Neko se ističe po svome tijelu: .“..Allah je njega da vlada vama izabrao”, reče on, “i velikim znanjem i snagom tjelesnom ga obdario…” (El-Bekara, 247) U većini slučajeva osobe koje se odlikuju tjelesnom snagom imaju bolje odrastanje, ali invalidnost ne onemogućava razvijanje talenta. Ibn Abbas je bio slijep, Ebu El-Esved ed-Dueli bio je pronicljiv i mudar iako je bio paraliziran i postavio je osnove znanosti o arapskoj grafiji, dodao vokale u mushafu, a poslije je na arapskim slovima dodao tačke, Beššar b. Burd i Ma‘ri bili su slijepi, a i Roosevelt je bio paraliziran.
Talentirana osoba odlikuje se i svojim psihičkim i umnim sposobnostima: kontrolira svoje emocije, ima visok nivo samopouzdanja, umjereni osjećaj sigurnosti. Ovakve osobe najmanje su podložne psihičkim bolestima jer imaju izgrađeno pozitivno razmišljanje o sebi, ali među njima ima i osoba oboljelih od autizma ili nekih drugih bolesti.
U socijalnom smislu talentirana osoba odlikuje se sposobnošću liderstva i prilagođavanja na situacije, makar bile i teške.
U intelektualnom pogledu odlikuje se razumijevanjem, iznalaženjem rješenja i pameću.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primijetio je lingvističku sposobnost kod Zejda b. Sabita, pa ga je odabrao da uči hebrejski jezik.
Jednom prilikom dok je bio dječak, Kumejt je zastao da posluša Ferezdeka koji je citirao poeziju, a Ferezdek ga upita:
“Da li bi bio sretan da sam tvoj otac?”
Dječak reče: “Za svog oca ne želim zamjenu, ali bilo bi mi drago da mi budeš majka.”
Ovaj odgovor ostavi bez riječi i postidi Ferezdeka.
Iako se nekad nadarena osoba ne odlikuje nikakvim drugim odlikama osim spomenutih, ipak je talentirana u nečemu i to je sasvim dovoljno da se smatra takvom.
Testovi inteligencije mogu da otkriju neočekivano nadarenu osobu koja dolazi iz sredine u kojoj dominiraju siromaštvo i težak život i koja zbog toga, ili zbog davanja prednosti osobama iz jače porodice, nema mogućnost napretka na intelektualnom polju.
Pronađi talentiranog!
Ma‘nu b. Zaidu eš-Šejbaniju pažnju je privukao njegov bratić Jezid eš-Šejbani na kojem su se primjećivali znakovi njegove inteligencije i sposobnosti, pa mu je dao prednost u odnosu na svoju djecu. Zbog tog postupka, našao se na udaru kritike svoje supruge. U tom trenutku nije se pravdao, nego joj je samo rekao: “Večeras ću ti pokazati zašto sam to uradio.”
Nekada kasno u noći reče slugi: “Momče, pozovi mi moje sinove!” Kada se svi pojaviše u namirisanoj odjeći, on ponovo reče: “Momče, pozovi mi Jezida!” Nedugo zatim, začuli su se Jezidovi žurni koraci i on se pojavi noseći oružje u ruci koje odloži pored vrata i uđe u prostoriju te reče: “Šta je ovo? Pomislio sam da me u ovo doba ne tražiš osim zbog nečeg važnog.” Čuvši to, Ma‘nova supruga reče: “Sad mi je jasno zašto si tako postupio.”
Sredina može da motivira, ali i da ubija.
Obrazovanje slabi kreativnost, koja je do pete godina zastupljena s 90%, do sedme 10%, a do osme godine 2%.
Kada talentirana osoba bude u stanju da negativne komentare usmjeri u svoju korist, to znači da je odlučno zakoračila na put napretka.
Kada krene putem intelektualnog uspona, tada treba da pažljivo sluša pozitivne riječi koje se ponekad izgovaraju: genije, pametni, junačino, i neka ih ne shvata nikako drukčije osim kao bodrenje i podstrek.
Nadarenost je ispit i odgovornost: “On čini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas po položaju jedne iznad drugih uzdiže da bi vas iskušao u onome što vam daje, Gospodar tvoj, zaista, brzo kažnjava, ali On, doista, prašta i samilostan je.” (El-En‘am, 165)
- Svi smo halife – namjesnici, tj. svi smo nadareni više ili manje.
- Razlikujemo se u stepenima i društvenim položajima.
- Stavljeni smo na ispit odgovornosti.
Nadarena osoba je, na prvom mjestu, najodgovornija za sebe. Da li sam i ja nadaren? Nije pohvalno žuriti s odgovorom na ovo pitanje. Neka svako sam sebe provjeri!
Savremeni metode ranog otkrivanja nadarenosti zasnivaju se na testiranju, provjeravanju i upoznavanju ličnosti nadarene osobe.
Dodatni elementi otkrivanja nadarenosti su:
- Različiti testovi inteligencije: geniji (145+), inteligentni (130–145), iznad prosjeka (115–130), prosječni (85–115), ispod prosjeka (70–85), manje inteligentni (70).
Da li su ovi testovi tačni? Ili oni pak testiraju jednu vrstu inteligencije?
- Praćenje posebnih etičnih normi
- Nominacija učitelja
- Nominacija roditelja
- Nominacija vršnjaka
- Lični izvještaji i drugi uzročnici.
U otkrivanju i afirmaciji talenata veliku ulogu imaju i posebne škole i odjeljenja za nadarene, klubovi za razne hobije, medijske kuće, građanske institucije…
_______________________
Iz knjige: Stazama egoizma
Autor: dr. Selman el-Avda
Preveo: Muhamed Ikanović
_______________________