Hatib: Nezim Halilović Muderris
Braćo i sestre u islamu, danas 17. zu-l-ka’de 1432. god. po H., 14. oktobra 2011. godine, hutbu sam naslovio sa I oglasi ljudima hadž. Spomenutu temu sam odabrao u vrijeme intenzivnih priprema za odlazak ovogodišnjih hadžija na hadž, petu islamsku dužnost, kojom svaki mu’min, koji ga je dužan obaviti, upotpunjuje svoju građevinu islama, potpuno se čisti od grijeha i približava se svome Gospodaru. Hadž je dužan obaviti svaki musliman i muslimanka, jedanput u životu, ako za to ispunjavaju uvjete: punoljetnost, mentalno i fizičko zdravlje, slobodu, materijalna sredstva i slobodnu komunikaciju (put). Onaj ko hadž niječe ili ga odvaja od drugih šartova, prestaje biti musliman.
Allah, dželle še’nuhu, o Kabi i njenoj okolini i obavezi hadža govori u 96. i 97. ajetu Sure Alu ‘Imran:
Prvi Mesdžid sagrađen za ljude je onaj u Mekki, mubarek je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kome je stajao Ibrahim (Mekamu-Ibrahim) i ko uđe u njega bezbjedan je. Posjetiti Kabu je dužan, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti! A onaj koji neće da vjeruje – pa, zaista je Allah od svega neovisan.
Braćo i sestre, Kaba je prvi mesdžid na Zemlji, a njegova okolica je mubarek. Kaba je putokaz vjernicima, ona je njihova Kibla, orijentir i magnet koji ih privlači. Prema njoj se mu’mini okreću u svojim namazima i žude da je posjete, dotaknu i da pored nje klanjaju svjedočeći Allahovu, subhanehu ve ta’ala, veličinu, a svoju nemoć.
Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u 196. ajetu Sure El-Bekare:
Hadž i umru u ime Allaha izvršite!
Jedna od Allahovih, subhanehu ve te’ala, blagodati ljudima je i ta što je propisao da u određenim vremenskim periodima postoje posebne obaveze i ibadeti, a jedna od tih obaveza je i hadž koji se obavlja u prvih deset dana mjeseca zu-l-hidždže. To su dani za koje je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, potvrdio da su odabrani dani te je podsticao ashabe na što jači ibadet u tim danima. Allah, dželle še’nuhu, se u Suri El-Fedžr zaklinje ovim danima, pa kaže:
Tako mi zore i deset noći.
Braćo i sestre! Dani hadža su dani u kojima se gradi i učvršćuje peti islamski šart i jača iman vjernika. To su dani u kojima hadžija zaboravlja na dunjalučke probleme i preokupacije i dani u kojima se potpuno predaje ibadetu.
Allah, subhanehu ve te’ala, u 197. ajetu Sure El-Bekare govoreći o hadžu kaže:
Hadž je u određenim mjesecima; onome ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama, nema ružnih riječi i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se, a najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!
Hadž je kao što citirani ajet navodi u određeno vrijeme, u kojem, dok se hadžija nalazi u ihramu, nije dozvoljeno: “sastajati se” sa ženom, ružno govoriti i svađati se s drugim hadžijama. Hadž predstavlja ibadet koji iziskuje fizički napor, pa je za taj put potrebna opskrba, a najbolja opskrba je takvaluk (bogobojaznost). Oni koji su bili na hadžu znaju da je ovo uistinu najznačajnija opskrba hadžije na putu na hadž i garancija da će mu hadž biti primljen.
Onima koji obave hadž i ne budu ružno govorili niti griješili, brišu se prošli grijesi, kao što stoji u predaji koju bilježi imam Buharija: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu: “Čuo sam Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kada je rekao: ‘Ko obavi hadž radi Allaha, pa ne bude ružno govorio niti griješio, vratit će se (čist od grijeha) kao što je bio na dan kada ga je majka rodila!'” (Buharija)
Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je upitan o tome koje je djelo najbolje, pa je odgovorio: Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu: “Upitan je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Koje djelo je najbolje?“ Rekao je: „Vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika!“ Rekoše: „Šta onda?“ Reče: „Borba na Allahovome putu!“ Rekoše: „Zatim šta?“ Reče: „Bez gijeha učenjen hadž!“ (Buharija)
A u drugoj predaji stoji:
Prenosi Aiša, radijallahu ‘anha, da je upitala Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “O Allahov Poslaniče! Da li da se borimo (mi žene) zajedno s vama?” Pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: “Najbolji i najljepši džihad (žene) je bez grijeha obavljen hadž!” Kaže Aiša, radijallahu ‘anha: “Nakon što sam čula ove riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nikada nisam izostavljala hadž.” (Buharija)
Većina ulema smatra da se ovo odnosi samo na žene i one koji ne mogu učestvovati u džihadu, dok drugi dio uleme smatra da se to odnosi na sve muslimane.
Izvršiti hadž je obaveza samo jedanput u životu, što potvrđuje sljedeći hadis:
Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu: “Obratio nam se Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, govoreći: „O ljudi! Allah vam je naredio hadž, pa obavljajte hadž!“ Reče jedan čovjek: „Je li svake godine, Allahov Poslaniče?“ Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je šutio dok mu isto pitanje nije postavljeno tri puta, pa je rekao: „Da sam odgovorio sa ‘da’, to bi vam bila obaveza, a vi to ne bi bili u stanju.“ Zatim je rekao: „Ne pitajte me o onome što nisam objasnio, jer su narodi prije vas uništeni zbog mnogobrojnih pitanja i nesuglasica s njihovim poslanicima! Kada vam nešto naredim, to činite koliko možete, a kada vam nešto zabranim, toga se prođite!“ (Muslim)
Braćo i sestre! Svi oni koji su bili na hadžu na različit način su doživjeli hadž i svi žude za ponovim susretom sa svetim mjestima. Blago onima kojima je Allah, subhanehu ve te’ala, omogućio da mogu na hadž otići više puta, ali treba imati na umu da je hadž obaviti farz jedanput u životu, osim onih koji učestvuju u organizaciji hadža ili kao bedeli. Onima koji imaju materijalne pretpostavke pa obavljaju hadž više puta, može se postaviti pitanje da li je taj novac u ovo teško vrijeme recesije i siromaštva u našoj sredini preče dati u neki hajr, a ima mnogo takvih prilika!?
Braćo i sestre, požurimo s obavljanjem hadža, čim za to ispunimo uvjete! I neka je svim našim ovogodišnjim hadžijama inša-Allah hadž mebrur!
Gospodaru, pomozi našoj braći koja su izložena napadima Tvojih i naših neprijatelja! Učvrsti nas na putu islama! Učini nas od onih koji obavljaju hadž i umru i kojima se brišu prošli grijesi! Budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!
Sarajevo, 17. zu-l-ka’de 1432. god. po H. / 14. oktobar 2011. godine
Hutba Džamija “Kralj Fahd”
Nezim Halilović Muderris