Piše: Sead ef. Jasavić, profesor fikha
El-hamdu lillahi rabbil-‘alemin, ves-salatu ves-selamu ‘ala sejjidil-murselin Muhammed, ve ‘ala alihi, ve sahbihi edžme’in, ila jevmid-din, emma ba’ad:
Islamski ummet ovih dana doživljava po hiljadu četristo četrdeseti put – dan ‘Ašura’ – pa ćemo tom prilikom spomenuti i nekoliko vječitih pouka i poruka koje dan ‘Ašura’ nosi u sebi, a koje mi moramo blagovremeno uviđati i uzimati u obzir. Te pouke i poruke bi se ogledale u slijedećem:
1. Dan ‘Ašura’ je historijski događaj u povijesti čovječanstva; to je dan borbe između imana i kufra. Dan ‘Ašura’ je toliko poznat da je bio obilježavan postom i od strane predislamskih arapa, kako nam o tome govori Ajša r.a., riječima: „Kurejšije su postile dan ‘Ašura’ u periodu svog neznanja – džahilijjeta.“ (Muttefekun ‘alejh) Dan ‘Ašura’ je bio obilježavan postom i od strane kitabija – jevreja i kršæana, kako se to bilježi u dva Sahiha.
2. Dan ‘Ašura’ je veza između vjernika svih boja, svih mjesta i svih vremena; počinje od Musa’a a.s., i vjernika njegova vakta, a potom se proteže do svih onih koji uživaju u ljepotama imana i islama, do Sudnjega Dana!
3. Dan ‘Ašura’ izgrađuje u srcima vjernika međusobnu ljubav, i jedinstvo ideje i misli. Uz post – čovjek se prisjeća tog historijskog događaja u kojem su učestvovala naša braća po vjeri sa Musa’om a.s., koji su na svojoj koži trpili teror i progonstvo od strane nevjernika.
4. Dan ‘Ašura’ nam ukazuje na to da su poslanici najpreči jedni drugih, kao što Muhammed s.a.w.s., kaže: „Ja sam preči Musa’a a.s., od vas!“ (Sahihul-Buhari, br.3216.) Ovoj ljubavi je sprega jedinstvo vjere Musa’a a.s., i Muhammeda a.s., kao i poslanica islama koju su zajedno nosili.
5. Post dana ‘Ašura’ nam ukazuje na to da je islamski ummet preči prijašnjih Allahovih poslanika nego li sami narodi iz kojih su oni potekli – zbog toga što su ih njihovi narodi najviše u laž ugonili. O ovome nam govori i sam Muhammed s.a.w.s., riječima: „Vi ste preči Musa’a a.s., od jevreja – stoga postite dan ‘Ašura’!“ (Sahihul-Buhari, br.4403.) Ovo je jedna od glavnijih specifika i odličja ummeta Muhammeda s.a.w.s., kod Allaha dž.š., pa će zbog toga muslimani biti svjedoci na Sudnjem danu tome da su prijašnji poslanici dostavljali Allahovu poslanicu ljudima na zemlji!
6. Dan ‘Ašura’ je taj koji odgaja jednog muslimana na principu islamskog bratstva, pa zbog toga Muhammed s.a.w.s., kaže: „Vi ste preči Musa’a a.s., od jevreja!“ – samo zbog imanske i islamske veze koja se nalazi između nas danas ovdje i njega onda tamo. Što se tiče jevreja oni su mu bliži krvlju i porijeklom ali ne srcem i duhom.
7. Dan ‘Ašura’ je podsjećanje svih stanovnika zemlje na to da Allah dž.š., pomaže svoje miljenike i drage mu osobe, što svakoj vjerničkoj duši svake godine daje poticaja da razmišlja o načinima i razlozima stjecanja Allahove dž.š., pomoći!
8. Dan ‘Ašura’ je podsjećanje svih stanovnika zemlje na to da Allah dž.š., kažnjava i poražava Svoje neprijatelje, što neprestano uliva nadu u vjerničke duše, a anulira svaku vrstu pesimizma i očaja.
9. Dan ‘Ašura’ je dokaz tome da Allah dž.š., na razne načine pomaže muslimane, a poražava nevjernike; nekada ih Allah dž.š., kažnjava preko ruku muslimana, a nekada ih kažnjava lično putem ostalih Svojih stvorenja, putem vode ili vatre ili krika ili vjetra ili mora ili životinja ili meleka itd., kao što se to desilo putem mora i vode za vrijeme Musa a.s., i kao što se desilo putem vjetra i straha u bitki na Hendeku za vrijeme Muhammeda s.a.w.s..
