Nakon što su se neki muhadžiri, zbog promjene klime i mjesta boravka, razboljeli u Medini u kojoj su se nastanili, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, Uzvišenom je Allahu uputio sljedeću dovu: “Allahu moj, omili nam Medinu kao što si nam omilio Meku ili još više od toga! Sačuvaj je od bolesti i podari blagoslov u njenom sāu i muddu!” (Buhari, 3926, i Muslim, 1376). U drugoj dovi kazao je: “Allahu moj, podari Medini dvostruko više bereketa – blagoslova nego što si podario Meki!” (Buhari, 1885, i Muslim, 1369)
Mudd je mjerica za masu, a iznosi količinu koja staje u dvije osrednje ljudske šake kada se spoje, koje nisu ni previše otvorene ni previše skupljene, već srednje otvorene. Drugim riječima, to je jedna osrednja pregršt. Jedan sā iznosi četiri pregršti.
Propisivanje ezana
Prve godine po Hidžri, muslimanima je propisan ezan, a za njegovo učenje bio je zadužen Bilal b. Rebah, radijallahu anhu. (Buhari, 604, i Muslim, 377)
Muslimanima se dozvoljava borba
U toj godini Uzvišeni je Allah muslimanima dozvolio borbu, rekavši: “Dopušta se odbrana onima koje drugi napadnu, zato što im se nasilje čini – a Allah je, doista, kadar da ih pomogne – onima koji su ni krivi ni dužni iz zavičaja svoga prognani samo zato što su govorili: ‘Gospodar naš je Allah!’” (El-Hadždž, 39–40), nakon čega su muslimani pokrenuli nekoliko vojnih akcija protiv idolopoklonika, koji su ih istjerali i prognali iz njihovih domova i zaplijenili njihovu imovinu, međutim, ni u jednoj od tih akcija nije došlo do izravnog oružanog sukoba.
Post dana Ašure
U drugoj godini po Hidžri, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je deseti muharrem, tj. dan Ašure. Abdullah b. Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu, jevreji su postili dan Ašure. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ih je o tome, a oni odgovoriše da poste zato što je to dan u kojem je Musa pobijedio faraona. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: “Mi smo Musau preči i bliži od jevreja, pa zato postite taj dan!’” (Buhari, 4737, i Muslim, 1130)
Džihad postaje obavezan
U ovoj godini Uzvišeni je Allah muslimanima naredio borbu kako bi uzdigli Njegovu riječ, pomogli vjeru islam i odbranili se od neprijatelja. Uzvišeni Allah tada je objavio: “I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! Allah, doista, ne voli one koji zapodijevaju kavgu!” (El-Bekara, 190). Prvi vojni pohod u kojem je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, lično učestvovao bio je Pohod Ebva, poznat i kao Veddan. Ebva je mjesto koje se nalazi na sjeveru Meke, u provinciji Rabig. U tom pohodu nije došlo do izravne borbe. (Buhari, 3949)
Pohod Buvat i čudesni događaji
Također, u ovoj istoj godini, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, s ciljem da napadne kurejšijsku karavanu, izašao je u vojni pohod poznat pod imenom Buvat, međutim, ni ovaj put nije došlo do borbe. Buvat je brdo koje se nalazi u blizini Jenbua. U toku ovog vojnog pohoda, desilo se nekoliko nesvakidašnjih i čudesnih događaja iz kojih možemo naučiti mnoge lekcije i izvući korisne pouke:
- Velika glad koja je morila ashabe
Džabir, radijallahu anhu, kazuje: “U tom pohodu putovali smo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a dnevna hrana svakog od nas bila je tek jedna jedina datula. Uzeli bismo tu datulu i sisali je u ustima, a potom bismo je stavili u kesicu i pričvrstili na odjeću. Svojim smo lukovima obarali lišće sa drveća, a potom ga žvakali sve dok nam se na vilicama nisu pojavile otvorene rane.” (Muslim, 3009, 3011, 3013)
- Voda izvire između Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, prstiju
Ashabi su se požalili Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, da su žedni i da nemaju vode osim nešto malo u jednoj mješini. On zatraži da mu donesu tu mješinu, a potom zatraži i drugu posudu na koju nešto prouči, stavi svoju ruku na njeno dno i reče: “Džabire, polij mi na ruke (vodom iz prve mješine) i kaži ‘bismillah – u ime Allaha!’” Džabir, radijallahu anhu, o tome kazuje: “Uzeo sam mješinu i, izgovorivši bismillu, polio sam Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na ruke. Tada sam vidio kako voda silovito izvire u velikoj posudi i u mlazovima izlazi između njegovih prstiju. Voda je u njoj jednostavno ključala i pravila vrtloge. Tako je bilo sve dok se nije napunila. Zatim mi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Džabire, pozovi sve one kojima je voda potrebna!’ Kada sam ih pozvao, ljudi su jedan za drugim dolazili i pili sve dok nisu utolili žeđ. Na kraju sam upitao ima li još neko kome je voda potrebna. Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podigao svoju ruku iz posude, a ona je i dalje bila puna.” (Muslim, 3013)
