Hatib: Nezim Halilović Muderris
Braćo i sestre u islamu! Danas 24. zu-l-ka’de 1432. god. po H., 21. oktobra 2011. godine, u drugoj hutbi zaredom, uz Allahovu, subhanehu ve te’ala, pomoć govorim o temi I oglasi ljudima hadž. Ovih dana, braćo i sestre, preko dva miliona muslimana iz cijeloga svijeta hrle prema Kabi, našoj Kibli, s ciljem obavljanja hadža, petog islamskog šarta i vrhunca naših ibadeta. U toj velikoj masi mu’mina, koji imaju za cilj potpuno čišćenje od grijeha, su i naše, hadžije iz Bosne i Hercegovine i naše dijaspore. U prošlu subotu i nedjelju su 434 hadžije na ovaj mubarek put krenuli autobusima i danas su elhamdu lillah u Ammanu, dok 1000 hadžija avionima sa pet aviona inša-Allah putuju u narednu nedjelju, ponedjeljak i utorak.
Kaba je, braćo i sestre, postavljena na temeljima tevhida (vjerovanja u Jednog i Jedinog Gospodara). Allah, dželle še’nuhu, je naredio Ibrahimu, alejhi-s-selam, da je očisti za one koji će činiti tavaf, koji će stajati na kijamu i koji će činiti ruku’ i sedždu, kao što stoji u 26. i 27. ajetu Sure El-Hadž:
I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Ka’ba, rekli smo: “Ne smatraj Nama nikoga ravnim i očisti Moju Ka’bu za one koji će je obilaziti, koji će tu u blizini njenoj stanovati i koji će činiti ruku’ i sedždu!”
I oglasi ljudima hadž! Dolazit će ti pješice i na kamilama iznurenim! Dolazit će iz mjesta dalekih!
Hadžije su Allahovi, subhanehu ve te’ala, gosti, kao što stoji u sljedeća dva hadisa:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: Tri su Allahova gosta: borac na Allahovu putu, hadžija i mu’temir (onaj koji obavlja umru)! (Nesaija)
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Hadžije i mu’temiri su Allahovi gosti, koji, ako Mu se obrate, On im prima dovu, a ako zatraže oprost, On im oprosti!” (Ibn Madždže)
Za obavljeni tavaf slijedi velika nagrada – kao što stoji u hadisu, koji bilježi imam Tirmizija:
Prenosi Ibn Omer da je čuo od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Ko obavi tavaf oko ove Kuće (Kabe) sedam puta i to učini kako treba, imat će nagradu kao da je oslobodio roba!” I čuo sam ga kada je rekao: “Ne spusti niti podigne stopalo, a da ga Allah ne oslobodi grijeha i ne upiše mu dobro djelo!” (Tirmizija)
Dani hadža su dani telbije koju iz dubina srca izgovaraju mu’mini. Došli su oni iz dalekih krajeva da, veličajući Svoga Gospodara, obave još jedan farz. Izgovaraju hadžije u danima hadža riječi telbije:
Odazivam Ti se Stvoritelju i Uzdržavatelju moj, odazivam Ti se! Odazivam Ti se, Ti nemaš druga, odazivam Ti se! Zaista, svaka zahvalnost i blagodat i vlast pripadaju Tebi! Ti nemaš sudruga!
Telbija uistinu ima snažnu poruku u kojoj hadžija jezikom potvrđuje da se odazvao pozivu Stvoritelja svega. Zbog toga telbija treba odzvanjati u dušama hadžija sve do njihove smrti i treba ih sprječavati od grijeha kojima bi mogli biti iskušani u svakodnevnom životu.
