Minber.ba – Pred vama je putopis sa hadža iz sada već daleke 1975 g. kojeg je u vidu bilješki svojim rukama zabilježio Sulejman ef. Kajtezović, ugledni imam iz Donje Lučke, općina Cazin, koji 2016 godine preselio na ahiret. Napominjemo da je tekst, radi zadržavanja originalnosti i izvornosti, prekucan u identičnoj formi u kakvoj ga je tada zapisao rahmetli ef. Sulejman, bez ikakvih jezičkih ili gramatičkih korekcija.
ODLAZAK NA HADŽ 1975. GOD.
DANA 1. XII PONEDELJAK 1975.
Krenuli u 13 sati iz Trnova sa pratnjom devetnaest motornih vozila. Obišli džamiju u Vel. Kladuši i uputili se prema Pećigradu. Na Barakama su nam se priključila još dvoja kola koja su dovezla i dopratila hadži Sulju Dolića. U Pećigradu smo prihvatili bedela Hadži Ibrahim ef.. Stigli u Cazin u 15 sati. Klanjao ikindiju u Cazinu u piljarnici. Krenuli iz Cazina u 15 h 20 minuta. Učili mevlud od ostrožačke strane do Bos. Novog. Osjeli u kafani u Bos. Novom i popili po čaj. Bio s nama hadžija Semić i njegova H. supruga. Došli u B. Luku u 18 sati i noćili u modernom prenoćištu.
UTORAK 2. XII 1975.
Otišli na sabah u Ferhadiju. U 6 sati smjestili se u autobus i krenuli za Beograd i stigli u 11 sati. Kontrolisali naše stvari i isprave. Na aerodromu Surčin ukrcavamo se u avion i dižemo se u 13 sati i 11 minuta. Gledao sam na prozor iz aviona i moglo se sve vidjeti na zemlji sve do Skoplja jer je bilo vedro. Nastupamo preko Grčke, letimo i napuštamo Grčku u 14 sati i 45 minuta. Ulazimo u zonu iznad Egejskog mora (ostrvo Krit). Ulazimo u Sredozemno more, prelazimo ga i u 15 sati i 25 minuta nadlijećemo afričku obalu. Sljećemo u Kairou 16 sati (utorak 2. XII 75.). U Kairu se zadržali sat i pedeset minuta. Poletili iz Kaira u 17 sati i 50 minuta. Letimo preko arapsko – egipatske pustinje na visini od 11 km i brzinom od 900 km na sat. Hladnoća gore 50 ispod nule. Avion sa gorivom i ljudstvom težak 50 tona. Prelazimo Crveno more i spuštamo se u Džidu u 19 sati i 19 minuta po jugoslavenskom vremenu. U Džidi smo predali pasoše saudijskim vlastima i dobili potvrde o predaji pasoša, a onda nam pretresli naše kofere i potvrdili pretres. Mislim smo da ćemo u Džidi noćiti pa smo prostrili svoje dušeke i malo legli, ali je iznenada izbio pokret. Ukrcali smo se u saudijski avion i krenuli za Medinu i spustili se na medinski aerodrom. Sa aerodroma smo se vozili otvorenim autovima i udarao nas je veliki vjetar. Hadži Suljo je bio za mojim leđima. Došli u Medinu i rasporedili se po sobama našeg delila u Medini. Nas smo petorica uvijek bili zajedno.
Osviće SRIJEDA 3. XII 1975.
Otišli smo prije podne džamiji Božjeg poslanika, klanjali dva rekata tehijjetul mesdžida, pa smo hodali u blizini džamije do podne, a kad je nastupilo podne klanjali za imamom u džamiji Božijeg poslanika, a onda otišli u svoj stan. Kad je došlo ikindijsko vrijeme ja i H. Jakub smo otišli na ikindiju. Tiskali smo se da zauzmemo mjesto bar na ulici blizu džamije. Tu mi se je H. Jakub izgubio. Poslije namaza ja sam se podšišao i našao sam H. Jakuba i popili po dva čaja. Poslije otišli u stan, večerali, klanjali i legli spavati. H. Ibrahim ef. se je nešto mučio i lako smo ga mogli naljutiti što nije mir i tišina, a naročito se ljutio na one što puše.