Pohod Habet
Druge godine po Hidžri, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u pravcu morske obale pod zapovjedništvom Ebu Ubejde b. Džerraha poslao je jednu vojnu formaciju, koja je brojila tri stotine boraca. Na ovom putovanju imali su neobično i čudno iskustvo. Naime, muslimani su u tom pohodu trpjeli veliku glad i poteškoće jer su sa sobom ponijeli tek malu količinu datula, ali Uzvišeni Allah opskrbio ih je čudnom opskrbom. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “U pohodu poznatom kao Habet, naš vođa bio je Ebu Ubejda. Bili smo iscrpljeni i morila nas je žestoka glad, pa je more izbacilo uginulu ribu zvanu Anber, kakvu do tada nismo vidjeli. Meso te životinje jeli smo pola mjeseca, a Ebu Ubejda je uzeo i uspravio jedno njeno rebro, pa je jahač mogao proći ispod njega. Ebu Ubejda nam reče: ‘Jedite!’ Kada smo došli u Medinu i Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, ispričali šta se desilo, on reče: ‘Slobodno jedite! To je opskrba koju vam je Uzvišeni Allah podario. A ako vam je ostao koji komad mesa, počastite i nas’, pa mu je neko od njih donio jedan komad, a on je to jeo.” (Buhari, 4362, i Muslim, 1935)
Habet znači opalo lišće i ovaj pohod tako je nazvan jer su njegovi učesnici u nekim trenucima bili toliko gladni da su sa drveća otresali lišće koje su onda sakupljali, vlažili vodom i jeli.
Pohod Ušejra
Pohod Ušejra nazvan je po mjestu Ušejra u blizinu Jenbua i bio je jedan od prvih vojnih pohoda i izvidnica u kojima je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, lično učestvovao. U ovaj je pohod Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo jer je do njega doprla vijest o kurejšijskoj trgovačkoj karavani. Međutim, u ovom pohodu nisu uspjeli presresti spomenutu karavanu. (Buhari, 3949, i Muslim, 1254)
Izvidnica ka Nahli
U mjesecu redžebu druge hidžretske godine, dakle sedamnaest mjeseci nakon hidžre, prema mjestu Nahla koje se nalazi na sjeveru Meke, Abdullah b. Džahš poveo je grupicu od osam muhadžira kako bi izvršili zadatak koji im je povjerio Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Tom prilikom, zbog spleta raznih okolnosti, muslimani su na samom isteku svetog mjeseca redžeba, dok je zabrana ratovanja bila na snazi, ubili jednog idolopoklonika i zarobili još dvojicu. U vezi s cijelim ovim slučajem prenosile su se razne priče i postavljana su mnoga pitanja, nakon čega je Uzvišeni Allah Svome Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, objavio ajete kojima je opravdao postupak Abdullaha b. Džahša i muslimana koji su sa njim učestvovali u napadu, naglašavajući da je gore ono što čine mušrici: “Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: ‘Ratovanje u njemu veliki je grijeh, ali je nevjerovanje u Allaha i odvraćanje od Njegovog puta i časnih mjesta i izgonjenje stanovnika njegovih iz njih još veći grijeh kod Allaha. A zlostavljanje je gore od ubijanja!” (El-Bekara, 217). (Nesai, Es–Sunenul-kubra, 8752)
Promjena pravca kible
U drugoj hidžretskoj godini, Uzvišeni Allah naredio je muslimanima da se u namazu više ne okreću prema Bejtul-makdisu, već prema Mesdžidul-haramu, tj. prema Kabi. O tome je Svevišnji Allah rekao: “Vidimo Mi kako sa žudnjom bacaš pogled prema nebu, i Mi ćemo sigurno učiniti da se okrećeš prema strani koju ti želiš: okreni zato lice svoje prema Časnom hramu!” (El-Bekara, 144). Bera b. Azib, radijallahu anhu, kazuje da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, šesnaest ili sedamnaest mjeseci u namazu okretao prema Bejtul-makdisu, međutim, priželjkivao je da se okreće prema Kabi. (Buhari, 40, i Muslim, 525)
Iz knjige:
Upoznaj Poslanika u nekoliko minuta
Naslov originala: اَلسِّيرَةُ النَّبَوِيَّةُ فيِ دَقَائِقٍ / Es-Sīretun-nebevijja fī dekāik
Autor: Dr. Nasir b. Musfir el-Kureši ez-Zehrani
Prijevod: Amir Durmić
Recenzija: Prof. dr. Zuhdija Hasanović i prof. dr. Fuad Sedić
________________