Piše: dr. Safet Kuduzović
U ovom osvrtu kratko ćemo analizirati tri fikhska odgovora hfz. dr. Benjamina-ef. Idriza, međutim, prije svega želim naglasiti da ne poznajem lično hfz. Idriza i ne sjećam se da smo se nekada sreli. Ova se analiza ni u kom slučaju ne odnosi na ličnost hfz. dr. Idriza, već isključivo na njegove odgovore na postavljena pitanja. Stoga molim uvažene i cijenjene čitatelje da se suzdrže od neprimjerenih komentara. Vjernik će biti pitan za svaku riječ koju izgovori ili napiše. Ne poklanjajmo nikome svoja dobra djela!
Prije izvjesnog vremena primio sam kratki videosnimak (https://www.youtube.com/watch?v=TpWLkDqdHzM&feature=youtu.be) u kojem su dr. hfz. Benjaminu Idrizu na jednom skupu, u stilu slobodnog razgovora vođenog na njemačkom jeziku, postavljena tri pitanja.
Prvo pitanje odnosilo se na namaz žene koja se nalazi u mjesečnom ciklusu – hajzu i doktor Idriz odgovorio je da, prema njegovom mišljenju, nema smetnje da žena obavlja namaz dok se nalazi u periodu menstruacije istakavši da će žena teško početi iznova s obavljanjem namaza ako je sedmicu dana oslobodimo molitve. Potom je dr. Idriz konstatirao: “A kakva je šteta u tome da žena klanja pet minuta, kakva je šteta u tome?!”
Dakle, hfz. Idriz ne smatra da je ženi zabranjeno da klanja za vrijeme mjesečnog ciklusa. Ovo mišljenje koje zastupa dr. Idriz suprotno je konsenzusu učenjaka od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, do današnjih dana. Nije poznat, čak, ni učenik islamskih nauka, a kamoli alim koji je ustvrdio da žena može klanjati u vrijeme menstrualnog ciklusa, što je, hvala Allahu poznato svim muslimanima.
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “A zar žena za vrijeme hajza ne ostavlja namaz i post?” (Buhari i Muslim)
Fatimi bint Ebu Hubejš pojavilo se vanredno krvarenje – istihaza i u vezi s tim upitala je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je kazao: “To je krv iz kapilara, a nije menstruacija. Kad ti se pojavi menstruacija, prestani sa klanjanjem namaza, a kada ti menstruacija prestane, okupaj se i klanjaj.” (Buhari i Muslim)
Dvadeset tri učenjaka navode jednoglasan stav pravnika o tome da je ženi zabranjeno da obavlja namaz u vrijeme hajza: Taberi, Ibn Munzir, Ibn Hazm, Badži, Ibn Abdulberr, Ebu Velid b. Rušd, Ibn Hubejra, Ibn Rušd (unuk), Kurtubi, Nevevi, Karafi, Ibn Tejmijja, Ibn Džuzzi, Zejlei, Ibn Muflih, Zerkeši, Usmani, Ajni, Ibn Abdulhadi, Merdavi, Ševkani, Ibn Abidin i Ali el-Kari.
Vidjeti sljedeća djela: El-Idžma, str. 35, 40; El-Evsat, 2/202; Meratibul-idžma, str. 23; El-Muhalla, 1/380; Et-Temhid, 16/67; El-Mukaddima, 1/96; El-Ifsah, 1/95; Bidajetul-mudžtehid, 2/59; El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 3/82; El-Medžmua, 2/383; Ez-Zehira, 1/374; Medžmuu fetava, 26/176; El-Kavaninul-fikhijja, str. 42; Tebjinul-hakaik, 1/56; El-Furua, 1/260; Šerhuz-Zerkeši, 1/496; Rahmetul-umma, str. 28; Fethul-Bari, 1/332; El-Insaf, 1/346; Umdetul-kari, 3/143; Medžmeul-enhur, 1/53; Metalibu ulin-nuha, 1/240; Nejlul-evtar, 1/333)
Drugo pitanje odnosilo se na post žene koja se nalazi u mjesečnom ciklusu – hajzu i doktor Idriz na ovo je pitanje dao sljedeći odgovor: “Ako se žena osjeća snažnom da posti, može postiti ako želi. A ako se ne osjeća jakom, onda je bolje da ne posti, a potom će napostiti.”