ČETVRTAK 4. XII 75. god
Ustali i išli na sabah u 1 sat po jug. vremenu ja, H. Salih, H. Suljo i dugo čekali sa mnogo svijeta pred vratima džamije Božjeg poslanika. Kad se je džamija otvorila mi smo poletili kao na abdulji (trci) da bi zajagmili prednja mjesta, ali je ope bilo bržih od nas. Spustili smo se u blizini Hazreti Ebu Bekrova mihraba na 8 metara. Poslije namaza ja i H. Suljo smo se gurali bliže hazreti Ebu Bekrovu mihrabu, povratili se, uzeli svoju obuću i probijali se do mihraba i minbera Božjeg Poslanika i u tom smo uspjeli. Poslije otišli u stan. Odmorili se malo i otišli u zlatarnu i kupovali što smo tražili i mogli kupiti. Podne klanjali pred dućanima za imamom džamije Božjeg Poslanika. Poslije namaza otišli u stan. Klanjali ikindiju i akšam džematile u novoj sobi. Stavili rešo da pravimo kafu pa sporo. Htio praviti tarhanu pa odusta, nego samo juhu vegetom i legao. Ustao u 24 sata.
Nastupio PETAK 5. XII 1975.
Okupao se i napravio čaj. Klanjali sabah džematile (nova soba, prvi sabah). Pravio tarhanu. Otišli i kupovali stvari: mali kišobran, male televizore i obične ahmedije. Došli natrag u 10 sati i udarili ja i H. Suljo na čajeve (svaki po 2 čaja). Pripremili smo se za džumu. Stali smo u safove sa hodočasnicima raznih narodnosti. Poslije džume probijali smo se kroz guste valove hodočasnika i uspjeli prodrijeti do Revda i Mutehara (mezara) Božjeg Poslanika. Prije izlaska iz džamije kupili smo ihrame i još neke predmete pa se uputili prema stanu. Poslije klanjanja jacije u prostorijama delilove zgrade H. Abdurahman Hukić održao je prvi dio predavanja „Menasikul- hadž“. Spomenuo Ibrahima a.s. njegove žene Saru i Hadžeru kao Hadžeru, Ismaila, Safu i Mervu.
SUBOTA 6. XII 1975.
U 14 sati izašli pod Uhud na mezaru Hazreti Hamze i još tri ashaba koji padoše za islam (nek iz Allah nagradi džennetom). Poslije smo posjetili džamije Kibletejn – klanjali dva rekata i razgledali džamiju. Poslije toga krenuli prema prvoj džamiji u Islamu Mesdžid Kuba predgrađu Medine. Muhammed a.s. je sa svojim rukama uz pomoć svojih ashaba podigao ovu džamiju, u njojzi klanjao ikindiju. Gledao sam dugo mihrab ove džamije. Ovdje je doktor Smailović održao vaz – nasihat tako dirljivo da je većina prisutnih plakala kao djeca. Povratili smo se autobusima u svoje stanove učeći tekbire. Iza jacije je Hukić H. Abdurahman ef. održao drugi dio predavanja o hadžu (Mennasikul-hadž).
NEDJELJA 7. XII 1975.
Ujutro otišli u blizinu Pejgamberove džamije, kupovali neke stvari, šalove ženske – kutija za cigare. Poslije otišli mezaru Božjeg Poslanika, zijaret učinili, klanjali, a poslije hodali oko džamije Božjeg Poslanika i otišli svojim stanovima.
PONEDJELJAK 8. XII 1975.