10. Dan ‘Ašura’ je jedan od dokaza tome da je obaveza kontrirati nevjernicima i idolopoklonicima gdje god se to može, pa čak i na polju ibadeta, a kao dokaz navedenom spominjemo sljedeće:
a.) Kada je Poslaniku s.a.w.s., bilo rečeno: „Jevreji i kršćani su ovaj dan uzeli sebi za praznik“, reče: „Vi ga provedite u postu!“ (Muttefekun ‘alejh) tj. dajući im do znanja da i mi taj dan obilježavamo, ali od njega ne pravimo praznik i bajram već ga za razliku od bajrama provodimo u postu!
b.) Poslanik s.a.w.s., je naredio: „Da se posti ili jedan dan prije ili jedan dan poslije dana ‘Ašura’“, što se bilježi u Musnedu imama Ahmed rhm..
11. Ko bude malo dublje promišljao o predajama koje govore o danu ‘Ašure’, primjetiće da je princip kontriranja i razlikovanja od nevjernika i nemuslimana bio ustaljen i ukorijenjen međ’ prvim generacijama islama a pogotovo međ’ ashabima, što se da primjetiti u tome da su ashabi odmah nakon što su saznali da kitabije – jevreji i kršćani, poste dan ‘Ašura’, rekli Allahovom Poslaniku s.a.w.s.: „Jevreji i kršćani u postu provode ovaj dan!?“ – kao da su rekli: „Allahov poslaniče, podučio si nas tome da se razlikujemo od jevreja i kršćana – a i oni ovaj dan poste, pa šta nam je za činit!?“
12. Dan ‘Ašura’ je dokaz tome da je stara jevrejska praksa od nekih događaja praviti praznike i bajrame. Oni su od dana ‘Ašura’ napravili bajram i praznik, kao što stoji u hadisu Ebu Musa’a r.a., koji kaže: „Stanovnici Hajbera su postili dan ‘Ašura’, i od njega su pravili praznik-bajram; žene bi im tada oblačile nakit i lijepe haljine.“ (Muslim) Što se tiče našeg ummeta, Allah dž.š., mu je odredio dva praznika – dva bajrama – ramazanski i kurban bajram.
13. Dan ‘Ašura’ je dokaz neispravnosti jevrejskog i kršćanskog vjerovanja i ponašanja tj. povode se za Musa a.s., u postu dana ‘Ašura’ – koji čak ni kod njih nije farz tj. nije obavezan, a ne povode se za Musa a.s., kada je u pitanju šehadet i osnova vjere – La Ilahe Illalah – već se prepuštaju raznoraznim tipovima nevjerstva i idolopoklonstva!
14. Dan ‘Ašura’ je dokaz tome da se sa farzovima islama po pitanju vrijednosti ne može sporediti ništa. Kada nam je Allah dž.š., obaveznim učinio post mjeseca Ramazana – post dana ‘Ašura’ je postao dobrovoljan. Allahov Poslanik s.a.w.s., u hadisi kudsijju kaže: „Čovjek mi Se ničim boljim ne može približiti osim putem onoga na što Sam ga lično obavezao!“ (Muttefekun ‘alejh)
15. Dan ‘Ašura’ nam ukazuje na to da se i nafile i dobrovoljna djela međusobno razlikuju. U hadisu stoji: „Post dana Arefata je kefaret i otkup za male grijehe počinjene godinu prije i godinu kasnije!“;ili: „Ko bude postio dan ‘Ašura’ biće mu oprošteni mali grijesi koje je činio u protekloj godini!“ Vjernik je osoba koja stremi svakom dobru.
16. Post dana ‘Ašura’ je dokaz lahkote šeri’ata-islama. Poslanik s.a.w.s., je rekao: „Ko hoće da ovaj dan isposti – neka ga isposti, a ko neće neka ne posti!“ (Muttefekun ‘alejh)
17. Post dana ‘Ašura’ je dokaz veličine Allahove dž.š., blagodati i časti prema ljudima dajući im veliku nagradu za malo učinjeno djelo tj. oprost malih grijeha cijele godine za post jednog dana!
18. Post dana ‘Ašura’ je dokaz postojanja derogiranja nekih propisa u šeri’atu – vjerozakonu, Muhammeda s.a.w.s., zbog toga što je post dana ‘Ašura’ s prva vakta bio obavezan, da bi kasnije postao dobrovoljnim postupkom i djelom.
