Piše: Mithad R. Ćeman
Kultura čitanja spada u sam vrh pohvalnih navika kod čovjeka i, kao što nam je poznato, to je prva naredba islama. Tempo života i društvene mreže uticali su da se svakako nizak prosjek čitanja knjiga još više smanji. Ne želim se baviti tom temom niti žaliti za onim što ne mogu izmijeniti, ali mogu reći da žalim one koji nemaju naviku čitanja. Nekada kada pročitam knjigu koju stavim na spisak naslova koje treba ponovno pročitati, na um mi padne onaj čovjek sa kraja grada koji se spominje u suri Ja sin, koji kaže: “Kamo sreće da narod moj zna!” Kamo sreće da moj narod zna kakvo se blago krije u našem književnom fondu i kakvih uživanja bivaju uskraćeni zbog svoga nečitanja. Kamo sreće da džematlije moje znaju!
Posebno vrijedne knjige koje su dostupne bosanskom govornom području jesu djela enciklopediste islama, pobožnjaka, intelektualca i poznavaoca prirode i nagona čovjeka, Ibn Kajjim el-Dževzijje, tj. Ebu Abdullah Šemsuddin Muhammed b. Ebi Bekr ez-Zur‘i (691,-751. h.g.). Bio je obrazovan u mnogim naukama islama a svoj fikh je bazirao na hanbelijskom mezhebu i bio je veliki protivnik novotarijama u islamu. Dobro je poznavao nauku o moralu i na tu temu je ostavio možda i najkapitalnija djela islamske pisane riječi. Nikada se nije suprostavio ni jednom mišljenju svoga učitelja Ibn Tejmijja. Bilans ovog slijeđenja je bilo hapšenje i zatočeništvo sa njegovim šejhom u tvrđavi. Nakon smrti Ibn Tejmijje biva pušten, ali je kasnije još jednom radi svojih fetvi bio zatvoren i mnogo puta mučen, što mu je samo povećalo strpljenje, hrabrost i izdržljivost.
Opisujući jedno svoje djelo izrekao je rečenice koje mogu opisati sav njegov pisani rad, a to je da je knjiga “korisna za vladare i kraljeve, za bogate i siromahe, za sufije i pravnike. Ona iz stagnacije potiče na akciju, prijatelj je onome ko put traži i na dobro ukazuje onima koji uspjehu teže.”
Muhammed Osman el-Hašr, valorizator jednog Ibnu-l-Kajjimovog djela kaže nešto što se može reći za njegov kompletan pisani rad: “Knjiga je na logičan način postavljena, poredana i smišljena. Krasi je lahkoća izraza, sklad i ljepota stila, tako da čitalac ne može naći nejasnu ili konfuznu misao koja nije sazrela u autoru prije nego što je iskazana. Ne može se naći izraz koji strši ili riječ koja je tu zalutala. Stil Ibn Kajjima najbolje ćemo opisati ako ga usporedimo s draguljarom: on detaljno i pažljivo uljepšava svoj rad sve dok ne proizvede krasnu ljepoticu, punu sjaja i blještavila.”
Ne želimo duljiti, pogotovo jer se ne čita ni važnije štivo a kamoli ono što ja napišem, ali adekvatno je napisati ili popisati šta od Ibn Kajjimovih djela imamo prevedeno na bosanski jezik.
Knjige imama Ibn Kajjima el-Dževzijja koje su prevedene na bosanski jezik:
- Poslanikova medicina, preveo sa engleskog: Muhidin Hadžiahmetović; izdao: Libris, Sarajevo, 2001./1422.h.g.
- Bolest i lijek (Ed-Dā’u ve-d-devā’u), preveo: Fahrudin Smailović, izdali: Bookline – Sarajevo i El-Kelimeh – Novi Pazar, 2003.
- Knjiga o duši (Kitābu-r-rūh) u dva toma, preveo: Mustafa Prljača, izdao: Novi Kevser, Sarajevo, 2003. i 2006.