Prije podne obukli ihrame, klanjali dva rekata uz nijet za hadž (ifrad) i čekali autobus da nas prebaci na medinski aerodrom. U 14 sati krenuli, a Hamid Ramić se izgubio. Otišao u grad da popije sok. Na aerodoromu smo mnogo čekali, a u čekaonici klanjali ikindiju, akšam i jaciju. Poslije jacije smo drimali i spavali na stvarima, ali na nekoj propuhi. Krenuli smo sa medinskog aerodroma u 23 sata. Prilikom kretanja u avionu H. Sulji oduzeli nož. Sretno smo doputovali u Džidu.
UTORAK 9. XII 1975.
Prenoćili u Džidi. Bila je velika gužva za stvari – prezivanje brojeva kofera. Traže se nestali koferi. Koferi se pronašli. Krenuli autobusima prema Mekki mukerremi i stigli u 12 sati. Imali smo ljuta šofera Arapa. Otišli u stanove kod našeg bosanskog mutavvifa Mursela. Poslije jacije obavili Tavaful-kudum (tavaf pri dolasku). Napred je išao H. Ibrahim poslije H. Suljo i H. Jakub. H. Suljo i H. Jakub nisu našli svoje obuće. Pošli smo prema stanu kupujući novu obuću, neko voće i sokove, ali nam se H. Suljo otrgne i izgubi. Mnogo je lutao i došao iza pola noći.
SRIJEDA 10. XII 1975.
Odmarali se. Htio sam ići na podne u Mesdžidul-haram, ali pošto nismo imali sigurna vodiča odustali smo i klanjali u stanu. Poslije podne izašli smo i čekali autobuse za Arefat. Stigli smo na Arefat u 17 sati. Unišli u šator i klanjali akšam u šatoru. Bio sam imam. Jaciju smo klanjali pred šatorom, a ja sam isto bio imam. Prenoćili na Arefatu na šatorima i ustali u 2 sata i pripremali se za sabah i klanjali. Bio sam imam.
Osvanuo je ČETVRTAK 11. XII 1975.
U 9 sati išli u grupama pod zastavom prema Džebeli rahmetu, učili telbiju i dovu. Povratili se prema šatoru našem i čekali podne. Poslije podne proučen je ezan i klanjali smo podne i ikindiju sa jednim ezanom i dva ikameta. Doktor Smailović je održao dirljiv vaz – nasihat o tobe nesuh (iskrenim pokajanjem) koje će uraditi oprost naših grijeha u neizmjernoj Božjoj milosti koja obasipa hadžije. Obećamo ostatak života koliko možemo više u skladu prinicipa Uzvišenog Islama. U zalazak sunca spremili se za pokret Muzdelifi i krenuli kasno u 10 sati po našem vremenu, došli na Muzdelifu autobusima. Izašli smo na polje i klanjali akšam i jaciju sa jednim ezanom i dva ikameta. Ja sam ovdje proučio ezan. Tu smo nakupili kamenčiće, unišli u autobus i krenuli na Minu. Na Minu stigli u 11 sati. Smjestili se u šator i pospali.
Osviće Kurban-bajram PETAK 12. XII 1975.
Klanjali džematile sabah namaz. U našem šatoru sam mnogo puta imamio i ovdje na Mini. Poslije sabaha otišli smo sa H. Ibrahim eff. Kudićem Džemretul-Akabi i bacili kamenčiće na velikog šejtana. Povratili se, malo zabasali i opet se snašli. U šatorima se do podne odmarali i bajramovali, a onda klanjali i ručali. U 14 sati(popodne) pojavio se požar i mi isprtljali iz šatora i krenuli bježati da ne bi vatra oko nas napravila obruč. Tu smo imali velikih teškoća jer smo morali nositi i H. Suljine i H. Ibrahim eff. stvari. Pošto su oni otišli uzmati i klati kurbane. Znam da sam taj dan klanjao ikindiju posamo kod nekih česama. Tu je voda bila dosta topla. Sa mnom je bio H. Salih i H. Jakub i H. Majetić koji je vikao: „ Šta žure, H. Hamid se izgubio i Fatima Duraković“. Vratili se u 16 sati. Smirili se i klanjali akšam i jaciju pa legli. Tu se je noć H. ibrahim eff. dosta mučio, jer je bio mnogo umoran (tražili kurbane).
