Piše: Muhamed Ikanović, prof.
Razmišljajući koju temu da obradim u ovom tekstu, odnosno o kojoj rubrici bi trebao da redovnije pišem, u nekom opuštenijem stilu, shvatih da mi vrlo malo razmišljamo ozbiljnije ili, bolje rečeno, studioznije o svemu onome što se tiče nas i zajednice muslimana. Naravno, ne bih da svoje pisanje otpočnem u nekom kritičkom tonu, obojeno pesimizmom niti izraženo jezikom frustracija, ali realnost je pravo lice stanja. Uvijek je bitno da na prvo mjesto, ili možda preciznije rečeno, u prioritet našeg razmišljanja svrstamo imansko stanje. Ako ćemo baš još jednostavnije reći, mislim na sve ono što se tiče našeg duhovnog stanja, same misionarske vizije nas muslimana, ili kako to često volimo reći: svjesnijeg dijela zajednice – onih muslimana koji su islam shvatili kao generator ideja dobra, pokretački motor i pravilnik po kojem se realiziraju životni ciljevi.
Zbog čega…
Mi uvijek počinjemo od najbitnijeg izvora smjernica – Kur’ana i sunneta Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uvijek volimo da vidimo da li oni nas usmjeravaju ka onome o čemu govorimo. Želimo da naučimo pravila kada je u pitanju ono o čemu se interesujemo. Obaveza nam je da naučimo granice unutar kojih možemo da se krećemo.
Razmišljanje nije nebitna tema. Razmišljanje je početna tačka. Razmišljanje može biti ibadet. Razmišljanje može biti grijeh. Islam nas uči da što više pozitivnije razmišljamo. Islam nas upozorava da sputavamo razmišljanje o samom grijehu. A Kur’an o važnosti razmišljanja kaže:
“Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!” (Muhammed, 24)
“A zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Da je on od nekog drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu našli mnoge proturječnosti.” (En-Nisa, 82)
“Za one koje i stojeći i sjedeći i ležeći Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. ‘Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio; hvaljen Ti budi i sačuvaj nas patnje u Vatri!’” (Alu Imran, 191)
“…zato kazuj događaje da bi oni razmislili.” (El-A’raf, 176)
“Eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.” (Junus, 24)
“…to su doista dokazi ljudima koji razmišljaju.” (Er-Ra’d, 3)
“…to je, zaista, dokaz za ljude koji razmišljaju.” (En-Nahl, 11)
“…to je, uistinu, dokaz za ljude koji razmišljaju.” (En-Nahl, 69)
“…takve primjere navodimo ljudima da bi razmislili.” (El-Hašr, 21)
“…to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.” (El-Džasije, 13)
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, Objava je i stigla u danima njegovog osamljivanja i razmišljanja. To je prirodna potreba svakog čovjeka, da povremeno “sjedne sam sa sobom”.
Pozitivno razmišljanje
Vjernik je uvijek između straha i nade. Vjernik ne gubi nadu u Allahovu milost. Vjernik bi trebao da pozitivno razmišlja. A za to postoje i razlozi:
- Bolje upravljanje stresom – pozitivno razmišljanje pomaže u prevladavanju stresa dok se približavate stresnim situacijama na pozitivan način.
- Bolje zdravlje – naše razmišljanje izravno utječe na naše tijelo i na to kako ono funkcionira. Kad negativne misli zamijenite smirenošću, povjerenjem i mirom umjesto ljutnje, anksioznosti i zabrinutosti, osjetit ćete osjećaj mira.
- Samopouzdanje – kada imamo samopouzdanje, to znači da imamo vjeru u svoje sposobnosti. To također znači da smo sretni s tim ko smo i ne pokušavamo biti neko drugi.
- Bolje donošenje odluka – pozitivno razmišljanje sprečava stvaranje nerealnih prosudbi, ludih odluka ili stvari koje ćete požaliti kasnije.
- Bolji fokus – pozitivno razmišljanje pomaže da se usredotočite na rješenje umjesto da gubite vrijeme i energiju na negativne emocije.
- Poboljšano upravljanje vremenom – uz poboljšan fokus i bolje donošenje odluka, bit ćete organiziraniji. To će vam pomoći da dobijete više vremena za sebe i svoje najdraže.
- Manje straha – strah proizlazi iz razmišljanja o negativnom.
- Sretniji život – ako imate pozitivno razmišljanje uma, imat ćete sretan život, mir i dobro zdravlje.
Mnogo je još razloga zbog kojih trebamo pozitivno razmišljati. Pored gore spomenutih ne treba zaboraviti da šejtan pokušava da sputa vjernika time što će ga rastužiti i unijeti strah u njega.
“Sašaptavanje je posao šejtanski, da bi u brigu bacio vjernika.” (El-Mudžadela, 10)
“Hvaljen neka je Allah”, govorit će, “Koji je od nas tugu odstranio.’” (Fatir, 32)
Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, utjecao se od tuge dovom: “Bože moj, utječem Ti se od brige i tuge!”
Maštanje
Šta su ljudi mislili o onima koji su pričali o letu avionom prije nego što je poletio prvi avion?! Kako je izgledala priča o pametnim telefonima i ekranima na dodir prije dvadeset i više godina?! Nekada je to bila mašta, a sada je stvarnost. Razmišljajmo i zamišljajmo. Maštajmo o dobru koje bismo voljeli da vidimo oko nas. Iako u ovom momentu to izgleda daleko ili nedokučivo, jednog dana može da postane stvarnost. Dobrom i kvalitetnom organizacijom, svoje raznorazne svakodnevne aktivnosti u stanju smo da pretvorimo u dobro. Razgovorima i druženjima prikupimo korisne informacije koje nam mogu poslužiti u našem razmišljanju radi planiranja dobra. Razmišljajmo kako da pomognemo svojim članovima porodice, svojoj rodbini, braći muslimanima, kako da koristimo islamu. Pozitivnim i korisnim razmišljanjem dolazimo do kvalitetnih zaključaka i načina kako da budemo koristan član zajednice muslimana.
Zajedničko razmišljanje i razmjenjivanje mišljenja ima svoju posebnu draž. To je nešto što bismo trebali da vježbamo sa svojim ukućanima. Tako se razvija i unapređuje timski rad. Tako se učimo kako da igramo timski.
Tako naizgled jednostavne, a tako teške i komplikovane stvari za neke ljude. Kada čitamo o ovakvim stvarima, to nam izgleda prazna priča, ali ako se upitamo da li ovome ozbiljno pristupamo i da li ove stvari praktikujemo u životu, činjenice su poražavajuće. A ono najvažnije u svemu jeste koliko smo sposobni za to.
Časopis Asr