Izvještaj o BiH, koji je jučer Vijeću sigurnosti UN-a predstavio visoki predstavnik u našoj zemlji Valentin Inzko, izazvao je burne i podijeljene reakcije na bh. političkoj sceni.
Specifičnost ovog izvještaja leži u tome što je Inzko, jasno i nedvosmisleno, kao najveće kočničare demokratskih procesa u BiH označio predsjednike Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) BiH Milorada Dodika i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića.
Tako im visoki predstavnik na teret stavlja odgovornost za odgađanje lokalnih izbora u BiH, što su postigli brojnim politički motiviranim opstrukcijama, zbog čega je CIK ostao bez finansijskih sredstava za svoje pripremne aktivnosti.
Ono što je, međutim, u ovom trenutku važnije je Inzkova neočekivano oštra reakcija na zapaljivu nacionalnu retoriku kojom se prije svega služi Dodik te glorificiranje ratnih zločinaca što, prema njegovim riječima, doprinosi daljnjem produbljavanju svakako narušenih odnosa među narodima u BiH.
Dodikova reakcija bila je, u najmanju ruku, očekivana. U svom poznatom maniru nazvao je visokog predstavnika manipulatorom i podanikom “muslimanskog Sarajeva”.
“Inzko je nepotrebna i štetna figura u BiH, on je svojim izvještajem Vijeću sigurnosti UN-a još jednom pokazao da je pristrasni lažljivac, portparol muslimanima u BiH i zavisnik od njihove političke strukture”, rekao je Dodik, dodajući da bi za mjesečnu platu od 24 hiljade eura mogao i bolje, ne precizirajući šta je tačno time mislio reći.
Na Dodikovu stranu stao je i stalni ambasador Ruske Federacije u UN-u Vasilij Nebenzja koji je pozvao na ukidanje OHR-a u BiH predlažući da se o tome razmijene mišljenja tokom sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira 1. i 2. decembra.
“Očigledna je uporna težnja visokog predstavnika da svu odgovornost za neuspješan proces međuetničkog pomirenja prenese na Srbe i Hrvate u BiH. Oni se bez osnova nazivaju rušiocima Dejtona. Visoki predstavnik želi zaplašiti međunarodnu zajednicu mogućim raspadom BiH, pri tome potpuno ignorišući realnu situaciju u zemlji”, istakao je Nebenzja.
Iako ga je očigledno potresla činjenica da Inzko dovodi u pitanje njegovu opredijeljenost za evropski put BiH, Čovićev odgovor bio je nešto odmjereniji. Tako Hrvatski narodni sabor (HNS) BiH, čiji je Čović predsjednik, u svom saopćenju navodi da odbacuje, kako tvrde, neistinite navode sadržane u izvještaju prebacujući odgovornost na druge političke struje.
“HNS apelira na propuste u iznošenju činjenica o politikama koje, javnim i agresivnim djelovanjem, rade na urušavanju temeljnih odrednica BiH i gaženju prava konstitutivnih naroda” navodi se u saopćenju.
Inzko, međutim, očigledno nije usamljen u mišljenju o tome ko je glavni krivac za stanje u našoj zemlji. Predstavnica Velike Britanije u Vijeću sigurnosti ambasadorica Karen Pierce stala je uz OHR, dajući punu podršku visokom predstavniku da koristi bonske ovlasti ukoliko to situacija bude zahtijevala.
“Mislim da imamo drugačiji stav o važnosti funkcije OHR-a od onoga koji je upravo iznio ruski predstavnik. Vjerujemo da OHR i dalje igra bitnu ulogu u BiH, a razlog za to je što postoje neki ljudi, uključujući i neke čelnike u BiH, koji žele učiniti sve što mogu kako bi zaustavili BiH da bude napredna i normalna država. Entiteti nisu iznad države i zato, sve dok se nastavi antagonistički pristup prema BiH kao državi, OHR i bonske ovlasti i dalje će biti neophodne”, istakla je Pierce, a njenim stavovima se pridružio i američki predstavnik.
Koliko će utjecaja sve ovo imati na političku klimu u našoj zemlji ostaje da vidimo u narednom periodu, no jedno je sigurno – Incko je ovim pokazao da možda ipak nije samo “pasivni posmatrač” stanja u BiH.
(Klix.ba)