Osviće SUBOTA 13. XII 1975. – Drugi dan bajrama
Klanjali sabah. Ja sam imamio. Po svršetku namaza Kudić eff. se tužio da mu je u sabahu bilo došlo malo slabo. Poslije sabaha malo smo popili kafe, jeli i krenuli autobusom u Mekku na tavafuzijare. Verali smo se uz stepenice autobusa ozada na krovu i tako se vozili. Ta je vožnja bila ugodna. Sve smo lijepo razgledali idući od Mine do Mekke. Zaustavio je kod harema. Izašli smo i otišli na tavaf(DID JE OVDJE NEŠTO NAPISAO NA ARAPSKOM). Poslije obavljenog tavafa i zijareta izašli smo iz Mesdžidul-harama, napali se Zemzema od nekog Arapa, pa se lijepo izgrlili znajući da smo sada postali hadžije jer smo obavili hadžske čine (farzove-ihram – vukuf, na Arefatu i tavafuzzijare). Odmah smo našli prevoz i povratili se na Minu i obavili remj (bacanje kamenčića na sva ti džemreta), a onda smo se povratili u svoj stan, klanjali podne, ručali, pa se odmarali. Poslije ikindije otišao kupiti narandže da gasim žeđ. Večerao sira jer smo ustanovili da se je sudžuk pokvario pa smo ga likvidirali. Prespavali smo noći i osviće nedjelja.
NEDJELJA 14. XII 1975.
Otišli zajednički bacati kamenčiće – treći dan na Mini (bacanje na sva tri džemreta). Otišli zajednički pod zastavama i dr. Smajlović i prof. Hukić. Kad smo se povratili mnogo učili tekbire (naša grupa), a ja sam predvodio. Povratili se u šatore i čekali polazak za Meku. Spakovali se i klanjali podne. Ja sam bio imam. Učio ašeru (NEŠTO NA ARAPSKOM NAPISANO). Poslije se odmarali i iščekivali autobuse. Počeli dolaziti autobusi. Ošla prva i druga grupa za Meku. Kudić H. Ibrahim se otrgao od nas i otišao bez nas, a mi smo još ostali. Klanjali ikindiju i pred akšam došli autobusi. Ukrcali se u autobus i došli u Meku u 17 sati.
PONEDJELJAK 15. XII 1975.
Ustali na sabah rano u Mesdžidul Haram ja i H. Suljo, a neki su isčekivali da dođe voda i tako ostali. Pristao sam da idem Zahirovićem na tafu zzijare da i oni obave, ali utjecajem dr. Smajilocića odgodili. Prije podne smo izašli i kupili još tespiha zeleni, proste narukvice i serdžade. Povratili se u stan i klanjali podne. Malo se odmorili i otišli na ikindiju u mesdžidul-haram (gornji sprat – posmatrali Kabu). Poslije ikindije kupovali H. Sulji serdžade i došli u stan. Obeseliil se kad smo ustanovili da može funkcionisati rešov. Pili kafu i čajeve koliko smo htjeli. Legli smo u 8 sati. Kudić H. Ibrahim se ljutio što razgovaramo ležeći jer mu remetimo mirno spavanje. Bunio se je što mnogo rano ustajemo (t. jest u 4 sata).
UTORAK 6. XII 1975.
Ja i H. Suljo smo ustali u 4 sata, a neki Junuz još ranije, pa smo otišli na rani sabah u Mesdžidul-haram – klanjali sabah i otavafili nafile (za sevap) tavaf i saj. Po završetku izašli iz mesdžidul-harama, kupili nešto za prehranu (kruha i narandže) i otišli u stan. Slušali priče hadžije iz Dervente što je spavao pred našim sobnim vratima. Skuhali kafu, zajednički popili i malo se pružili da odmaramo. Klanjali podne džematile u stanu, a na ikindiji ja i H. Suljo išli Mesdžidul-haramu, klanjali prema istoku (Kaba nam na istoku). Prije ikindije učio u mushafu koji je bio težeg pisma. Poslije otišli u stan, pravili večeru, klanjali akšam i jaciju i legli. Ustali u 2 sata.