Mišljenje koje zastupa dr. Idriz u vezi s postom žene koja ima menstruaciju, nije zastupao niko od priznatih učenjaka.
U citiranom hadisu Ebu Seida kaže se: “A zar žena za vrijeme hajza ne ostavlja namaz i post?” (Buhari i Muslim)
Dvadeset četiri učenjaka navode jednoglasan stav pravnika o tome da je ženi zabranjeno da posti u vrijeme hajza: Ibn Hazm, Ibn Abdulberr, Ebu Velid b. Rušd, Ibn Hubejra, Ibn Rušd (unuk), Kurtubi, Nevevi, Karafi, Ibn Tejmijja, Ibn Džuzzi, Zejlei, Ibn Muflih, Ibn Hadžer, Ibn Reslan, Ajni, Ibn Abdulhadi, Zekerijja el-Ensari, Hejtemi, Šerbini, Remli, Ali el-Kari, Šejhi Zada, Ruhejbani i Siddik Hasan Han.
Vidjeti sljedeća djela: El-Muhalla, 1/380; Et-Temhid, 22/107; El-Mukaddima, 1/96; El-Ifsah, 1/95; Bidajetul-mudžtehid, 2/59; El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 3/82; El-Medžmua, 2/386; Ez-Zehira, 1/374; Medžmuu fetava, 26/176, 25/220, 267; El-Kavaninul-fikhijja, str. 42; Tebjinul-hakaik, 1/56; El-Furua, 1/260; Fethul-Bari, 1/396; Umdetul-kari, 3/301; Esnal-metalib, 1/100; Tuhfetul-muhtadž, 1/387; Mugnil-muhtadž, 1/109; Medžmeul-enhur, 1/53; Metalibu ulin-nuha, 1/240; Er-Revdatun-nedijja, 1/65)
Treće pitanje odnosilo se propis kupanja žene nakon menstruacije i hfz. dr. Idriz rekao je da žena nije dužna uzeti gusul, tj. okupati se po prestanku menstruacije, a kao dokaz za svoje mišljenje naveo je činjenicu da u Kur’anu nije propisano da se žena kupa nakon mjesečnog ciklusa, već samo nakon intimnog odnosa.
Islamski učenjaci su jednoglasni u pogledu toga da je žena dužna da se okupa nakon menstruacije, a prije obavljanja namaza.
Imam Ibn Hazm kaže: “Kada žena primijeti da joj je prestala menstruacija, nije joj dozvoljeno, po kategoričkom konsenzusu učenjaka, ni da klanja ni da tavafi oko Kabe dok se ne okupa, perući glavu i cijelo tijelo.” (El-Muhalla, 2/171)
Imam Fasi kaže: “Učenjaci su jednoglasni u pogledu toga da žena ne može klanjati (nakon prestanka menstruacije) dok ne opere glavu i cijelo tijelo.” (El-Ikna, 1/279)
Imam Nevevi kaže: “Učenjaci su složni da je žena dužna okupati se nakon menstruacije – hajza i nakon postporođajnog krvarenja – nifasa. Konsenzus u vezi s tim prenose Ibn Munzir, Taberi i drugi učenjaci.” (Vidjeti: El-Medžmua, 2/167; El-Minhadž, 4/25)
U citiranom hadisu Fatime kaže se: “Kad ti se pojavi menstruacija, prestani sa klanjanjem namaza, a kada ti menstruacija prestane, okupaj se i klanjaj.” (Buhari i Muslim)
Nakon ovih odgovora, hfz. dr. Idriz obraća se skupu riječima: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je praktični islam. Međutim, hadisi koji su kasnije zabilježeni, koji nisu u skladu s Kur’anom, to je problematičan dio tzv. sunneta. Sunnet koji je u skladu s Kur’anom, to je autentičan sunnet. Stoga smo dužni uvijek vraćati se na Kur’an i u njemu tražiti odgovor, tu ćemo ga naći.”