19. Derogiranje propisa u islamskom zakonodavstvu je dokaz Allahove dž.š., mudrosti u propisivanju zakona, gdje je Allah dž.š., taj koji propisuje ili briše ono što On hoće; gdje je Allah dž.š., taj koji stvara i odabira ono što On želi!
20. Post dana ‘Ašura’ je dokaz tome da se na ukazano dobro može zahvaliti i fizičkim postupkom, a ne samo riječima! Musa a.s., je dan ‘Ašura’ provodio u postu, u znak zahvalnosti svome Gospodaru. Ovo je praksa Božijih Poslanika; ovo je bila i praksa Davuda a.s., a i sam Muhammed s.a.w.s., bi se zahvaljivao Allahu dž.š., na ukazanim mu blagodatima putem noćnog namaza. Kada je bio upitan za noćni namaz kojeg je stalno klanjao, odgovorio bi:„Zar da ne budem Allahu dž.š., zahvalan rob!“ (Muttefekun ‘alejh)
21. Kada se bolje prostudiraju hadisi koji govore o postu dana ‘Ašura’, primjetiće se da se nema prava prigovarati onima koji ovaj dan ne isposte, jer se bilježi od Abdullaha b. Omera r.a.: „Da ne bi postio dan ‘Ašura’, izuzev ako se ne bi potrefio sa njegovim redovnim postom u toku godine!“(Sahihul-Buhari) Ne bilježi se da je iko od ashaba išta prigovarao Abdullahu b. Omeru r.a., zbog toga.
22. Post dana ‘Ašura’ je otvaranje mogućnosti ljudima da se takmiče u dobrim djelima i hajratima. Poslanik s.a.w.s., je prvo pojasnio vrijednost posta dana ‘Ašura’, a potom je svakom čovjeku ponaosob ostavio da bira kako će postupati, kako bi se uvidjeli oni koji hlepe i žure činjenju dobrih djela.
23. Post dana ‘Ašura’ je odgajanje ljudi na principu različitog postupanja po jednom pitanju bez međusobnog negiranja istog. Neki od ashaba bi ovaj dan postili, a neki ne – ali se i pored toga ne bi međusobno optuživali za slabost imana, ili ne željenje islama itd..
24. Post dana ‘Ašura’ je znak brzog odazivanja na poziv Allaha i Njegova Poslanika s.a.w.s., kada su naredbe u pitanju. U dva sahiha se bilježi predaja od Seleme b. El-Ekve’a r.a., da je Poslanik s.a.w.s., na dan ‘Ašura’, poslao čovjeka koji će raglasiti međ’ ljudima: „Ko je danas jeo neka prestane sa jelom i neka otposti ostatak dana, a ko nikako nije jeo nemoj ni da jede!“ (Sahihul-Buhari, br.1824) Ashabi r.a., su se odazvali ovoj naredbi Poslanika s.a.w.s., i nisu tražili detalje, i nisu se raspravljali o poslanikovim s.a.w.s., riječima, već bi odmah prionuli radu i sprovedbi riječi u djelo. Na ovakav način se trebamo ponašati i mi kada su u pitanju Allahovi dž.š., propisi, i propisi Muhammeda s.a.w.s..
25. Ashabi r.a., su navikavali svoju djecu na post dana ‘Ašura’, kako se to bilježi u hadisu Rebi’e ćerke Mu’avveza r.a., koja kaže: „Mi bi smo postili dan ‘Ašura’, a i naša djeca bi postila taj dan sa nama…“ (Muslim)
26. Praksa ashaba r.a., da navikavaju svoju djecu na post dana ‘Ašura’, je dokaz tome da treba javno ispoljavati u društvu neka od obilježja vjere, pa čak i sa neobveznicima kao što su djeca, kako bi se odgojila na jačem osjećaju pripadništva ovoj vjeri i njenim sljedbenicima.
27. Post dana ‘Ašura’ je i jedna vrsta odgajanja i navikavanja na podnošenje i sabur, što je bio još jedan od motiva zbog kojeg su ashabi r.a., navikavali svoju djecu na post, jer Rebi’a ćerka Mu’avvezova r.a, u nastavku prijašnje predaje, kaže: „Pa, kada bi neko od djece zaplakalo za hranom, zavarali bi ga nekom igračkom – kako bi prestalo s plačom – sve do nastupa iftara.“(Muslim)
28. Dan ‘Ašura’ je dokaz tome da se vijesti, govor i iskazi jevreja i kršćana prihvataju sve dok ne dođu u koliziju i suprotnost sa Kur’anom i Sunnetom. Dan ‘Ašura’ je dan u kojem je Allah dž.š., spasio Musa’a a.s., od potopa – što se temelji na obavijesti i iskazu ehlu-kitabijja, ali postoji i vjerovatnoća da je Muhammedu s.a.w.s., objavom potvrđena istinitost njihova iskaza. U svemu navednom se ogleda pravednost islama u postupanju i ophođenju sa neistomišljenicima koja nikome skrivena nije.