Govoreći o telbiji, Muhammed, sallallahu ‘lejhi ve sellem, kaže u hadisu koji bilježi imam Tirmizija:
Prenosi Sehl bin Sa’d da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Niti jedan musliman ne izgovori telbiju, a da mu ne dođe odgovor s desne i lijeve strane, od kamena, drveta ili zemlje, sve dok se ne počne umanjivati Zemlja, odavde i otud!” (Tirmizija)
Stajanje na Arefatu je jedan od šartova hadža, a Allah, dželle še’nuhu, najviše svojih robova oslobađa od vatre upravo u danu Arefata, danu učio Bajrama, što potvrđuje predaja koju bilježi imam Muslim:
Prenosi Aiša, radijallahu ‘anha, majka mu’mina, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Nema niti jednog dana da Allah, dželle še’nuhu, u njemu više oslobodi Svojih robova od vatre, od dana Arefata. On se približi melekima i pita ih: „Šta žele ovi robovi?“ (Muslim)
Potvrđeno je od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: “Nek umre kao jevrej ili kao kršćanin” – ponovio je to tri puta – “čovjek koji umre, a ne obavi hadž, ako je imao mogućnost, a ne obavi ga!” (El-Bejheki)
Prenosi se od El-Hasana, da je rekao: “Rekao je Omer b. El-Hattab, radijallahu ‘anhu: “Odlučio sam da pošaljem ljude u neke krajeve pa da utvrde ko sve ima mogućnost da obavi hadž, a ne obavi, da im propišem džizju (porez koji plaćaju nemuslimani). Oni nisu muslimani, oni nisu muslimani!” (Se’id)
Ako nekoga ko se zavjetovao da će obavti hadž ili je bio dužan da ga obavi, pretekne smrt, dužan je to učiniti neko od njegovih nasljednika – kao što stoji u sljedećem hadisu:
Prenosi Ibn Abbas, radijallahu ‘anhu, da je došao neki čovjek kod Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i rekao mu: “Moja sestra se zavjetovala da će obaviti hadž, pa je umrla.” Reče Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Da li bi izmirio dug svoje sestre kada bi ga imala?” Reče: “Da!” Reče (Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem): “Allah je preči da se izmiri obaveza prema Njemu!” (Buharija)
Hadž izjednačava ljude i donosi poruke mira, jer su na hadžu, po vanjskom izgledu, isti predsjednici država i obični ljudi, ministri i njihovi potčinjeni, radnici i poljoprivrednici, pismeni i nepismeni… Svi ljudi u danima hadža imaju istu odjeću (ihrame), koja se sastoji od dva bijela čaršafa, i u njima nema obilježja siromaštva ili bogatstva, kao ni položaja.
Hadž privikava ljude na podnošenje teškoća, jer je hadž fizički napor i on zahtijeva i fizičku i psihičku snagu i kondiciju. Strpljivost u podnošenju teškoća na putu obavljanja hadža je jedna od odlika onih koji žele u ime Allaha, dželle še’nuhu, izvršiti ovu dužnost.
Hadž podsjeća ljude na Sudnji dan, gdje se prilikom obavljanja tavafa, sa’ja i pogotovo boravka na Arefatu dočarava Dan polaganja računa. Hadžije, dok su u ihramima, pojačano razmišljaju o Sudnjem danu – kada će svaka osoba položiti račun za svoja djela.
Hadž uči ljude preciznosti i čuvanju vremena jer su to Allahove, subhanehu ve te’ala, blagodati – svi propisi hadža vezani za određeno vrijeme i mjesto i oni koji to ne učine na propisan način ne spadaju u one koji su izvršili ovaj farz. Hadž bi trebao učiti ummet na tačnost i odgovornost u poslu i životu. Allah, dželle še’nuhu, se u Suri El-‘Asr zaklinje vremenom, a vrijeme je faktor o kojem muslimani već stoljećima ne vode dovoljno računa.
Hadž je godišnji kongres muslimana cijeloga svijeta i s hadža bi se trebale poslati poruke koje bi bile obavezujuće za svakog pripadnika ummeta, ma gdje bio, a posebno za muslimanske vladare!
Neka je svim hadžijama, Allahovim, subhanehu ve te’ala, gostima, Hadž mebrur!
Gospodaru, pomozi mudžahidima na Tvome putu! Pomozi našoj braći u Palestini i na svakom drugom mjestu gdje su ugrožena prava muslimana! Primi hadž hadžija i primi naša dobra djela, a preko ružnih pređi, jer Tvoja milost nadilazi Tvoju srdžbu! Budi nam milostiv na Obećanom danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!
Sarajevo: 24. zu-l-ka’de 1432. god.po H. 21. oktobar 2011. god.
Hutba: Džamija “Kralj Fahd”
Nezim Halilović Muderris