- Šejtanove zamke, preveli: Munir Drkić i hfz.mr. Munir Mujić, izdali: Bookline – Sarajevo, El-Kelimeh – Novi Pazar, 2004.
- Poslanikove fetve, preveo: Jasmin Hadžikadunić, bez navedenog izdavača, Sarajevo, 2004.
- Knjiga o Džennetu (Et-Tarīk ile-l-dženne), preveo: Nedim Begović, izdao: El-Kalem, Sarajevo, 2004.
- Deset stvari koje vode Allahovoj ljubavi, preveo: Munir Zahirović, izdao: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2005.
- Stepeni duhovnog uzdizanja I dio (Tehzibu Medāridži-s-sālikīn), preveli: Nedžad Ćeman, Rasim Brković i Senad Ćeman, izdao: Ali Amish, Sarajevo, 2005. – i godinama iščekujemo drugi tom.
- Na putu ka Allahu I dio (Medāridžu-s-sālikīn), preveli: Rusmir Pobrić, Mirza Sarajkić, Zehra Alispahić i Muharem Hrvačić, izdao: Bookline – Sarajevo i El-Kelimeh – Novi Pazar, 2005. – i godinama iščekujemo drugi tom.
- Knjiga uputa za strpljive i zahvalne, preveo: Fahrudin Smailović; izdali: Bookline – Sarajevo, El-Kelimeh – Novi Pazar, 2005.
- Uvođenje zaljubljenih u vrt ljubavi, preveo: hfz. Zijad Dervić, izdali: Bookline – Sarajevo i El-Kelimeh – Novi Pazar, 2005.
- Ukrasi novorođenčeta, preveo: Ahmed Bečić, izdao: Bookline, Sarajevo, 2006.
- Ahiretska opskrba (Zādu-l-me‘ād) u dva toma, preveli: Ahmed Purdić, hfz. Sabahudin Skejić, Ismet Purdić, Mensud Bisić, Esad Purdić i prof.dr. Sulejman Topoljak, izdao: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2006.
- Opskrba za ahiret – sažetak (Zādu-l-me‘ād – muhtesar), preveo: Grupa prevodilaca, izdao: Teufik Mešić, Sarajevo, 2006.
- Riznica znanja, preveo: Ismet Purdić, izdao: Bookline, Sarajevo, 2006.
- Smisao kušnje (Hikmetu-l-’ibtilā’), preveo: dr. Mehmed Kico; izdao: Grabus, Sarajevo, 2006.
- Vodič ka Džennetu, preveo: mr. Osman Kozlić, izdao: Ilum, Bužim, 2008.
- Džennetski vrtovi, preveo: hfz. Armin Abaza, izdao: Bookline, Sarajevo, 2008.
- Medicina srca i duše, preveo: Ersan Grahovac, izdao: El-Kelimeh, Novi Pazar, 2012.
- Namaz i propis njegovog ostavljača, preveo: Emsad Pezić, izdao: Es-Sunne, Rožaje, bez godine izdanja.
Prevedene su dvije knjige koje su nastale na osnovu Ibn Kajjimovih djela:
- 10 povoda kako steći Allahovu ljubav? Kao što ih je pobrojao imam Ibn Qajjim el Dževzijje – Abdulaziz Mustafa, preveo: Emir Demir, izdavač: Muhamed Bečić, Sarajevo, 2004.
- Oaza imana – Sažeti prikaz djela Ibn Kajjima el-Dževzije u dva toma, dr. Omer Sulejman el-Eškar; preveo: Jasmin Hadžikadunić, bez navedenog izdavača, Tešanj, 2008. i 2009.
Knjige su popisane po godinama izdanja što ne znači da ih tim redosljedom treba čitati. Cilj mi je da skrenem pažnju na bogatsvo koje, po svemu sudeći, uskoro može završiti na našim tavanima i želja mi je da prije nego li se to desi barem neko prelista stranice ovog zanimljivog štiva.