Osviće SRIJEDA 17. XII 1975.
Klanjali sabah u Mesdžidul-haramu i obišli gornji sprat Safe i Merve. Iza toga smo otišli u stan i fruštakali kafe sa kruhom. Poslije doručka uz pomoć H. Ibrahim eff. otišli smo u velike trgovine za Mesdžidul-haramom i otišli dalje do mjesta (postoji jedna zgrada) gdje se rodio Muhamed a.s. poslije toga prohodali se dobro i u jednom mjestu popili čajeve. Tu je u blizini H. Ibrahim eff. kupovao pište. Iza toga smo otišli u stan i pripremili se za podne. Otišli u Mesdžidul-haram i klanjali podne na južnoj strani od Kabe na spratu. H. Ibrahim eff. ma usliko prema Kabi. Tu sam onako kako sam mogao razgovarao sa jednim Alžircem i jednim Sirijcem. Klanjali podne i krenuli u stan na ručak. Odmaral ise u sobi i u sobi džematile klanjali ikindiju, a akšam klanjali u mahalskoj džamiji. Jaciju smo klanjali džematile u sobi. Iza jacije sam oprao ihrame, dobio ocijedio, objesio na prozore i legao. Ustali u dva sata.
Osviće ČETVRTAK 18. XII 1975.
Uzeli abdest ja i H. Suljo i otišli Haremi-šerifu na sabah. Poslije sabahskog namaza opet smo Kabu tavaf činili kao nafilu (za sevap) i sišli Zemzemu, napili se i umili. (Zem-zem teče iz mnogo cijevi debelim mlazevima). Otišli u stan, doručkovali, malo se odmorili i u 11 sati otišli na podne, a poslije završetka namaza tražili ploče od ezana. H. Suljo nam kupio mandarini, otišli u stan, napravili (skuhali) omerč, ručali i odmarali se. Ikindiju klanjali u mahalskoj džamiji, akšam u stanu, a jaciju isto u mahalskoj džamiji pa na spavanje. Ustali u 2 sata.
Osviće PETAK 19. XII 1975.
Ustali u 2 sata, okupao se i otišli na sabah u Mesdžidul-haram. Vratili se i napravili kafu. Čekali džumu namaz. Otišli u 11 sati Mesdžidul-haram i zauzeli mjesto na spratu sjeverno od Kabe pokraj jednog debelog stuba. Milina je bio slušati hutbu i učenje Kur’ana velikih mudžewida Kur’ana Mesdžidul-harama. U duši sam osjetio taku nikad u životu nedoživljenu radost koju ne mogu jezikom iskazati. Poslije džume otišli u stan, skuhali ručak, ručali i čekali ikindiju. Ikindiju smo klanjali u stanu. Iza ikindije smo izašli u grad. H. Suljo, H. Jakbu i H. Salih kupovali neku metražu, a svi makete(Meka – Medina). Klanjali akšam u stanu, a jaciju u mahalskoj džamiji. Vratili se i legli. Ustajemo u 3 sata.
Osviće SUBOTA 20. XII 1975.
Ustali u 3 sata. Pripremili se za namaz i otišli na sabah u Mesdžidul haremi šerif i klanjali. Povratili se u stan, doručkovali i sa Jajčaninom otišli kupovati velike šarene ahmedije. Klanjali podne u mahalskoj džamiji. Tu je prije klanjanja neki Turkuša dobacio nešto jednom učenom Libijcu, a on kao vatra ljut i odgovara mu sa ajetima Kur’ana i Pejgamberovim hadisima. Sigurno ga je nešto uvrijedio dok su ajeti o slogi, ljubavi i bratstvu muslimana cijeg svijeta. Poslije podne naređuje nam se da budemo pripravni sa obučenim ihramima za polazak za Et-Ten’im, mjesto udaljeno nekoliko kilometara od Meke. Tamo smo iza ikindije otišli u malim autovima, tamo klanjali po 2 rekata, zanijetili umru, učili dovu za umru, povratili se istim autovima u Meku. Orišao sam u haremi-šerif sa hadžijama Varoš. Rijeke i hadžijama Cazina. Klanjali akšam u prizemlju i obavili tavaf, saj za umru. Pred ovim hadžijama sam učio dove za tavaf i saj. Po završetku pili smo čajeve u gradu sa mlijekom. Otišli u stan, večerali i legli. Ustali u 3 sata.
