U Siriji će sljedeći mjesec biti održani predsjednički izbori, potvrdio je parlament te zemlje, ali se očekuje da će moć zadržati sadašnji predsjednik Bashar al-Assad.
Ne očekuje se da će se Assad suočiti s ozbiljnim protivljenjem usprkos kontinuiranom sukobu i rastućoj ekonomskoj krizi.
Nakon 10 godina rata sirijska vlada kontrolira većinu velikih populacijskih centara u zemlji. Oko 400.000 ljudi je ubijeno, a više od polovine Sirijaca raseljeno.
– Izbori za predsjednika, koji će obnašati sedmogodišnji mandat, bit će održani 26. maja – kazao je predsjednik parlamenta Hamouda Sabbagh.
Budući kandidati za izbore moći će se registrirati od ponedjeljka, dok će Sirijci u inostranstvu moći glasati u ambasadama 20. maja, prenosi BBC.
To su drugi predsjednički izbori koji se održavaju tokom građanskog rata. Na prethodnim izborima 2014. godine – koje su protivnici u Siriji, te Sjedinjene Američke Države i Evropska unija odbacili kao nedemokratske i nelegitimne – Assad je osvojio 92 posto glasova.
Glasanje 2014. godine bilo je ujedno i prvi put u desetljećima da se neko drugi, osim člana porodice Assad, smio kandidirati za predsjednika u Siriji. No, druga dva kandidata nisu bila poznata i dobili su malo publiciteta.
Na posljednjim predsjedničkim izborima 2014. godine nije se sumnjalo u rezultat, ali se sumnjalo u budućnost predsjednika Assada. Tada je još uvijek bilo moguće da ga se porazi i otjera s vlasti.
Vojno se njegova situacija sada čini sigurnom s glavnim gradovima pod njegovom kontrolom, ali i dalje zavisi od ruske i iranske podrške.
Ekonomija zemlje je u teškom stanju što izaziva nove nemire u nekoliko regija. Predsjednikov najuži krug također je pokazao znakove lomljenja. No, do sada nije pokrenut niti jedan alternativni politički proces koji bi zamijenio trenutnu strukturu moći i izložio njegovu vladavinu ozbiljnom riziku.
Prošli mjesec UN-ov specijalni izaslanik u Siriji kazao je BBC-u da je vidio rijetki “prozor mogućnosti” za prekid vatre širom zemlje jer se linije više nisu pomicale, ali je Geir Pedersen dodao da bi rat mogao potrajati i naredno desetljeće ako se propusti ova šansa.
Pozvao je sve zaraćene strane da na “korak po korak” pristupe izgradnji povjerenja i postizanju dogovorenog rješenja.
Pedersen radi na reformi sirijskog ustava kao dijela političkog procesa koji se vodi do izbora, a koji nadziru Ujedinjene nacije. Međutim, u januaru je rekao da je postignut mali napredak zbog nedostatka “istinskog angažmana” Sirije.
Uslijedile su optužbe Sjedinjenih Američkih Država i drugih zapadnih zemalja da je Sirija namjerno odgađala nacrt novog ustava kako bi izbjegla održavanje predsjedničkih izbora 2021. godine pod nadzorom UN-a.
(FENA)