Narodna skupština Republike Srpske i generalno politički vrh RS-a ušli su u sukob s visokim predstavnikom Valentinom Inzkom nakon što je on zatražio da budu oduzeta priznanja dodijeljena osuđenima za ratne zločine. Sada se nameće pitanje posljedica ukoliko NSRS odbije zahtjev Inzka.
Riječ je o civilizacijskom činu koji nikome ne bi trebao biti sporan, ali je rukovodstvo RS-a najavilo da neće prihvatiti Inzkov zahtjev. Visoki predstavnik je dao rok od tri mjeseca za oduzimanje priznanja, ali nije kazao šta će uraditi ako to ne bude učinjeno.
Jedna od mjera o kojoj se već duže vrijeme svakako špekulira, jeste uvođenje sankcija EU pojedincima iz RS-a.
U EU postoje mehanizmi za to. Osim toga, u posljednje vrijeme sve je veća spremnost da se pojača borba protiv veličanja ratnih zločina, govora mržnje, te generalno kršenja ljudskih prava bilo koje vrste.
Naša država je jedna od rijetkih evropskih zemalja o kojoj postoji zvaničan akt EU o potencijalnim sankcijama pojedincima. Riječ je o dokumentu koji je usvojen 2011. godine, a svake se produžava.
Okvir za sankcije već postoji
Naime, 21. marta 2011. EU je usvojila okvir koji omogućava izricanje restriktivnih mjera protiv određenih fizičkih i pravnih osoba čije djelovanje podriva suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu osobnost Bosne i Hercegovine.
Također, može biti kažnjeno djelovanje koje ozbiljno ugrožava sigurnosnu situaciju ili potkopava Dejtonski sporazum i njegove anekse, uključujući mjere uspostavljene u provedbi sporazuma.
Takvim pojedincima EU može uvesti zabranu ulaska na teritoriju EU i zamrznuti im imovinu na teritoriji unije. Ovaj dokument trebao bi ponovo biti produžen u martu 2021. Da li će na njega biti dodata imena pojedinaca iz RS-a zavisi od njihovog ponašanja, ali i od toga hoće li za to postojati dogovor zemalja članica EU.
Osim toga, EU ima i druge mehanizme za nametanje sankcija pojedincima širom svijeta, uključujući BiH. Jedan od njih je dokument koji je usvojen u decembru 2020. po uzoru na američki Magnitsky Act.
Ovim dokumentom zvaničnog naziva “Akcioni plan za ljudska prava i demokratiju” Evropska unija dobila je dodatne mehanizme sankcionisanja pojedinaca zbog kršenja ljudskih prava. Ove potencijalne mjere također obuhvataju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.
Sankcije bi se, prema tom aktu, mogle primijeniti na počinitelje djela poput genocida, zločina protiv čovječnosti, ubistava i proizvoljnih hapšenja. Ostala kršenja mogla bi biti kažnjena ako se smatraju raširenim i sistematičnim ili na drugi način ozbiljno zabrinjavajućim.
Samo usvajanje ovog dokumenta pokazuje da Unija ima sve manje tolerancije na bilo kakvo kriminalno ili anticivilizacijsko ponašanje. Prva lista sankcionisanih, prema ovom aktu, trebala bi biti objavljena u prvom tromjesečju ove godine.
Znakovite poruke Berlina
Da EU ima mehanizme u svakom trenutku uvesti sankcije pojedincima u BiH, te da to čak više nije ni tabu tema, ranije je potvrdio i sam Iznko.
Podsjetimo da je Inzko prošle godine zaprijetio predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku da ukloni ploču s imenom ratnog zločinca Radovana Karadžića sa studentskog doma na Palama, inače će mu biti zabranjena putovanja u zemlje EU.
Sama činjenica da je Dodik ispunio Inzkov zahtjev, iako nije lično skinuo ploču, pokazuje da su ove prijetnje realne i ostvarive.
Inzko se tada pozvao na izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa, koji je u više navrata osuđivao ne samo činjenje ratnih zločina, već i njihovo negiranje, a naročito glorificiranje.
“U zemlji koja se želi pridružiti Evropskoj uniji jednostavno nema mjesta nacionalističkoj agitaciji, poricanju ratnih zločina ili veličanju ratnih zločinaca”, rekao je Maas 28. decembra 2020. godine.
Ovom izjavom jasno je stavio do znanja da takvo ponašanje više neće biti tolerirano u Evropskoj uniji te da oni koji ne prihvate te principe ne mogu biti partneri Berlina i Brisela.
(Klix.ba)