Ovakvo shvatanje sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje zastupa dr. Idriz nije poznato u dini-islamu, niti je neko od hadiskih autoriteta za prihvatanje hadisā postavio uvjet da moraju imati uporište u Kur’anu. Ne postoji stvarna oprečnost između vjerodostojnih hadisa i Kur’ana, već prividna kolizija ponekad nastaje u razumima ljudi zbog pogrešnog shvatanja dokazā. S druge strane, hadisi tumače kur’anske ajete, dok ajeti ne tumače hadise. (Uporediti: Et-Temhid, 17/276; El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 3/394; Medžmuu fetava, 13/363; El-Muvafakat, 4/392; El-Burhan, 2/175; El-Itkan, 4/174)
Po kojoj osnovi, onda, tražiti hadisima uporište u Kur’anu? U tom slučaju Kur’an bi tumačio i pojašnjavao hadise, a to nije kazao niko od učenjaka!
Imam Ibn Kesir kaže: “Ako nisi u mogućnosti protumačiti jedan kur’anski ajet drugim ajetom, onda se drži sunneta, jer sunnet pojašnjava i tumači Kur’an.” (Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/4)
Imam Zurkani kaže: “Sunet je tumač Kur’ana, on pojašnjava njegovu sažetost, ograničava njegovu općenitost, tumači njegove nejasnoće i otkriva njegova tajna značenja.” (Menahilul-irfan, 1/236)
Ako budemo prihvatali isključivo hadise koji imaju uporište u Kur’anu, prihvatit ćemo mali broj hadisa, a većinu njih ćemo odbaciti. Najbolji dokaz za to su stavovi koje zastupa hfz. dr. Idriz odbacujući hadis u kojem je ženi koja ima menstruaciju zabranjeno da obavlja namaz i da posti, kao i hadis u vezi s obavezom kupanja nakon menstruacije, tvrdeći suprotno cijelom ummetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pod izgovorom slijeđenja Kur’ana. Ovdje nije riječ o slijeđenju Kur’ana, već je riječ o potpunom odbacivanju sunneta, ali jednom upakovanom i dekoriranom metodom.
Mikdad prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Meni je data Knjiga i uz nju ono što joj nalikuje. Približilo se vrijeme kada će čovjek, naslonjen u udobnoj fotelji, punog stomaka, kazati: ‘Držite se ovog Kur’ana i ono što u njemu nađete dozvoljenim, smatrajte dozvoljenim, a ono što u njemu nađete zabranjenim, smatrajte zabranjenim.’” U drugoj verziji ovog hadisa na kraju se navodi: “Zaista je ono što Allahov Poslanik zabrani isto kao i ono što Allah zabrani.” (Ebu Davud, Tirmizi i Ahmed, a Bejheki ga ocjenjuje ispravnim)
Doktor Idriz smatra da je žena obavezna da uzme gusul, tj. da se okupa samo nakon intimnog odnosa, kako navodi na kontroverznom snimku, iz razloga što se kupanje nakon odnosa spominje u Kur’anu za razliku od kupanja poslije menstruacije, i zabrane posta i namaza u vrijeme menstruacije koji nisu spomenuti u Allahovoj Knjizi. Jednostavno, propisi koji nisu utemeljeni Kur’anom neće biti prihvaćeni iako hadise u vezi s tim bilježili svi hadiski autoriteti i ummet se složio na njihovoj ispravnosti.
