Predsjedništvo BiH postiglo konsenzus o pitanju migracija

sanel
By sanel
Newly elected members of Bosnia's tripartite inter-ethnic presidency, Croat member Zeljko Komsic, Serb member Milorad Dodik and Bosniak member Sefik Dzaferovic, shake hands as they attend the presidential inauguration ceremony in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina November 20, 2018. REUTERS/Dado Ruvic - RC112B1202B0

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić ocijenio je danas da je na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva BiH došlo do određenog konsenzusa kada je u pitanju rješavanje pitanja migrantske krize u državi.Podsjetio je da je zatražena saradnja između Ministarstva sigurnosti BiH i policijskih agencija, ali i ulaganje napora u zaustavljanju ulaska migranata te praćenje kretanja migranata u slučajevima kada oni uđu u BiH.

– Od Vijeća ministara BiH zatraženo je da izdvoji pet miliona KM koja će biti utrošena za, prije svega, uvjetan i human smještaj tih ljudi izvan urbanih cjelina – pojasnio je.

Mišljenja je da bi se, ukoliko bude zaista postojala volja, a na sjednici je tokom razgovora s ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem iskazana ta volja, moglo doći do određenog napretka, i u smislu bolje kontrole istočne granice odakle migranti najviše ulaze u BiH.

Kaže da je ministru Cikotiću naloženo da postigne sporazume o saradnji s ministarstvima unutrašnjih poslova Srbije i Crne Gore u borbi protiv ilegalnih migracija.

– Mislim da će doći do određenog napretka u srednjoročnom periodu jer postoji volja da se stvarno uhvatimo u koštac s tim pitanjima na pravi način, a pravi način je zaustavljanje ulaska u BiH, jer kad oni već dođu u BiH imamo problem kao što je u Bosanskoj krajini, i naravno tu je i potpisivanje sporazuma o readmisiji s državama iz kojih dolazi najveći broj migranata – dodao je Komšić.

Jedna od tih država je Islamska Republika Pakistan i tu tom smislu dogovorena je posjeta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića Pakistanu koja bi trebala biti obilježena potpisivanjem takvog sporazuma kako bi se ti ljudi mogli vratiti u zemlju iz koje dolaze.

Član Predsjedništva BiH osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju u smislu perioda uoči lokalnih izbora zakazanih za 15. novembar, kazavši da je politička retorika međusobnog optuživanja u BiH konstantna te da ona gotovo nema veze s izbornim ciklusima.

Ipak, smatra, da je teško animirati građane BiH na, kako kaže, ‘prljavoj kampanji’, jer to više ne daje efekta budući da izgleda da su građani zasićeni time te da sada traže korektniji odnos, a ne međusobno optuživanje.

Komentirajući izbore u Crnoj Gori zakazane za 30. augusta, Komšić kaže da je veoma važno da sistem vrijednosti koje je uspostavio dosadašnji predsjednik te zemlje Milo Đukanović s političkim saveznicima pobijedi i na ovim izborima jer je riječ o prozapadnoj politici koja favorizira NATO i Evropsku uniju.

– Naravno da je jak i koordiniran otpor njegovoj politici, kao i pokušaj da se on sruši, jer ta priča o rušenju Đukanovica traje već osam mjeseci, ali vidjet ćemo šta će biti u nedjelju na izborima – kazao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Izrazio je nadu da će Crna Gora i dalje biti država s kojom će BiH imati odlične odnose koji se mogu i dalje graditi.
KOMŠIĆ NA MARKALAMA: SARAJEVO NE ZABORAVLJA SVOJE ŽRTVE

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić prisustvovao je danas obilježavanju drugog masakra na pijaci “Markale”, kod sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, poručivši da to kao čovjek morate pamtiti jer je to ljudska dužnost, nikakva politika, javlja Anadolu Agency (AA).

Nikad zaboraviti ono što se dešavalo, naravno, prije svega, mislim na žrtve i njihove porodice. To je ljudska dužnost, nikakva politika, kao čovjek to morate da pamtite. Ljudi koji su tada bili u Sarajevu, dobro se sjećaju tih scena i to je nešto što vi ne možete izbaciti iz glave. Odnosno, to je nešto što ne nestaje – rekao je Komšić.

Kako je kazao, svake godine, pri ovakvim prilikama, kada svane taj dan, sjećate se onoga što se dešavalo.

Nažalost, od tolikih nevinih žrtava koje su pale u BiH, ovo je mjesto na kojem je u jednom trenutku tako puno naših sugrađana izgubilo život, pokušavajući samo da prežive. Nije bila riječ o vojnicima, nikakvoj borbenoj aktivnosti, nego jednom masakru nad građanima Sarajeva koji nažalost nije bio jedini – istakao je Komšić.

Odgovarao je i na pitanje novinara o jako malom broju prisutnih građana na današnjem obilježavanju navodeći da se “jednostavno rodila nova generacija mladih ljudi koji se toga ne sjećaju”.

Nama, koji smo kroz sve to prošli, to nešto znači, to je nama ostavilo trag. Obilježeni smo do kraja života, ali ne bih rekao da Sarajevo zaboravlja svoje žrtve. Može biti manji, veći broj, ne bih to koristio kao mjeru za odnos Sarajeva prema svojim žrtvama. Mislim da Sarajevo kao grad i Sarajlije, kao građani ovog grada, ipak, dobro znaju šta se dešavalo i cijene nevine žrtve – dodao je Komšić.

Građani i zvaničnici Sarajeva i Bosne i Hercegovine, rodbina i prijatelji, polaganjem cvijeća, minutom šutnje i učenjem Fatihe prisjetili su se Sarajlija koji su ubijeni na današnji dan 1995. godine, u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64, kod ulaza u Gradsku tržnicu.

Minobacačka granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja na današnji dan 1995. godine iz pravca Trebevića, eksplodirala je kod ulaza u Gradsku tržnicu što se smatra jednim od najstravičnijih zločina koje su srpske vojne, policijske i paravojne formacije počinile u opkoljenom Sarajevu. Prisutni su još jednom ukazali na značaj njegovanja kulture sjećanja i čuvanja ovakvih zločina od zaborava.

U masakru koji se dogodio 28. augusta 1995. godine, pred sam kraj rata u BiH, smrtno su stradali: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

(Vijesti.ba)

Share This Article