmizi, koji kaže je hadis hasen, a Hakim je o ovom hadisu rekao: “Ovo je vjerodostojan hadis po kriterijima imama Buharija.”
Dokumentacija hadisa
Hadis je hasen. Ebu Davud, 3106, Tirmizi, 2083, i Hakim, 1/342, bilježe ga od Ebu Halida, koji ga prenosi od Minhala b. Amra, a on od Seida, a on od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma.
Kažem: Lanac prenosilaca ovog hadisa je dobar. Njegovi prenosioci su pouzdani, osim Minhala b. Amra koji je saduk – prihvatljiv.
Propisi, pouke i poruke
– Bez obzira koliko bilo veliko ono što čovjek traži od Uzvišenog Allaha, Njemu ništa nije ni veliko ni teško da to ne bi mogao dati.
– Uzvišeni Allah odaziva se dovama koje Mu upućuju Njegovi robovi i obveseljava ih ispunjenjem onoga što traže.
– Kod koga se prouči navedena dova, Allah će ga izliječiti od bolesti od koje boluje, kako je to u hadisu potvrdio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je govorio istinu, a i čija je istinoljubivost potvrđena.
- Također, od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao kod nekog beduina da ga obiđe (zbog bolesti), a običavao je pri posjeti bolesniku reći:
“La be’se, tahurun inšallah!
Nije to ništa (ne bilo opasno), to je čišćenje, uz Allahovu pomoć!” Buhari.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Buhari, Fethul-Bari, 6/624.
Manje poznata značenja
– to je čišćenje – tvoja te bolest, uz Allahovu pomoć, čisti od grijeha i ona je iskup za tvoja loša djela.
Propisi, pouke i poruke
– Nema smetnje da vođa i predvodnik jednog naroda obiđe bilo kojeg bolesnog pojedinca iz svoga naroda, pa makar se radilo i o grubom i neodgojenom beduinu. Isto tako, vrijednost i ugled jednog učenjaka neće umanjiti to što će posjetiti nekog neznalicu s ciljem da ga poduči i da ga podsjeti na ono što će mu koristiti. Prilikom posjete treba ga savjetovati da bude strpljiv i da se ne srdi zbog Allahove odredbe, pa da se onda Uzvišeni Allah zbog toga rasrdi na njega.
– Onome ko obiđe bolesnika pohvalno je i poželjno da ga pokuša utješiti i odagnati njegovu brigu zbog bolesti, te da ga podsjeti na veliku nagradu koja ga očekuje zbog iskušenja kroz koje prolazi.
– Hadis nam ukazuje na veliku pažnju i brigu koju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posvećivao svojim drugovima, te govori da se on raspitivao o njima s ciljem da sazna njihovo stanje kako bi ih posjetio i proučio im dovu za svako dobro.
- Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je melek Džibril došao kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Muhammede, žališ se (da si bolestan)?” “Da”, odgovori Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. On (Džibril) reče: “Bismillahi erkike min kulli šejin ju’zike, min šerri kulli nefsin ev ‘ajnin hasidin, Allahu ješfike, bismillahi erkike!
U ime Allaha te liječim (rukju ti učim) od svega onoga što te uznemirava i od zla svake duše ili oka koje zavidi, Allah će te izliječiti! U ime Allaha te liječim (rukju ti učim)!” Muslim.
Dokumentacija hadisa
Bilježi ga Muslim, 2186.
Propisi, pouke i poruke
– Dozvoljeno je učiti rukju izgovaranjem Allahovih imena i atributa.
– Prilikom učenja rukje i raznih dova, treba više puta ponavljati riječi dove.
– Dozvoljeno je da musliman drugome uči šerijatski validnu i dozvoljenu rukju, kao što mu je, isto tako, dozvoljeno da rukju uči samome sebi.
– Bliskom prijatelju čovjeka kojeg zadesi neka nevolja koju teško podnosi, dozvoljeno je da se raspita o njegovom stanju.
– Kada bolesnik bude upitan o svom stanju i bolesti od koje boluje, odgovor koji dadne neće se smatrati jadikovanjem.
– Hadis potvrđuje da zavist na čovjeka itekako može ostaviti utjecaj, kao što potvrđuje i da oko urokljivca može negativno djelovati na određenu osobu. Zbog svega toga, Džibril, alejhis-selam, tražio je od Uzvišenog Allaha da Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zaštiti od svega toga.