Ako, pak, imamo kur’anski ajet u vezi s određenim propisom, onda nemamo potrebu za hadisima, jer je ajet dovoljan dokaz. Dakle, sunnet nam u svakom slučaju nije neophodan, naročito ako uzmemo u obzir tvrdnju dr. Idriza da ćemo, kada je riječ o hadisima i njihovoj ispravnosti, uvijek naći odgovor u Kur’anu. Iako sam sporni klip preslušao nekoliko puta, kao što ga je preslušala skupina ljudi kojima je njemački jezik maternji jezik, prosto ne mogu povjerovati da hafiz, doktor islamskih nauka i imam jedne džamije, može ustvrditi ovakvo nešto! To su veoma čudne tvrdnje i pravna mišljenja za koja dr. Idriz nije naveo nikakve dokaze niti mišljenja učenjaka!
Ako muslimani ne prihvate pitanja koja tretira sunnet pod izgovorom da nisu spomenuta u Kur’anu, odbacit će veoma mnogo vjerodostojnih hadisa. Pogledajmo samo primjer zabranā koje se navode u sunnetu. U vezi s tim imamo knjigu koja je prevedena na naš jezik i štampana u tri dijela: “Enciklopedija zabrana u islamu”. U tom kapitalnom djelu uvršteno je na stotine zabrana koje se navode isključivo u vjerodostojnom sunnetu, a nisu tretirane Kur’anom direktno niti indirektno. Kako gledati na te zabrane i kakav stav zauzeti spram njih? Ako budemo prihvatli metodologiju na koju se poziva dr. Idriz, moramo kategorički odbaciti spomenute zabrane! Gdje su sve naredbe Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, njegovi postupci, brojna akaidska pitanja, detalji vezani za gajb, preporuke, ahlak, životopis (sira), vođenje države i društva, odnos prema pripadnicima drugih konfesija, bračno pravo, obredoslovlja, kupoprodaja, ostali pravni propisi, propisi o snovima, odlike različitih mjesta i osoba, odjeća i ukrasi, poslanička medicina, neredi koji će nastupiti pred Sudnji dan, predznaci Sudnjeg dana itd., a koji su djelimično ili nikako tretirani Kur’anom, dok ih je sunnet podrobno pojasnio?!
Ako smo hrabri odbaciti hadise iz Buharijevog i Muslimovog Sahiha u vezi sa zabranom klanjanja i posta žene dok je u periodu menstruacije i obavezom kupanja nakon menstruacije, kao i jednoglasan stav učenjaka kroz stoljeća islama u vezi s tim pitanjima, onda nam je mnogo jednostavnije odbaciti hadise koje bilježe sabirači Sunena, Bezzar, Ibn Huzejma, Ibn Hibban, Bejheki ili neko drugi od poznijih hadiskih autoriteta!
Ovaj racionalni pristup hadisu koji ruši sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz temelja, hfz. Idriz predstavlja nam kao kritike hrabrih alima, velikih eksperata, mislilaca i civiliziranih intelektualaca. Ne, tako mi Gospodara Kabe, hrabri alimi, veliki eksperti i civilizirani intelektualci su Buhari, Muslim, Ahmed, Ibn Mein, Ali b. Medini, Ebu Zura, Ebu Hatim, Nesai, Darekutni i drugi autoriteti koji su utemeljili hadisku nauku, izdigli bajrak sunneta i njime oživjeli ljudska srca i njihove duše. Muslimani mogu očekivati blagostanje sve dok ih u vjeri budu predvodili ovi velikani, njihove riječi i djela, a kada se počnemo pozivati isključivo na razum, hrabrost i odvažnost i na osnovu toga odbacivati baštinu naših velikana, tada smo sami sebi presudili!
Veliki učenjaci iz reda mufesira, muhadisa i fakiha stekli su povjerenje, autoritet, slavu i ugled jer su stameno stali u odbranu sunneta i vjerodostojnih hadisa. Smatrali su sunnet lađom spasa koja plovi izravno do Allahovog zadovoljstva. Budimo hrabi i odvažni, ukrcajmo se svi zajedno na blagoslovljenu lađu, ne propustimo jedinstvenu priliku! Ne dozvolimo sebi da se kajemo!
Safet Kuduzović,
Sarajevo, 17. ša’ban, 1441. / 10. april 2020.