Piše: Hfz. Edin-ef. Redžepović
Selam je pozdrav muslimana koji je utemeljen na Kur’anu i sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jedno od Allahovih lijepih imena jeste Es-Selam, a znači izvor mira i sigurnosti. Uzvišeni Allah je izvor mira i izvor sigurnosti. Jedno od imena Dženneta je Darus-selam – Kuća mira. Nazivanje selama je praksa bogobojaznih i čestitih Allahovih robova. Zbog toga muslimani nazivaju selam jedni drugima i na taj način žele jedni drugima svako dobro, mir i spas. Analizirajući hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, možemo vidjeti da je prvi pozdrav na ovom svijetu bio upravo islamski pozdrav, poznat kao selam, na što se ukazuje u hadisu koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada je Uzvišeni Allah stvorio Adema, alejhis-selam, naredio mu je: ‘Idi i onoj grupi nazovi selam!’, a to je bila grupa meleka koja je sjedila, ‘pa slušaj šta će ti odgovoriti, jer će to biti tvoj pozdrav i pozdrav tvoga potomstva!’ Adem, alejhis-selam, otišao je i rekao im: ‘Es-selamu alejkum!’, a oni su mu odgovorili: ‘Es-selamu alejke ve rahmetullah!’” (Muslim, 2841)
Kur’an o selamu
Allah Uzvišeni kaže: “A kada ulazite u kuće, vi pozdravite ukućane njene pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim.” (En-Nur, 61)
“Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepšim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite.” (En-Nisa, 86)
“I oni će stanovnicima Dženneta viknuti: ‘Mir vama!’” (El-A’raf, 46)
Selam će biti jedini pozdrav stanovnika Dženneta.
Hadis o selamu
Abdullah b. Amr, radijallahu anhu, prenosi da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koji je islam najbolji?”, a on mu je odgovorio: “Nahraniti gladnoga i nazivati selam onome koga poznaješ i onome koga ne poznaješ!” (Buhari, br. 12)
Dakle, selam nije ograničen samo na naše prijatelje ili one koje poznajemo, nego ga je propisano nazivati svim muslimanima: onima koje znamo i onima koje ne znamo.
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nećete ući u Džennet, sve dok ne budete vjerovali; a nećete vjerovati sve dok se ne budete međusobno voljeli. Želite li da vas uputim šta da činite da biste se međusobno voljeli? Širite selam među sobom!” (Buhari, br. 54)
Abdullah b. Selam, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “O ljudi, nazivajte selam, hranite gladne i klanjajte kada svijet spava, u Džennet ćete smireni ući (sa selamom).” (Tirmizi, br. 2485, vjerodostojan)
Širenje selama znači da se selam često naziva i da se ljudi ne suzdržavaju u tome. Nažalost, među muslimanima je došlo do velike otuđenosti i razjedinjenosti. Često možemo vidjeti čovjeka kako prolazi pored svoga brata muslimana, ali mu ne naziva selam. S druge strane, neki se pak čude kada im selam nazove osoba koju ne poznaju.
Kako nazvati selam
Imran b. Husajn, radijallahu anhu, prenosi da je jedan čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “Es-selamu alejkum!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je na selam, pa je, nakon što je pridošli sjeo, rekao: “Deset!” Nakon toga došao je drugi čovjek i rekao: “Es-selamu alejkum ve rahmetullah!”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je na selam, pa je, nakon što je pridošli sjeo, rekao: “Dvadeset!” Nakon toga došao je treći čovjek i rekao: “Es-selamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuh!” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je na selam, pa je, nakon što je pridošli sjeo, rekao: “Trideset!” (Ebu Davud, br. 5195; Tirmizi, br. 2689, vjerodostojan)
Bolji je onaj koji prvi nazove selam
Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Muslimanu nije dozvoljeno da izbjegava svog brata više od tri noći. Susretnu se pa se svaki okreće na drugu stranu, a bolji od njih dvojice je onaj koji prvi nazove selam.“ (Buhari, br. 6077; Muslim, br. 2560)
Nazvati selam je sunnet, a odvratiti na njega vadžib – obaveza, onaj koji prvi nazove selam ima veću nagradu, na što se ukazuje u spomenutom hadisu.
Ko i kada treba nazvati selam
- Mlađi naziva selam starijem. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mlađi naziva selam starijem, prolaznik onom koji sjedi i mala skupina velikoj.” (Buhari, br. 6321; Muslim, br. 2160)
- Jahač naziva selam pješaku, pješak onom ko sjedi, mala skupina većoj. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Jahač naziva selam pješaku, pješak naziva selam onom ko sjedi, a mala skupina velikoj.” (Buhari, br. 632)
Hadis pojašnjava ko je preči da nazove selam.