29. Posmatrajući sa nekoliko aspekata, muslimani su preči Musa’a a.s., od samih jevreja i kršćana, i to zbog sljedećeg:
a.) Muslimani su povjerovali u Musa a.s., i u njegovu poslanicu i misiju, i ako ga nikada nisu vidjeli, za razliku od njegova naroda koji su ga u laž ugonili!
b.) Musa a.s., je pozivao tevhidu – vjeri u jednog Boga, čistom monoteizmu, bez ikakve primjese idolatrije, fresaka, slika i kipova, na isti način na koji je pozivao vjeri u jednog Boga i Muhammed s.a.w.s.. Odnosno, nema nikakve razlike u načinu pozivanja vjeri u jednog Boga, između Musa’a a.s., i Muhammeda s.a.w.s..
v.) Muslimani su ti koji će svjedočit na Sudnjemu Danu tome da je Musa a.s., dostavio Allahovu poslanicu, i da je svoj hakk tebliga i dostave vjere ispunio.
g.) Muslimani ne vrijeđaju Musa a.s., psovkama ili grđenjem, kao što su ga vrijeđali jevreji i ljudi koji su živjeli u njegovom vaktu, kao što Allah dž.š., kaže: „O vjernici, ne budite poput onih koji su Musa’a uznemiravali. Allah ga je očistio od onoga što su govorili; on kod Allaha veliki ugled uživa.“ (el-Ahzab, 69.)
d.) Muslimani su ti koji odgovorno tvrde to da je Musa a.s., bio živ za vremena Muhammeda s.a.w.s., ne bi imao druge do da slijedi Muhammeda s.a.w.s., u vjeri i propisima!
ð.) Muslimani vjeruju u sve tačke u koje je pozivao Musa a.s., i ako nemamo prilike danas ih čitati iz njihovih originalnih izvora.
e.) Muslimani su ti koji odgovorno tvrde da se Musa a.s., apsolutno odriče svakog jevreja koji nije prihvatio Muhammeda s.a.w.s., za svoga poslanika!
ž.) „Ono s čime je došao Muhammed s.a.w.s., i ono s čime je došao Musa a.s., izvire iz istog vrela“ – riječi su Negusa, kralja Abesinije r.a.. (Muttefekun ‘alejh)
Pred nama je još jedna prilika da zaradimo koje dobro djelo i očistimo se od grijeha, pa nemojmo je propustiti! Ne propustimo da postom, kao jednim od najiskrenijih ibadeta, ne oživimo pritvrđeni sunnet našeg Vjerovjesnika s.a.w.s., da zaradimo hajr, da steknemo ljubav Allaha dž.š., da mu se i na ovaj način približimo i da mu iskažemo pokornost!
30. Oživimo u našim kućama jedno od znamenja ove Vjere čiste „Dan Ašura“ o čijoj vrijednosti Poslanik islama s.a.w.s., kaže: „Post na Dan Ašura je oprost za male grijehe učinjene tokom prethodne godine!“
Molim Allaha dž.š., da nas učini svojim iskrenim robovima, koji čine djela radi Njegovog zadovoljstva i da naša srca učvrsti u slijeđenju Njegove Knjige i suneta Njegovog časnog Poslanika s.a.w.s., kako bi postigli željeni cilj na obadva svijeta.
Molimo Ga da pomogne našu braću u Palestini, Siriji, Jemenu, Iraku, Egiptu, Libiji, Libanu, Somaliji, Kašmiru, Čečeniji i na svakom drugom mjestu na kojem su muslimani napadnuti od strane neprijatelja Allahove vjere, da nam bude milostiv na Sudnjemu danu, i da nas uvede u obećani džennet!
Ovo bi bile samo neke od faida, pouka i poruka posta dana ‘Ašura’; molimo Allaha dž.š., da nas okoristi njima, i da nas učini jednim od onih koji će spomen na ovaj dan postom čuvati. Molimo Ga svemogućeg da pomogne Njegov din, Njegovu Knjigu i sunnet Njegova Poslanika s.a.w.s..
Sead ef. Jasavić, profesor fikha
Imam Sultanijadžamije
Plav, Sandžak, CG