Osviće NEDJELJA 21. XII 1975. g.
Ustali u 3 sata i otišli u mesdžidul-haram na sabah. Poslije se povratili u stan, kuhali doručak, pregledali i redali svoje stvari u kofere i odmarali se. Klanjali podne u mesdžidul-haramu, povratili se i kuhali ručak. Ikidniju klanjali u mahalskoj džamiji, akšam klanjali u stanu, a na jaciju išli u mesdžidul-haram. Te večeri je Dr. Smajlović održao predavanje o istorijatu hadža (Ibrahim a.s. Hadžera – njena dova između Sfe i Merve, budućnost pripada Islamu). Došli u stan, večerali i legli. Ustali u 3 sata.
Osviće PONEDJELJAK 22. XII 1975. god.
Otišli na sabah u mesdžidul-haram. Povratili se, pravili doručak i razgovarali o pokretu kući. Otišli na podne u mesdžidul-haram. U povratku sa podne, prema stanu kupio sam sebi kajš. Došli u stan, napravili ručak, ručali i odmarali se. Otišli na ikindiju u mahalsku džamiju. Vratili se, napravili kafu i popili. Ja i H. Suljo otišli na akšam zajedno, povratili se i opet išli na jaciju u mesdžidul-haram. Povratili se, večerali, malo razgovarali pa legli. Ustali u 3 sata.
Osviće UTORAK 23. XII 1975.
Prva grupa priprema se za odlazak, a mi odlazimo na sabah u mesdžidul-haram (ja i H. Suljo). Poslije došli u stan, skuhali kafu i razgovarali o našem polasku kući pakujući one svoje stvari. Pred podne skuhali ručak (makarone s paradajzom), ručali i otišli na podne u mesdžidul-haram. Ovaj smo dan nastojali da sve pet namaa klanjamo u mesdžidul-haramu jer nam je ovaj dan bio oproštajni sa Bejtullahom. Otišli na akšam ja i H. Suljo i H. Fehim. Klanjali akšam i otpočeli sa tavaful-vedaom (oproštajnim tavafom). Obilazeći Kabu radost osjećam kao da krila imam, a u isto vrijeme osjećam ganuće i tugu jer sam pomišljao hoće li ovo bili zadnji pogled u toliko voljeni Bejtullah. Po završetku tavafa i saja klanjali smo jaciju, bacili zadnji pogled na Bejtullah i krenuli u stan. Posjedili, razgovarali o rastanku kratkotrajnog drugovanja i legli. Ustali u 3 sata.
SRIJEDA 24. XII 1975.
Klanjali sabah u sobi džematile i čekali pokret za domovinu, kući. Prije svanuća izašli iz stana, posjedali u autobuse i krenuli i došli u Džidu u 6 sati. Smjestili se na aedrom, na suncu bili sve do podne. Klanjali podne džematile pod otvorenim nebom. U avijon sjeli u 18 sati naveče. Sletili u Ateni i avion primio gorivo. Poletili u 21 sat, sretno putovali i spustili se u Splitu u 22 sata i 30 minuta. Prihvatili nas autobusi i preko Kupresa, Bugojna, Jajca i Mrkonjić-grada stigli u Banja – Luku u 9 sati 25. XII 1975. godine. Našli taksistu, pogodili ga da nas odveze našim kućama. Stigli u Trnove u 18 sati u četvrtak.
Tekst iz rukopisa za elektronsku formu prilagodili Selimović Azur, Azra i Ajla, praunuci Sulejmana ef. Kajtezovića.