Prvo: Jahač naziva selam pješaku, jer je jahač na višem položaju, pa to što prvi naziva selam ukazuje na njegovu poniznost prema bratu muslimanu u trenutku u kojem se nalazi na fizički višem položaju, što će dovesti do veće ljubavi među njima.
Drugo: Pješak naziva onome ko sjedi jer se poredi sa onim ko ulazi u kuću ili pak zbog toga što je onome ko sjedi teško da svima koji prolaze naziva selam, tako da, zbog poteškoće, nije ni dužan prvi nazivati selam onome koji prolazi.
Treće: Malobrojna skupina naziva većoj, kao vid poštovanja prema ovom džematu.
Četvrto: Mlađi naziva starijem jer stariji ima veća prava.
Ukoliko bi se desilo da malobrojnija skupina bude nemarna i ne nazove selam, onda će nazvati mnogobrojnija, ako bi se desilo da mlađi čovjek bude nemaran, onda neka selam nazove stariji i neće ostaviti selam. Ovo ne znači da je haram ako bi stariji nazvao selam mlađem, nego samo govori o tome da je mlađi preči da prvi nazove selam, a ako ne bi poselamio, onda neka stariji nazove selam, a nije sporno ni kada bi prvi nazvao, jer u hadisu Ebu Umame stoji: “Allahu najdraži ljudi su oni koji prvi nazivaju selam.” (Hadis je vjerodostojan, a bilježe ga Ebu Davud, br. 5197, i ovo je njegova verzija, i Tirmizi, br. 2694.)
Dakle, kod Allaha je bolji onaj ko prvi nazove selam, a u drugom hadisu stoji: “A bolji od njih dvojice je onaj ko prvi nazove selam” (Buhari, br. 6077; Muslim, br. 2560, i ovo je njegova verzija). (Ibn Usejmin, Šerhu Rijadis-salihin, 4/408–409)
- Nazivanje selama prilikom ulaska u kuću. Allah Uzvišeni kaže: “A kada ulazite u kuće, vi pozdravite ukućane njene pozdravom od Allaha propisanim, blagoslovljenim i lijepim” (En-Nur, 61). Nazivanje selama svojoj porodici je sunnet i također donosi bereket u kuću.
- Nazivanje selam pri dolasku i odlasku. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad neko od vas priđe skupini ljudi, neka im nazove selam, pa kada bude htio da ode, neka nazove selam, jer prvi put nije ništa preči od drugog.” (Ebu Davud, br. 5208; Tirmizi, br. 2706, vjerodostojan)
- Nazivanje selama djeci. Sabit el-Bunani prenosi da je Enes b. Malik, radijallahu anhu, prošao pored djece i nazvao im selam, a onda rekao: “Ovako je činio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.” (Buhari, br. 6247)
- Dozvoljeno je ustati pridošlom iz poštovanja i počasti. Rekao je Ebu Seid, radijallahu anhu, da je jevrejsko pleme Kurejza pristalo da im presudi Sa’d b. Muaz pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao po njega, a kada je došao, rekao je: “Ustanite vašem prvaku!” ili je rekao: “Najboljem među vama!” (Buhari, br. 6262, i ovo je njegova verzija; Muslim, br. 1768)
Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Nikog nisam vidjela da je toliko sličan Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u svojoj skrušenosti, ahlaku i vladanju od Fatime, radijallahu anha. Kada bi ona došla kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, on bi ustao da je dočeka, uzeo bi je za ruku, poljubio je i smjestio pored sebe. A kada bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao kod nje, ustala bi da ga dočeka, uzela bi ga za ruku, poljubila ga i našla mu mjesto pored sebe.” (Ebu Davud, br. 5217; Tirmizi, br. 3872, vjerodostojan)
- Zabranjeno je ustati onom koga raduje da mu drugi ustaju. Muavija, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Koga raduje da ljudi pred njim ustaju, neka sebi pripremi mjesto u Vatri.” (Ebu Davud, br. 5229; Tirmizi, br. 2755, i ovo je njegova verzija)
- Dozvoljeno je poselamiti određenu osobu preko druge osobe. Aiša, radijallahu anha, prenosi da joj je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Džibril ti, uistinu, upućuje selam!” Ona je odgovorila: “Alejhis-selamu ve rahmetullah! – Neka je na njega Allahov selam i Njegova milost!” (Buhari, br. 6253). U hadisu se nalazi dokaz da je slanje selama legitimno i da je zadužena osoba dužna prenijeti taj emanet. Ova praksa slanja selama posredstvom druge osobe uveliko je zastupljena među našim muslimanima.
El-Asr, br. 108.