- Ebu Seid el-Hudri i Ebu Hurejra, radijallahu anhuma, kazuju da su bili svjedoci kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko izgovori: ‘La ilahe illallahu vallahu ekber – nema boga osim Allaha, Allah je najveći!’, njegov Gospodar potvrdi istinitost onoga što je rekao i kaže: ‘La ilahe illa Ene, ve Ene ekber – nema boga osim Mene i Ja sam najveći!’ A kada čovjek kaže: ‘La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh – nema boga osim Allaha, On je jedini i On nema sudruga!’, Allah na to kaže: ‘La ilahe illa Ene vahdi, la šerike li – nema boga osim mene Jednog i Jedinog, i Ja nemam sudruga!’ Kada čovjek izgovori: ‘La ilahe illallahu lehul-mulku ve lehul-hamdu – nema boga osim Allaha, Njemu pripada apsolutna vlast i sva zahvala!’, On kaže: ‘La ilahe illa Ene, lijel-mulku ve lijel-hamdu – nema boga osim Mene, Meni pripada apsolutna vlast i sva zahvala!’ A kada čovjek izgovori: ‘La ilahe illallahu, ve la havle ve la kuvvete illa billah – nema boga osim Allaha, i nema moći niti snage osim Njegove!’, On kaže: La ilahe illa Ene ve la havle ve la kuvvete illa bi – nema boga osim Mene, i nema moći niti snage osim Moje moći i Moje snage!’” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, još je rekao: “Ko izgovori ove riječi u vrijeme svoje bolesti, pa nakon toga umre, takvoga Vatra neće doticati.” Tirmizi i kaže da je hasen.
Dokumentacija hadisa
Hadis je vjerodostojan. Bilježe ga Tirmizi, 3430, Ibn Madža, 3794, Ibn Hibban, 2325, i drugi, preko Ebu Ishaka, a on od Egarra Ebu Muslima koji je rekao: “Ja potvrđujem da su Ebu Seid i Ebu Hurejra, radijallahu anhuma, svjedočili kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao…”, pa je onda naveo hadis.
Rekao je Tirmizi: “Ovaj je hadis hasen garib. Prenosi ga i Šu‘be od Ebu Ishaka, a on od Egarra Ebu Muslima, a on od Ebu Hurejre i Ebu Seida skoro identičnog značenja poput ovog hadisa, međutim, Šu‘be ga ne veže direktno za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Bundar nam je pričao da mu je ovu predaju prenio Muhammed b. Džafer od Šu‘be.”
Kažem: Ovaj lanac prenosilaca je ispravan. Šu‘be ga je prenio od Ebu Ishaka prije nego što je ovaj počeo miješati hadise, a to što ga Šu‘be nije vezao direktno za Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ne utječe na ispravnost ovog hadisa jer je sadržaj hadisa takav da se nešto slično ne može reći po vlastitom mišljenju i nahođenju, već mu izvorište mora biti objava, tj. riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Ono što pojačava vjerodostojnost ovog hadisa jeste i činjenica da je Ebu Ishakova merfu predaja (kao riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem) u djelu El-Muntehab minel-musned, 945, popraćena i riječima Abda b. Humejda koji je rekao:
“Pričao nam je Musab b. Mikdam, da je njemu pričao Israil od Ebu Džafera el-Ferraa, a on od Egarra, pa je onda spomenuo predaju koja je identična predaji Ebu Ishaka, s tim da je u njoj još dodao: ‘Onaj ko izgovori ove riječi u vrijeme svoje bolesti, a zatim umre, takav neće ući u džehennemsku vatru.’”
Ovaj lanac prenosilaca je dobar. Svi prenosioci u njemu su pouzdani i svi spadaju u onu skupinu prenosilaca od kojih je hadise prenosio imam Muslim, izuzev Ebu Džafera el-Ferraa od koga Muslim nije uzimao hadise, ali koji je također generalno pouzdan.
Propisi, pouke i poruke
– Kada vjernika, muslimana, zadesi neka bolest, on se nalazi u takvoj situaciji u kojoj zasigurno shvata da se polahko rastaje sa dunjalukom i da putuje ka Allahu i onome što je On pripremio za Svoje bogobojazne i pokorne robove.
– Uzvišeni Allah voli da Ga vjernici hvale i veličaju onako kako to On i zaslužuje.
– Ko priželjkuje susret sa Allahom, i Allah priželjkuje susret s njim. Takvome je Allah pripremio ugodan prijem i obezbijedio Kuću blagostanja i vječnosti.
_____________
Iz knjige “Radost pogleda” komentar djela “Rijadus-salihin”
Autor: Selim b. ‘Id el-Hilali
Preveo: Amir Durmić
Redaktura: Abdulvaris Ribo
Šerijatska recenzija: dr. Safet Kuduzović
______________